Energetska obnova
Izvor: stockking / Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
JAVNI SEKTOR

Energetska obnova - nova pravila, novi rokovi, jako se diže ljestvica

(Gotovo) u svemu što je javno sada će se pratiti potrošnja energije. Ciljevi koji su se zadali i koje si sami moramo zadati, moraju se i ostvariti. 

Krajem rujna 2024. godine, ZGRADOnačelnik.hr predstavio je poseban priručnik o energetskoj obnovi javnih zgrada. Na tom predstavljanju održala se i panel rasprava na temu "Izazovi, problemi, rješenja". U raspravi su sudjelovali:

  • Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) 
  • Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP)
  • Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS)
  • Predrag Čuljak, voditelj odjela u posredničkom tijelu Fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Moderatorica je bila Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija REGEA-e. 

Na raspravi se govorilo o trenutnim problemima energetske obnove javnih zgrada, novim pravilima te budućim planovima. 

Što će biti 2025. godine, a imajući u vidu dosadašnje izazove, problem s radnom snagom? 

Igor Kemenović - Veliki je problem s izvođačima radova, njihovim kapacitetima. Veliki je problem s cijenama, ali nadam se da će sve to ići svojim tijekom i da će se stvari poboljšati. Veliki naglasak bih stavio, uz poštovanje rokova energetske obnove, na kvalitetu radova i građevinskih materijala. Sve što radimo, radimo za idućih 20 ili 30 godina. Treba pažljivo planirati i odabrati kvalitetne izvođače, treba raditi i na obrazovanju i obučavanju radne snage, pogotovo na licu mjesta.

Prije tri četiri godine bio je problem s materijalima, cijene su bile visoke, a dostupnost ograničena. Sada smo u situaciji da su cijene stabilne, kapaciteta imamo, a problem je s radnom snagom. Uvijek će biti nešto, neki izazov s kojim se moramo suočavati. Rješavamo probleme kako dolaze, ali u fokusu je održivost. Energija je skupa, možda će u nekoj bližoj budućnosti koštati kao suho zlato. Nije više bitno koliko košta energija, sada već postavljamo pitanje hoćemo li imati energiju.

- PRIRUČNIK ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNOG SEKTORA* -

PREUZMITE PRIRUČNIK
VELIKI FORMAT


PREUZMITE PRIRUČNiK
MALI FORMAT


Priručnik sadrži i QR kodove koji vas vode na više informacija o određenoj temi. U online verziji priručnika ne morate učitati QR kod već je dovoljno kliknuti na njega i otvorit će se link.

Hoće li se mijenjati uloga FZOEU-a kada se govori o projektima cjelovite energetske obnove?

Predrag Čuljak - Fond je proslavio 20 godina postojanja, samo u posljednje tri godine u područje zgradarstva uloženo je više od 130 milijuna eura, od čega je više od 85 milijuna eura uloženo u energetsku obnovu obiteljskih kuća. Dodatnih 20-ak milijuna eura uloženo je u ugradnju obnovljivih izvora energije u kućama. Uloženo je u više od 460 projekata pravnih osoba koje su poboljšavale energetsku učinkovitost u svojim prostorima. Uloženo je više od 16 milijuna eura u potresom oštećene zgrade, u njihovu energetsku obnovu.

To su aktivnosti koje Fond planira i dalje raditi. Fond je institucija koje djeluje kao javno tijelo na temelju programa i odluka Vlade, prate se direktive koje se donose. Fond će nastaviti dalje, nadam se, i više i bolje.

Koliko će novca biti na raspolaganju JLRS-ovima za energetsku obnovu, način na koji će dobivati taj novac? JLRS-ovi se uvijek žale i kažu da se natječaji ne događaju u zadanim rokovima… Koja će biti dinamika ?

Predrag Čuljak - Dinamika je takva da se nastoji redovito objavljivati natječaje, pogotovo one vezane obiteljske kuće. Sada je u tijeku pregled dokumentacije natječaja od 120 milijuna eura, pregledava se više od 12.000 prijava, očekuje se da će se uskoro donositi odluke i potpisivanje ugovora. To je ogroman posao. Nažalost, stanje na tržištu je takvo da već sada ne znamo tko će sve te radove izvesti. I o tome puno toga ovisi. Ono što planiramo raditi jest maksimalno iskoristiti EU novac, to je prioritet.

Moramo imati na umu da se bliži kraj EU novcu, odnosno ovome ciklusu sufinanciranja. Spomenuo bih dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda do 2050. godine. To je dokument koji je najbolje ispoštovan i proveden od svih koje sam vidio. Iduće godine, 2025., planira se revizija te strategije.

- PRIRUČNIK ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNOG SEKTORA* -

PREUZMITE PRIRUČNIK
VELIKI FORMAT


PREUZMITE PRIRUČNiK
MALI FORMAT


Priručnik sadrži i QR kodove koji vas vode na više informacija o određenoj temi. U online verziji priručnika ne morate učitati QR kod već je dovoljno kliknuti na njega i otvorit će se link.

Irena Križ Šelendić - Dugoročna strategija je dokument koji je donesen još 2014. godine i od tada se tri puta, zapravo, donosio i mijenjao. Sada će taj plan zamijeniti Nacionalni plan obnove u skladu s novom direktivom. Prvi takav plan moramo Europskoj komisiji poslati na uvid do kraja prosinca iduće godine, a moramo ga usvojiti do lipnja 2026. godine. Olakotna okolnost nam je i ta što već imamo planove i programe donesene za pojedine sektore, kao što su za javni sektor, obiteljske kuće, višestambene zgrade, suzbijanje energetskog siromaštva, obnovu kulturne baštine.

Ovaj strateški dio imamo razrađen vjerojatno najbolje od svih zemalja članica. Imamo planove razrađene za svako desetljeće i do 2050. godine. Tako imamo i plan za javne zgrade koji je Vlada donijela 2022. godine. NPOO je skoro gotov, ESCO ide dalje, polako se pripremamo za prve natječaje iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, a natječaji se mogu očekivati krajem iduće godine za javni sektor.

U budućnosti će biti izazov ovi veliki zahtjevi za obnovu zgrada gdje ćemo morati dostaviti plan i morat ćemo ga se držati, a iziskivat će jako velika financijska sredstva. Naravno, ne možemo se osloniti samo na europski novac nego će biti puno veće nacionalno financiranje nego do sada.

Europski fondovi neće presušiti, naravno, ali oni nisu dostupni za ovu razinu ambicije. Slijedi novo financijsko razdoblje, NPOO je nastao neplanirano zbog pandemije i koronakrize, pa se dogodila energetska kriza te potres. Mi smo do sada iskoristili dvije milijarde eura za obnovu zgrada, to je ogroman novac.

Ključna pravila igre koja se mijenjaju u energetskoj obnovi zgrada

Vesna Bukarica - Što se tiče energetske obnove zgrada, mijenja se nekoliko europskih direktiva. Trenutno se nalazimo u fazi kada ne možemo u naše zakonodavstvo prenijeti jednu po jednu direktivu, nego su sve isprepletene. Recimo, do sada je bila obveza godišnje energetski obnavljati tri posto podne površine zgrada u vlasništvu središnje države, a sada je to prošireno na energetsku obnovu tri posto podne površine zgrada cijelog javnog sektora. To znači da se ta obveza proširuje na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave.

I nije samo u tome promjena. Naime, proširuje se definicija javnog sektora na, primjerice, komunalna poduzeća. Više ne govorimo o objektima u sektoru obrazovanja, zdravstva ili objektima državne administracije, nego se to tiče i svih ostalih javnih servisa.

U direktivama je također zapisano, a morat ćemo to naravno ispoštovati, vlastite definicije nZEB i ZEB standarda. Naime, zgrade moramo obnavljati do tih standarda. A možemo svakako zaključiti da za ispunjenje tih standarda imamo dobre temelje jer smo sve ove godine imali visoke uvjete za energetsku obnovu.

Treba spomenuti i Direktivu o obnovljivim izvorima energije koja nalaže da 49 posto energije  u zgradama mora doći iz obnovljivih izvora do 2030. godine. I u ovom segmentu ćemo se dobro nositi, već smo počeli s korištenjem javnih zgrada za ugradnju fotonaponskih sustava.

Imamo i MEPS-ove, minimalni standardi energetskih svojstava.

Pored svega rečenoga, imamo jednu najznačajniju promjenu za javni sektor koju je donijela Direktiva o energetskoj učinkovitosti, a to je da javni sektor mora smanjivati svoju potrošnju energije 1,9 posto godišnje u odnosu na baseline koji će se postaviti na temelju potrošnje iz 2021. godine. Isto tako, treba naglasiti da izazov nije samo u projektiranju i obnovi, nego i u načinu korištenja zgrada, i to postaje izuzetno važno. Ono što smo kroz energetsku obnovu dobili, to moramo nakon nje i održati, ako ne i napraviti još boljim.

U spomenutih 1,9 posto smanjenja potrošnje energije ulaze svi javni servisi. Dakle i javna rasvjeta, vodoopskrba i odvodnja, gospodarenje otpadom, svi oni troše energiju i svi oni ulaze u izračun baselinea. Ovo je nešto što treba naglašavati i snažnije komunicirati prema javnom sektoru, odnosno prema načelnicima, gradonačelnicima, županima.

- PRIRUČNIK ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNOG SEKTORA* -

PREUZMITE PRIRUČNIK
VELIKI FORMAT


PREUZMITE PRIRUČNiK
MALI FORMAT


Priručnik sadrži i QR kodove koji vas vode na više informacija o određenoj temi. U online verziji priručnika ne morate učitati QR kod već je dovoljno kliknuti na njega i otvorit će se link.

Što je s MEPS-ovima?

Irena Križ Šelendić - Laički rečeno, morat ćemo do 2030. godine obnoviti 16 posto energetski najgorih zgrada. To će značiti da, ako će se obnavljati zgrada energetskog razreda C ili D, to se neće uračunavati. Nismo zadovoljni tim modelom. Cijelo vrijeme zagovaramo cjelovitu dubinsku obnovu zgrada. Imamo specifičnu situaciju jer imamo puno zgrada oštećenih u potresu, a prije nego se te zgrade energetski obnove mora ih se konstruktivno ojačati. Često su to zgrade koje su i u energetskom smislu najgore. A u takve projekte se mora nerijetko uložiti tri puta više, nego što to možda u Njemačkoj moraju da bi postigli istu razinu uštede.

Ono što je dobro jest da će nam se uračunavati sve obnove koje smo proveli nakon potresa.

MEPS-ovi će biti najveći problem, jer se postavlja pitanje kako ćemo to postići. A to rješenje moramo dati u Nacionalnom planu obnove koji moramo dostaviti Europskoj komisiji iduće godine.

Najvažnije od svega jest da ćemo se morati držati zadanoga cilja, što do sada nismo imali obavezu. Ali to nije samo naš izazov, to imaju sve članice Europske unije. Riječ je o izuzetno velikim ambicijama i velikim sredstvima koja se moraju uložiti. Problem je i u radnoj snazi u čitavoj Europi, pogotovo u Hrvatskoj i taj problem nije lako rješiv.

Osim MEPS-a imamo nove standarde. Dakle, dosadašnji standard nZEB, riječ je o zgradama gotovo nulte energije, postaju ZEB - zgrade nultih emisija. Ti standardi će nam vrlo brzo doći. Solarna energija će se uvoditi, prvenstveno na javne zgrade, ovisno o kvadraturi, i u slučajevima rekonstrukcije, i na nove zgrade, povećat će se elektromobilnost, gradit će se infrastruktura, ukida se poticanje fosilnih goriva.

Najvažnije je istaknuti da imamo dvije godine za implementaciju svih novih mjera, dakle do svibnja 2026. godine ­moramo prenijeti direktive i u zakonodavstvo i sve pravilnike.

Na koji način se privatni sektor može aktivnije uključiti u energetsku obnovu javnih zgrada?

Igor Kemenović - Imamo Javno privatno partnerstvo (JPP), ESCO modele. Primjerice, kod JPP-ova postoje pravni problemi jer su takvi objekti, odnosno projekti u važećim ugovornim odnosima i gotovo je nemoguće nešto mijenjati. Primjerice, staviti solarnu elektranu na krov takvog objekta. Ili je potrebno obnoviti zgradu, a za pet godina ističe ugovor. Možda bi trebalo neke stvari preformulirati.

ESCO model se pokazao dosta uspješnim. Počeo se primjenjivati još 2014. godine. Privatni investitori imali su u tim modelima odlične rezultate. Naime, ugovori su se potpisivali na 14 godina, država je sufinancirala određeni iznos. U velikom interesu je investitora da radove odradi kvalitetno, ugradi kvalitetne materijale, da performanse koje je projektirao dobije i u praksi. Naravno, treba napomenuti i da se navike nakon provedbe takvih projekata moraju mijenjati jer ako one ostanu iste, konačni rezultati neće biti na zacrtanoj razini. Zato je potrebno nastaviti s podizanjem svijesti. Moramo promijeniti promišljanja ljudi. Primjerice, nema više konstantnog otvaranja prozora, nego pravilno prozračivati ili ugraditi rekuperatore koji drastično smanjuju potrošnju energije. Čak se poboljšavaju i klimatski uvjeti u takvim zgradama.

EIHP je prošao kroz cjelovitu obnovu. Koji su bili problemi, a koji benefiti?

Vesna Bukarica - Prošli smo obnovu zgrade, nije bila samo energetska obnova. Iskusili smo javnu nabavu, na koju se javio jedan ponuđač s duplo višom cijenom. Pa smo ponavljali javnu nabavu. Nadalje, koliko god smo dobro planirali radove, nismo mogli izbjeći VRT-ove (izvantroškovničke radove). Cijeli proces obnove zapravo nije drugačiji kod ostalih zgrada, osim u segmentu planiranja koji je bio u skladu s našim istraživačkim karakterom gdje smo pokušali optimalne modele obnove za gradu, radili smo razne simulacije za sustav grijanja i hlađenja i odlučili se za dizalice topline voda-voda budući da se nalazimo blizu rijeke Save.

Zbog vremenskog ograničenja tog projekta i administrativnih procedura koje su uključivale dozvole za korištenje zemljišta koje nije u našem vlasništvu, morali smo za sada odustati od tog modela. Ali u budućnosti ćemo to svakako napraviti.

Benefiti su - na papiru, po primarnoj energiji smo prešli u energetski razred A+ zbog fotonaponskog sustava koji smo ugradili na krovu. Obnova naše zgrade bila je dominantno obnova sustava, i te smo sustave automatizirali i njima upravljaju senzori koji su postavljeni u zajedničke prostore kao i u urede. Nedavno smo se uselili u zgradu nakon godinu dana i sada nam predstoji najzanimljiviji dio posla, a to je održavanje i ponašanje zaposlenika u zgradi. To znači da ćemo provoditi mjerenja, raditi analize zgrade i vidjeti kako se „zgrada ponaša“ i kakva će biti potrošnja energije. Vjerujem da ćemo na nekim idućim skupovima pričati o stvarnim podacima potrošnje, a ne onim izračunatim.

Kako teče energetska obnova javnih zgrada? Što biste mijenjali? Problemi su s konzervatorima, administracijom... Može li se što promijeniti?

Predrag Čuljak - Jednostavno rečeno, FZOEU je posredničko tijelo, više od 2.000 projekata je provedeno po strogim europskim pravilima. Ostvarili smo dobar rezultat, puno je novca potrošeno. Međutim, Fond je nedavno dobio mogućnost sudjelovati u jednom malom  Interregovom projektu MonitrorEE koji ima zadatak izmjeriti što je napravljeno i da da preporuke. Projekt spominjem kao poziv na inicijativu. Potičemo suradnju svih sudionika. Svi smo zainteresirani, sva tijela i svi građani još i više. Neka se krene u sustavno planiranje energetske obnove javnih zgrada.

Trebamo naučiti iz grešaka koje su napravljene ranije, odnosno ne na greškama nego na iskustvima. Kroz ovaj spomenuti projekt smo vidjeli koliko malo znamo o tome koliko smo uštedjeli i koliko smo jako malo pratili potrošnju. Imamo neke brojeve. Imamo ISGE sustav koji je odličan, ali se premalo koristi. Nedovoljno se prati odgovornost sudionika, koji imaju i zakonsku obavezu. Ima dosta mjesta za napredak.

Irena Križ Šelendić - Nadovezala bih se na navedeno - uštede su projektirane, a nisu izmjerene. Ne mjerimo stvarnu potrošnju prije projekta, niti poslije. Bavimo se zgradama i s energetskim potrebama zgrade. U tom dijelu imamo veliku nepoznanicu - a to je ponašanje korisnika. To je sklizak teren koji će u budućnosti biti izazov. Naime, po prvi puta na temelju EU direktiva, morat ćemo smanjiti potrošnju i javnom sektoru. Dakle, neće biti projektiranih ušteda, nego morat ćemo ih izmjeriti i dokazati.

Svakako bih promijenila ono što se, zapravo, ne može promijeniti, a to su rokovi. NPOO je nastao na temelju europskog mehanizma za ublažavanje posljedica pandemije. Mi smo ugradili i rješavanje posljedica potresa. Realno, za rješavanje posljedica potresa treba jedno desetljeće, a ne četiri ili pet godina koliko smo dobili.

Svakako, najveći problem je radna snaga, posebice visokoobrazovana koje je sve manje.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstvaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovineMinistarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!