Energetika
Izvor: pixabay.com
NOVAC IZ EUROPE

Zgradama u Hrvatskoj stiže 5,9 milijardi kuna

Energetski neučinkovite zgrade odgovorne su za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija CO2 u sektoru zgradarstva, a čak 30 posto zgrada pripada kategoriji zgrada s najlošijim energetskim i konstruktivnim svojstvima.

U okviru izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u okviru Recovery and Resilience Facility, predviđena je zasebna komponenta kao izdvojena inicijativa (flagship initiative): Obnova zgrada.

Opći ciljevi inicijative 'Obnova zgrada' su:

  • doprinijeti oporavku gospodarstva od epidemije COVID-a
  • povećati otpornost gospodarsvta i konkurentnost kroz zelenu i digitalnu tranziciju tijekom obnove zgrada
  • smanjiti okolišni otisak potrošnje energije u zgradarstvu
  • smanjiti onečišćenje zraka iz sektora zgradarstva
  • poduprijeti sveobuhvatnu obnovu nakon i dr.

Inicijativa 6. Obnova zgrada kao dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirana je u iznosu od 5,94 milijarde kuna. Odnosi se na zgrade na području potresa, ali i na području cijele RH.

Najveći dio novca će se na području pogođenim potresom odnositi na:

  • sveobuhvatnu obnovu uključujući i
  • energetsku obnovu te
  • obnovu sa pojačanim protupotresnim mjerama

Također će se energetski obnavljati i zgrade sa statusom kulturnog dobra na području pogođenim potresom.

  • Za tu vrstu obnove na navedenom području predviđeno je 4,7 milijardi kuna.
  • Provodit će se i obnova višestambenih i javnih zgrada za cijelo područje Hrvatske za što je predviđen iznos od jedne milijarde kuna

U okviru ove komponente planirana je i:

  • nabava kompletno potrebne opreme za Seizmološku službu na PMF-u
  • više mjera za jačanje vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa
  • smanjenje administrativnih barijera digitalizacijom

Predviđeno je i uvođenje novog modela strategije:

  • zelene urbane obnove
  • provedbe pilot projekata razvoja zelene infrastrukture
  • kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Provedba je planirana do lipnja 2026. i u ovom trenutku ne može se još govoriti na razini natječaja dok NPOO ne prođe proces procjene od Europske komisije.

Obnova zgrada, kao zasebna inicijativa, strukturirana je kroz pet reformi:

REFORMA (R1) - Dekarbonizacija zgrada

    • Nositelj provedbe - MPGI će koordinirati provedbu u suradnji s ostalim relevantnim tijelima državne uprave, MKM, APN-om, Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (FZO), FZOEU i SDUOSZ.
    • Ciljna skupina - Vlasnici i/ili korisnici višestambenih zgrada i javnih zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti, vlasnici kulturnih dobara-tijela javnog prava, upravitelji zgrada, ESCO tvrtke.
    • Procijenjeni trošak - 5,72 milijarde kuna
    • Razdoblje provedbe - 2/2020.-6/2026.

Cilj ove mjere je realizacija vala obnove postojećih zgrada te transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene.

Prvi pravac je donošenje nacionalnih programa energetske obnove za razdoblje 2021.-2030., sukladno Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Hrvatsku za razdoblje od 2021.-2030. i u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada Hrvatske do 2050. Programima će se poticati:

  • dubinska obnova zgrada
  • visokoučinkoviti alternativni sustavi
  • posebna pažnja će se posvetiti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti

Programima energetske obnove stambenog sektora provodit će se mjere za smanjenje energetskog siromaštva. Također će se uvesti posebna kategorija odnosno energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra koje do sada u Hrvatskoj još nisu bile obuhvaćene u programe energetske obnove za sufinanciranje EU sredstvima. Navedeni pravac je podloga za kvalitetnu provedbu investicija vezanih uz ovu reformu.

Reforma je strukturirana kroz tri vezane investicije:

R1-I1 - Energetska obnova zgrada

U okviru RRF-a osigurat će se dio sredstava za provedbu navedenih programa u slučajevima potrebe kombinacije seizmičkog ojačavanja (radi osiguranja sigurnosti boravljenja u zgradi) i energetske obnove zgrada (radi nedostatnih energetskih svojstava zgrada).

R1-I2 - Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom

Jedino istovremeno koordiniranje aktivnostima obnove mehaničke otpornosti i stabilnosti (tj. protupotresne otpornosti) i energetske obnove zgrada može dati rezultate. Sveobuhvatnom obnovom će se obuhvatiti optimalne mjere poboljšanja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuju se i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za unapređenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade – posebice radi smanjenja rizika povezanih s djelovanjem potresa.

R1-I3 - Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra

Ovaj pravac usmjeren je na energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Zgrade sa statusom kulturnog dobra zahtijevaju obnovu uzimajući u obzir mjere energetske učinkovitosti, a dosadašnja iskustva ukazala su na probleme u njihovoj provedbi. 

Dodatna investicija utvrđena je kao pilot projekt: R1-I4 Pilot projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja. Plan je testirati primjenu modela praćenja potrošnje energije na odabranoj jedinici lokalne samouprave te izrada smjernica za primjenu modela na prostoru Hrvatske. Osim navedenog, pilot projekt obuhvaća i analizu mogućnosti primjene novog modela financiranja energetske obnove, na temelju prikupljenih podataka.

REFORMA (R2) - Razvoj okvira za osiguranje adekvatnih vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa

Tijekom provedbe reforme, provodit će se sljedeće aktivnosti:

  1. dizajniranje i provedba programa za obrazovanje odraslih u ustanovama za obrazovanje odraslih s fokusom na razvoj i provedbu programa prekvalifikacije za potrebe obnove i dekarbonizacije zgrada s elementima protupotresne obnove, zaštite kulturne baštine, energetske učinkovitosti, zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, namijenjenih zaposlenoj i nezaposlenoj populaciji
  2. procjena učinka provedbe programa CROSKILLS
  3. izrada Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz energetsku obnovu i obnovu nakon potresa
  4. usklađenje standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te sektorskog kurikuluma i strukovnih kurikuluma iz sektora Graditeljstvo i geodezija sukladno potrebama tržišta rada
  5. uspostava novog interdisciplinarnog studijskog programa koji će objediniti znanja obnove kulturne baštine, primjene rješenja zasnovanih na prirodi (NBS) i urbane obnove, a u kontekstu održavanja građevina i cjelovite obnove
  6. razvoj edukacija na temu pripreme i provedbe projekata integrirane obnove kulturne baštine s elementima prilagodbe na klimatske promjene, povećanje energetske učinkovitosti, primjene kružnog gospodarenja i integracije NBS rješenja
  7. razvoj edukativnih programa koji će poticati veće korištenje BIM u sustavu građevinarstva i prostornog planiranja kako bi se razvile relevantne vještine, s integriranim znanjima o energetskoj obnovi i obnovi nakon potresa
  8. promocija korištenja BIM tehnologije u sektoru građevinarstva i prostornog uređenja
  9. provedba kampanje za prekvalifikaciju te osposobljavanje i usavršavanje radnika za potrebe obnove nakon potresa te promociju obrazovnih programa koji su tema ove reforme.
    • Nositelj provedbe - MPGI, MZO, MRMSOSP u suradnji s obrazovnim institucijama
    • Ciljna skupina - Visokoškolske ustanove, strukovne komore i udruženja, ustanove za cjeloživotno obrazovanje i druge relevantne institucije.
    • Procijenjeni trošak - 40 milijuna kuna 
    • Razdoblje provedbe - 2/2021.-6/2026.

REFORMA (R3) - Povećanje učinkovitosti procesa obnove, smanjenje administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove

Cilj reforme je osigurati adekvatne usluge građanima i vlasnicima zgrada koje će smanjiti administrativno opterećenje dionika tijekom procesa obnove nakon potresa te digitalizirati proces. Specifičan cilj je dodatno poboljšati one-stop-shop usluge za energetsku obnovu te razviti one-stop-shop online usluge i offline ureda namijenjenih za potresom pogođena područja s ciljem pojednostavljenja procesa obnove za građane i druge subjekte koji potrebuju administrativne usluge tijekom procesa obnove nakon potresa. Cilj je povećati učinkovitost procesa i sustava obnove.

Provedba reforme fokusirana je kroz razvoj 'one-stop-shop' usluga. Online aspekt usluge podrazumijeva izradu platforme koja će služiti kao sredstvo informiranja o administrativnim procedurama, komunikacije s relevantnim stručnjacima koji pružaju savjetodavne usluge, izgradnje kapaciteta i znanja te započinjanje potrebnih administrativnih koraka. Online aspekt usluge povezat će se sa sustavom e-Građani.

Provedba online one-stop-shop sustava koji će objediniti sve potrebne informacije i usluge na jednom mjestu, bit će provedena u dvije faze:

  • hitne usluge potrebne za hitnu konstrukcijsku obnovu i neophodnu sanaciju štete kako bi se osigurala razina sigurnosti za građane i objekte
  • integriranje svih ostalih usluga i informacija potrebnih za sveobuhvatnu i energetsku obnovu s uključenim uslugama i informacijama za koncept 'build back better'
    • Nositelj provedbe MPGI
    • Ciljna skupina - FZO
    • Procijenjeni trošak - 30 milijuna kuna 
    • Razdoblje provedbe - 2/2021.-6/2026.

REFORMA (R4) - Modernizacija i integracija seizmičkih podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje te monitoring javne infrastrukture

  • Reformu dopunjuje investicija koja osigurava unaprjeđenje seizmološke infrastrukture:
    • Razvoj mreže seizmoloških podataka

Cilj reforme je povećati znanja o seizmološkim aktivnostima s ciljem prilagodbe sustava prostornog uređenja i graditeljstva, te stvaranja povećane otpornosti Hrvatske na vezane rizike.

Reforma će se provesti kroz nabavu novih seizmoloških uređaja za prikupljanje, obradu i analizu podataka (kroz vezanu investiciju R4-I5) te transfer znanja iz sektora seizmologije u sektore prostornog uređenja i graditeljstva (kroz ovu reformu).

Prema navedenom, reforma uključuje sljedeće troškove:

  1. izrada priručnika za integraciju seizmoloških podataka u sustav prostornog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini (suradnja MPGI i Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu) koji će poslužiti kao sustav smjernica i uputa za prostorne planere na lokalnoj i regionalnoj razini za integraciju seizmoloških podataka i usmjeravanje prostora Hrvatske prema višem stupnju otpornosti od rizika.
  2. edukacije djelatnika MPGI te vezanih službi na regionalnoj razini o obradi i primjeni podataka o seizmološkim aktivnostima
  3. edukacije djelatnika Seizmološke službe za prikupljanje, obradu i analizu podataka o seizmološkim aktivnostima
  4. primjena znanja na projektima izrade podloga za prostorne planove JLS namijenjenih integriranju seizomoloških podataka (karte rasjeda i dr.) Troškovi su procijenjeni prema analizi kretanja troškova izrade priručnika, provedbe edukativnih programa i izrade podloga namijenjenih izmjenama i dopunama prostornih planova JLS.
    • Nositelj provedbe - MPGI
    • Ciljna skupina - Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, MPGI, vezane službe, zavodi i uredi na regionalnoj razini koji obavljaju djelatnosti prostornog uređenja i graditeljstva.
    • Procijenjeni trošak - 135 milijun kuna 
    • Razdoblje provedbe - 2/2021.-6/2026.

REFORMA (R5) - Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Ova reforma ujedno služi i kao podloga za pripremu i provedbu pilot projekata i programa koji će integrirati prostorno i strateško planiranje, izbjeći barijere koje prijete održivijem korištenju zemljišta te usmjeriti cjelokupan proces urbane obnove prema održivijem i prostorno prilagođenom razvoju. Planovi mogu služiti i kao osnova za planiranje korištenja zemljišta (prostorno planiranje) u procesu obnove nakon potresa. Zaobišla bi se strukturna ograničenja bez zadiranja u izmjene zakonskog okvira, uvodeći novi sustavni dokument koji bi na strateški i provediv način usmjerio buduće korištenje prostora.

Ukupna financijska alokacija inicijative je 5,9 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podršku provedbi koncepta 'build back better' u obnovi zgrada oštećenih od potresa, nadovezujući se na sustav financiranja kroz Fond solidarnosti EU. Dodatna sredstva za financiranje obnove nakon potresa biti će osigurana kroz višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021.-2027.

Cijeli dokument - Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), možete vidjeti OVDJE

Iskustvo dosadašnje provedbe projekata energetske obnove ukazuje na nužnost povećanja intenziteta energetske obnove ukupnog fonda zgrada, s obzirom kako je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj energetski obnovljeno samo 0,7 posto površine ukupnog fonda zgrada na godišnjoj razini.

Energetski neučinkovite zgrade odgovorne su za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija CO2 u sektoru zgradarstva, a čak 30 posto zgrada pripada kategoriji zgrada s najlošijim energetskim i konstruktivnim svojstvima. Povećanjem intenziteta obnove uvelike bi se smanjila potrošnja energije i emisija štetnih plinova iz sektora zgradarstva, čime se pozitivno doprinosi klimatskim ciljevima Hrvatske i EU.