I javna rasvjeta, vodoopskrba i odvodnja, gospodarenje otpadom morat će trošiti manje energije

Pravila igre energetske obnove javnih zgrada se mijenjaju, revidirano je nekoliko europskih direktiva. Trenutno se nalazimo u fazi kada ne možemo u naše zakonodavstvo prenijeti jednu po jednu direktivu, nego su sve isprepletene. A obveze javnog sektora drastično će porasti.

Europska pravila igre značajno su se promijenila, postrožila i podigla na višu razinu. Prvenstveno se odnose na javni sektor, no ovoga puta fokus nije samo država, nego i lokalna samouprava.

Primjerice, do sada je bila obveza godišnje energetski obnavljati tri posto podne površine zgrada u vlasništvu središnje države, a sada je to prošireno na energetsku obnovu tri posto podne površine zgrada cijelog javnog sektora. To znači da se ta obveza proširuje na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave.

I nije samo u tome promjena. Naime, proširuje se definicija javnog sektora na, primjerice, komunalna poduzeća. Više ne govorimo o objektima u sektoru obrazovanja, zdravstva ili objektima administracije, nego se to tiče i svih ostalih javnih servisa.

- U direktivama je također zapisano, a morat ćemo to naravno ispoštovati, nove definicije nZEB i ZEB standarda. Naime, zgrade moramo obnavljati do tih standarda. A možemo svakako zaključiti da za ispunjenje tih standarda imamo dobre temelje jer smo sve ove godine imali visoke uvjete za energetsku obnovu - ističe Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

Podsjetimo, kako bi poboljšala energetska svojstva zgrada diljem Europe, Europska unija uspostavila je zakonodavni okvir:

revidiranu Direktivu o energetskoj učinkovitosti i
revidiranu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada.

Revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti na snagu je stupila u rujnu 2023., a države članice obvezuje na zajedničko smanjenje potrošnje energije za najmanje 11,7 posto do 2030. godine u odnosu na predviđanja iz 2020. Direktiva definira i posebnu obvezu javnog sektora na godišnje smanjenje potrošnje energije od 1,9 posto i godišnju obnovu najmanje tri posto površine zgrada u vlasništvu javnih tijela.

U svibnju 2024. na snagu je stupila i revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada čija će primjena do 2030. godine poboljšati energetsku učinkovitost novih zgrada u EU za čak 70 posto u odnosu na 2006. godinu. Direktivom se utvrđuje i regulira primjena minimalnih energetskih svojstava (MEPS) na postojeće i nove zgrade te zgrade podvrgnute značajnoj obnovi.

- Treba spomenuti i Direktivu o obnovljivim izvorima energije koja nalaže da 49 posto energije u zgradama mora doći iz obnovljivih izvora do 2030. godine. I u ovom segmentu ćemo se dobro nositi, već smo počeli s korištenjem javnih zgrada za ugradnju fotonaponskih sustava - kaže Bukarica.

ZEB standard

Do sada je standard bio nZEB (eng. nearly-Zero Energy Building, zgrada gotovo nulte energije) postaje ZEB (eng. zero-emission building, zgrada nulte emisije). To znači:

godišnje korištenje primarne energije u novoj ili obnovljenoj zgradi s nultim emisijama treba se pokrivati:
- (a) energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom na lokaciji ili u blizini, koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 7. Direktive (EU) 2018/2001
- (b) energijom iz obnovljivih izvora koju osigurava zajednica obnovljive energije u smislu članka 22. Direktive (EU) 2018/2001
- (c) energijom iz učinkovitog sustava daljinskoga grijanja i hlađenja u skladu s člankom 26. stavkom 1. Direktive (EU) 2023/1791
- (d) energijom iz izvora bez emisija ugljika.

Ako ispunjavanje navedenih zahtjeva nije tehnički ili gospodarski izvedivo, ukupna godišnja primarna energija može se pokriti i drugom energijom iz mreže koja ispunjava kriterije utvrđene na nacionalnoj razini.

Država mora osigurati da nove zgrade budu zgrade s nultim emisijama - ZEB

od 1. siječnja 2028. - nove zgrade čiji su vlasnici javna tijela
od 1. siječnja 2030. - sve nove zgrade (do tada barem nZEB)

Minimalni standardi energetskih svojstava (MEPS)

To su pravila koja zahtijevaju od postojećih zgrada da ispune zahtjev energetske učinkovitosti ili kao dio širokog plana obnove zgrada ili u trenutku pokretanja na tržištu (prodaja, najam, donacija ili promjena namjene u katastru ili zemljišnoj knjizi) u određenom razdoblju ili do određenog datuma, čime se pokreće obnova postojećih građevina.

Laički rečeno, do 2030. godine u Hrvatskoj će se morati obnoviti 16 posto energetski najgorih zgrada. To će značiti da, ako će se obnavljati zgrada energetskog razreda C ili D, to se neće uračunavati u navedeni prosjek.

Solarna energija

Države članice bi trebale osigurati uvođenje odgovarajućih sustava za solarnu energiju, ako je to tehnički prikladno te gospodarski i funkcionalno izvedivo:

do 31. prosinca 2026. na svim novim javnim i nestambenim zgradama s korisnom podnom površinom većom od 250 četvornih metara
na svim postojećim javnim zgradama s korisnom podnom površinom većom od:
- 2.000 četvornih metara, do 31. prosinca 2027.
- 750 četvornih metara, do 31. prosinca 2028.
- 250 četvornih metara, do 31. prosinca 2030.
do 31. prosinca 2027. - na postojećim nestambenim zgradama s korisnom podnom površinom većom od 500 četvornih metara, ako se zgrada podvrgava značajnoj obnovi ili mjeri za koju je potrebna administrativna dozvola za obnovu zgrade, radove na krovu ili ugradnju tehničkog sustava zgrade
do 31. prosinca 2029. na svim novim stambenim zgradama
do 31. prosinca 2029. na svim novim parkiralištima pod krovom koja se nalaze neposredno uz zgradu.

PROBLEMI S TERENA

zahtjevi konzervatora značajno poskupljuju investicije u energetske obnove zgrada javnog sektora
administrativni zahtjevi su jako visoki
neujednačenost provođenja propisa (primjerice, odluke konzervatora)
bez razvojne agencije energetska obnova je znatno kompliciranija
nesređeni imovinsko-vlasnički odnosi
zemljišne knjige nisu riješene
izmjena uvjeta javnih poziva i propisa što uzrokuje dodatne troškove
vantroškovnički radovi (VTR-ovi)
iznimno visoka cijena građevinskih radova koja je posljedica kratkih rokova u javnim pozivima i realizacije radova
u slučajevima javno-privatnih partnerstva nije moguća nadogradnja (primjerice, solara na krov) zbog komplicirane pravne procedure
manjak stručnih kadrova u lokalnim, ali i državnim upravama koji bi radili na energetskim obnovama, nitko se ne javlja na natječaje gradova
manjak radne snage općenito
ne radimo petogodišnje planove razvoja
negativna percepcija javnog sektora.

KLJUČNE PROMJENE i OBVEZE - UKRATKO

proširuje se definicija javnog sektora, u to se ubrajaju, primjerice, i komunalna poduzeća
energetski se godišnje mora obnoviti tri posto podne površine zgrada cijelog javnog sektora
standard nZEB postaje ZEB
- zgrade se moraju obnavljati do ZEB standarda
javni sektor mora smanjivati potrošnju energije 1,9 posto godišnje u odnosu na potrošnju iz 2021. godine
- u navedeno smanjenje ulaze svi javni servisi - i javna rasvjeta, vodoopskrba i odvodnja, gospodarenje otpadom
propisuje se obveza i rokovi ugradnje solarne energije na postojeće i nove zgrade
ukida se subvencioniranje ugradnje samostalnih kotlova na fosilna goriva.

Energetski institut Hrvoje Požar je i sam tijekom proteklih godinu dana obnavljao svoju postojeću zgradu. Kako je pripremljena i provedena obnova možete saznati na stranicama EIHP-a.

Tekst je nastao u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM