Hrvatska ima TRI MILIJARDE EURA za ulaganja u energetsku obnovu i učinkovitost

Kada govorimo o dekarbonizaciji, ne govorimo samo o zgradama, nego i o mobilnosti te izvorima energije. Jedno bez drugog ne ide. Zašto su gradovi važni? U europskim urbanim područjima živi više od dvije trećine stanovništva EU-a i taj će se broj samo povećavati.

Urbanizacija je proces koji je nezaustavljiv. Nadalje, 80 posto potrošnje energije se događa u gradovima, gradovi su generatori BDP-a (do 85 posto europskog BDP-a). Gradovi su istodobno glavni izvor problema, ali su i ključni za rješavanje tih problema. Rješenja za današnje ekonomske, klimatske i društvene izazove.

Jako je bitan participativan pristup, uključiti sve dionike, civilno društvo, razgovor s djecom, građanima, ljudima na terenu. Zeleni plan EU-a ima cilj smanjiti emisije CO2 za 55 posto do 2030. godine.

Apsolutno najveće potrebe su u rezidencijalnom dijelu, dakle u zgradama. Transport je također bitan, no u taj se sektor nije ulagalo i to je veliki problem. Cilj je udvostručiti stopu obnove zgrada u sljedećih 10 godina jer se do sada na razini EU-a obnavlja oko jedan posto godišnje. Do sada je u Hrvatskoj obnavljano manje od jedan posto godišnje, oko 0,7 posto, no vjerujem da će se povećati energetska i protupotresna obnova zgrada.

PREUZMITE PREZENTACIJU
JUDITA CUCULIĆ ŽUPA, EK

Program REPowerEU

"Fit for 55", odnosno "Spremni za 55" - to je isprepleten cijeli niz inicijativa koje se tiču mobilnosti, trgovanja, tu je i europski klimatski fond. To je vrlo kompleksan sustav. Zbog svih promjena koje se događaju u društvu, ne samo klimatskih nego i geopolitičkih te svih izazova s kojima se susrećemo, konstantno se te ambicije povećavaju. Nakon agresije na Ukrajinu smo shvatili da smo previše ovisni energentima koji nisu iz Europe. Zato je program REPowerEU važan.

Program ima tri stupa. Jedan je ušteda energije, odnosno energetska obnova. To je jedini element u ovoj priči na koji mi sami možemo utjecati - kako ćemo obnavljati zgrade, kakav će biti promet u gradovima… Napravljene su studije koje su pokazale da s našim malim promjenama u ponašanju možemo uštedjeti pet posto energije. Primjerice, smanjiti grijanje zimi, slabije hladiti ljeti, smanjiti brzinu automobila.

Europa je postavila cilj da se smanji potrošnja za 15 posto. Čak se prošle godine uspjela smanjiti potrošnja energije za 18 posto na razini svih država članica. To su velike uštede, ali apsolutno nedovoljne za postizanje ciljeva.

Moramo nastaviti sa zelenom tranzicijom, ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, a solarni krovovi se itekako uklapaju u priču. Solarni potencijali u Hrvatskoj su daleko ispod iskoristivosti, oko jedan posto, jako slabo su iskorišteni.

Treći dio REPowerEU-a je diverzifikacija dobavnih pravaca, da se Europa odmakne od ruskog plina. Sada su najveći dobavljači SAD i Norveška.

Obnova je ključna za smanjenje potrošnje energije u zgradama, smanjenje emisija i smanjenje troškova električne energije. Osim toga, zahvaljujući obnovi otvaraju se radna mjesta i postiže se gospodarski rast. Čak 75 posto zgrada u EU ima nisku energetsku učinkovitost, 85 posto je izgrađeno prije 2000. godine. A bitno je da će 85 posto današnjih zgrada postojati 2050. godine. Zato je bitna obnova.

Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada - što se mijenja?

Ubrzava se energetska tranzicija i povećavaju se standardi gradnje. Od 2028. godine, sve nove javne zgrade morat će imati 0 emisija CO2 (zero emission building, ZEB). A sve nove zgrade nakon 2030. godine morat će primjenjivati isti standard. I rezidencijalne i nerezidencijalne zgrade morat će ići u obnovu, barem 16 posto zgrada s najgorim svojstvima se mora obnoviti do 2030. godine.

Ideja ove direktive je fokusirati se na zgrade koje su najlošijih energetskih svojstava jer je to najisplativije budući da će se postići najveće uštede. Isto tako, ideja je da sve novo što se gradi da bude "solar ready". Direktiva, naravno, uzima u obzir i nacionalni kontekst, države mogu same raditi svoje planove. Dozvoljeni su i izuzeci, kao što su, primjerice, zgrade koje su kulturna dobra ili vjerske zgrade i tako dalje jer su investicije prevelike.

Solarna energija je tijekom dvije godine "uštedjela" 100 milijardi eura

Govorimo o solarnoj energiji, Europska komisija se usredotočila na pojam - energetska učinkovitost prva. Dakle prvo obnoviti zgradu, izolirati da bi se smanjila potreba za energijom, a nakon toga ugraditi solarne panele, dizalice topline i tako dalje.

Revidirani NPOO

Hrvatski plan za oporavak i otpornost je revidiran u prosincu 2023. godine, Komisija je dala povećanje sa 6,3 milijarde eura na 10 milijardi eura. To su ogromna ulaganja koja se moraju provesti do 2026. godine. Usporedbe radi, to je oko 17 posto BDP-a. Hrvatska u cijeloj Uniji ima najveći plan u odnosu na svoj BDP. Dio toga plana su zajmovi, a najveći dio su bespovratna sredstva. Puno je reformi i investicija. Pratimo planove i ciljeve, 439 ciljeva je koji se provjeravaju. Posljednja tranša bila je napravljena na temelju ispunjenih 45 ciljeva. Sve dosadašnje tri tranše su isplaćene jer su ciljevi i mjere ispunjeni.

Zelena tranzicija čini 40 posto toga plana. Sufinancira se 2.000 vozila na električni pogon, gradi se infrastruktura, prigradske željeznice, autobusi, tramvaji i tako dalje. I energetska učinkovitost zgrada.

Više od 60 posto energije možemo imati iz Sunca

Hrvatska je revizijom NPOO-a dodala još 1,5 milijardi eura na prvotni plan na ukupno dvije milijarde eura za energetsku i protupotresnu obnovu zgrada. Uz to, moramo imati na umu da je Hrvatska već dobila jednu milijardu eura iz Fonda za solidarnost. To je ukupno TRI milijarde eura europskog novca što je izniman doprinos obnovi zgrada.

Tko će to platiti?

Dakle, sve navedene investicije nisu jeftine. Na temelju svega što znamo, 11 posto će se financirati izravno iz europskog proračuna, šest posto iz nacionalnih proračuna država članica, a sve ostalo, dakle 83 posto moraju biti privatne investicije. Cijelo društvo mora participirati u energetskoj tranziciji.

Pogledajte cijeli video prezentacije

ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova u Hrvatskoj te brojnim stručnim partnerima izradio jedinstveni priručnik za djelatnike gradskih uprava - kako proizvoditi električnu energiju na krovu zgrade koja je u vlasništvu grada.

Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer. A nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, "peglanjem" stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu grada.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI