Energetska obnova i sunčane elektrane – "Postali smo ovisnici o bespovratnim sredstvima"

Kada pružamo potporu gradovima, prvo pitanje je - tko će ti financirati? U prethodnoj prezentaciji smo vidjeli da je 83 posto predviđenog novca za obnovu i solarizaciju privatni kapital (ako se gleda ukupna investicija). Dakle, još jednom - više od 80 posto novca za obnovu mora doći od privatnih partnera.

Bespovratna sredstva su uvijek privlačna. No postali smo ovisnici o tim sredstvima i zato ne provodimo te projekte brzo. Mehanizam koji potičemo, imamo dobre rezultate, alternativni su modeli nabave.

PREUZMITE PREZENTACIJU
VELIMIRA ŠEGONA, REGEA

Tek je drugo pitanje tehničke naravi, odnosno kako nešto napraviti. A to drugo pitanje bi zapravo trebalo biti prvo. Kada se kvalitetno napravi projekt, onda se dobije cijeli niz inputa koji služe da se dobije odgovor na prvo pitanje (kako to platiti i iz kojih izvora, koji će biti konkretni troškovi...)

Preporučeni koraci su:

• nulti korak - energetska obnova
• prvi korak - utvrđivanje potreba i mogućnosti izgradnje sunčane elektrane
• drugi korak - preliminarna analiza izvodljivosti izgradnje sunčane elektrane
• treći korak - izrada projektno-tehničke dokumentacije (pravila i uvjeti priključenja)
• četvrti korak - izgradnja sunčane elektrane
• peti korak - uporaba sunčane elektrane.

Struka je jedinstvena - prvo treba smanjiti potrošnju, a onda tek dimenzionirati sunčanu elektranu. Ako se sunčana elektrana postavi prije energetske obnove, pa tek onda se energetski obnovi objekt, tada je ta elektrana prevelika, preskupa i neučinkovita.

Više od 60 posto energije možemo imati iz Sunca

Korak 1 - prikupljanje podataka

Naša iskustva iz prakse, pokazuju da su najčešći problemi:

• Zagubljena projektna dokumentacija (nacrti) - ako je ova dokumentacija zagubljena, to znači da, primjerice, statičar opet mora izaći na teren kako bi utvrdio stanje objekta i krova
• Nepoznate zakupljene snage priključaka na EE mrežu - ovo je jedna od ključnih informacija za postavljanje sunčane elektrane
• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi - vlasništvo i legalnost - ovo je trenutno najveća prepreka. HEP-ODS je dugo vremena davao suglasnost samo onima koji imaju čisto vlasništvo. No time se kočio veliki broj projekata. U prosincu 2023. godine je promijenjen stav - dokaz legalnosti se traži samo za one građevine koje još nisu priključene na mrežu.

Primjerice, ovom odlukom došlo je do promjena u projektima u Gradu Zagrebu. Naime, prije ove odluke imali smo stotinjak zgrada kojima je vlasništvo bilo "čisto" i mogle su ugraditi sunčanu elektranu i za koje su napravljena idejna rješenja. Promjenom ove odluke HEP-ODS-a broj zgrada na koje se može ugraditi sunčana elektrana je porastao za 300 do 400.

Korak 2 - preliminarna analiza

Potrebno je pravilno dimenzionirati elektranu i zbog energetskog i zbog financijskog stajališta. Ako sunčana elektrana proizvodi previše električne energije i previše viškova se predaje u mrežu, to ruši isplativost te elektrane.

Ugradnja elektrane ne rješava stanje krovišta, odnosno ako krov curi i prokišnjava, ugradnja sunčane elektrane neće riješiti taj problem. Takav krov treba sanirati i popraviti. Isto tako, nažalost, iskustvo nam je pokazalo da se u ovakvim projektima često ne uzimaju u obzir uvjeti zaštite od požara.

Solarna energija je tijekom dvije godine "uštedjela" 100 milijardi eura

Korak 3 - Ishođenje uvjeta priključenja na mrežu

Postoje pravila priključenja, tri okvirne snage elektrane s obzirom na jednostavnost postupka. Što je viša kategorija, to je trošak veći.

• <49 kW
• <99 kW
• <499 kW

Sve ove elektrane se priključuju na distribucijski sustav, a ako je snaga veća od 499 kW tada je riječ o srednjem naponu. Treba se uzeti u obzir da, ako je elektrana veća od 100 kW, morate se priključiti na trafostanicu koja ne mora nužno biti blizu objekta.

Korak 4 - Odabir modela financiranja

Tek nakon svega navedenoga možemo razgovarati o modelima financiranja. 
Modeli financiranja - samostalno, bespovratna sredstva, kredit, PPA model (uključivanje privatnog partnera).

Ako se ide u model samostalnog financiranja - javni sektor naručuje projektiranje, nadzor, radove i brine se o svemu navedenome. Kada se elektrana postavi, investitor (grad, županija...) ima izravne uštede, ali i sve rizike - ispravno projektiranje, ispravno postavljanje, ispravno dimenzioniranje.

PPA model „prebacuje“ te rizike na privatnog partnera koji „predaje“ kilovatsat po ugovorenom modelu. Taj model neće pokriti sve potrebe objekta za električnom energijom. PPA model ima svoje prednosti i ograničenja, treba odabrati onaj model koji najviše odgovara.

Nužni preduvjeti za sve navedeno je - stručna pomoć. Neophodno je osigurati stručnu podršku u fazi pripreme sunčanih elektrana koja tipično obuhvaća:

• stručnu pomoć u optimiranju snage elektrane
• provjeru statičke izdržljivosti krovišta
• izradu idejnog rješenja
• komunikaciju prema HEP ODS-u u svrhu utvrđivanja načina i troškova priključenja te izdavanja elektroenergetske suglasnosti (EES)
• stručnu pomoć za pripremu postupka nabave

REGEA provodi projekt PVMax na temelju kojega pružamo stručnu pomoć, besplatna je za klijente. Pripremili smo više od 300 projekta, a cilj projekta je poticanje ugradnje sunčanih elektrana.

Hrvatska ima TRI MILIJARDE EURA za ulaganja u energetsku obnovu i učinkovitost

Problemi u praksi

Regulirana cijena električne energije (Uredba Vlade RH) - tada je to imalo smisla, no treba uvesti bolji sustav poticaja za ugradnju sunčanih elektrana.

Troškovi priključenja na distribucijsku mrežu nekad znaju biti toliki da „ruše isplativost“ elektrane. Naravno, tu su i neadekvatne (neodržavane) krovne površine. Uvjeti natječaja za sufinanciranje - natječaji koji su jako kratko otvoreni, dva puta godišnje, su skupi jer uzrokuju šokove na tržištu i poskupljuju cijelu priču.

Primjere dobre prakse REGEA-e, kako su na nekoliko bolnica postavili sunčane elektrane te koliko projekata će biti provedeno u Zagrebu, progledajte u videu:

ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova u Hrvatskoj te brojnim stručnim partnerima izradio jedinstveni priručnik za djelatnike gradskih uprava - kako proizvoditi električnu energiju na krovu zgrade koja je u vlasništvu grada.

Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer. A nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, "peglanjem" stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu grada.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI