Kako da u učionicama zimi ne bude hladno, a ljeti pakleno

Zamislimo učionice u kojima se zimi ne tresemo od hladnoće, a ljeti ne skapavamo od vrućine, škole u kojima su zrak i svjetlo ugodni, a buka prigušena. Nažalost, mnoge škole i vrtići, i obrazovne ustanove općenito, diljem Europe i Hrvatske trenutačno su daleko od tog ideala.

Većina ih je sagrađena sredinom prošlog stoljeća, bez moderne toplinske izolacije i tehnologija, što rezultira pregrijavanjem ljeti, hladnoćom zimi te nezdravim uvjetima za učenike, studente, nastavnike i druge djelatnike.

Obrazovne ustanove čine čak oko 17 posto svih zgrada javne namjene u EU, a svaki dan u njima boravi više od 93 milijuna učenika i studenata. Nije stoga čudo da RENOVATE EUROPE kampanja - koju podržava više od 60 nacionalnih partnera, udruga i tvrtki, a među njima i hrvatski HUPFAS - poziva da se sve obrazovne zgrade dubinski obnove do 2035. kako bi postale predvodnici na putu prema klimatski neutralnom zgradarstvu, a na dobrobit cijelog društva.

Bolji uvjeti za učenje, zdravlje i sigurnost

Kvaliteta školskog okruženja izravno utječe na zdravlje i uspjeh učenika. Studije pokazuju da smanjenje razine CO₂ u učionicama (pokazatelja svježine zraka) vodi do manjeg izostajanja djece zbog bolesti. Konkretno, svako smanjenje koncentracije CO₂ za 100 ppm povezano je s padom broja izostanaka zbog bolesti za 0,1 do 1 posto. Drugim riječima, bolje provjetravanje i ventilacija znače zdraviju djecu i manje prehlada.

Također, poboljšanje unutarnje klime (temperature, vlage, osvjetljenja) donosi mjerljive obrazovne koristi - učenici postižu iste rezultate i do dva tjedna brže nego inače (procjenjuje se 3 do 8 posto bolji uspjeh) kada udišu svjež zrak i imaju dobru rasvjetu. Uz to, bolja akustika prostora (manje odjeka i buke izvana) može poboljšati točnost učenika u rješavanju zadataka za više od 35 posto. Po ovim podacima, objavljenim na službenim stranicama Renovate Europe, može se zaključiti da ugodnije i zdravije okruženje znači koncentriraniju djecu, motiviranije nastavnike i bolje obrazovne ishode.

Ne radi se samo o komforu, već i o sigurnosti i zdravlju u širem smislu. Mnoge škole građene su prije nego se znalo za štetnost azbesta ili prije uvođenja suvremenih protupotresnih standarda. Energetska obnova pruža priliku da se istodobno riješe i takvi problemi. Primjerice, u sklopu obnove škole Viale Puglie u Milanu, zgrada je ojačana protiv potresa i uklonjen je azbest, uz dovođenje na standard gotovo nulte energije.

Slično tome, nakon razornih potresa u Zagrebu i Banovini, Hrvatska je dio sredstava usmjerila upravo na obnovu i energetsku sanaciju oštećenih škola kako bi bile sigurnije i učinkovitije za daljnje generacije. Time se istovremeno štiti živote i čuva kulturna baština školskih zgrada, što su važni društveni ciljevi.

- Vrijeme za djelovanje je sada, jer svaka obnovljena škola znači bolje uvjete za našu djecu i djelatnike u školama, manje troškova za grijanje i hlađenje i manje emisija štetnih plinova. U Hrvatskoj ima više od 3.400 obrazovnih ustanova, a gotovo 900.000 osoba uči, studira ili radi u njima. Čak 1 od 3 škole su u najlošijem energetskom razredu u Hrvatskoj - rekao je Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), i dodao da je Hrvatska, u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti (EED) i Direktivom o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), obvezna provoditi obnovu javnih i nestambenih zgrada. Među njima, obrazovne ustanove, škole, vrtići i sveučilišta, predstavljaju iznimnu priliku da postanu predvodnici dobre prakse i primjer energetske učinkovitosti.

- Kampanja RENOVATE EUROPE, koju i mi snažno podržavamo, poziva države članice EU-a da se obvežu na dubinsku energetsku obnovu svih obrazovnih zgrada do 2035. godine. To podrazumijeva uključivanje posebnog poglavlja o obrazovnim zgradama u Nacionalne planove obnove zgrada i obvezu da se sve postojeće obrazovne zgrade, kroz dubinsku obnovu, dovedu na najvišu energetsku razinu - standard nulte emisije (ZEB) najkasnije do 2035. Ova obnova nije samo tehnički zahvat, ona je investicija u budućnost, u sigurnost, zdravlje i kvalitetu obrazovanja. Smatramo da razmjenom iskustava s drugim državama članicama možemo značajno unaprijediti tehničko znanje, pronaći inovativne pristupe i provesti učinkovite akcije koje će osigurati da Hrvatska bude među liderima u ovom području - zaključio je Kemenović.

Niži računi i veće uštede energije

Energetski neučinkovite škole troše ogromne količine toplinske i električne energije, što opterećuje lokalne proračune. Renovacijom se ti troškovi drastično smanjuju. Dubinska energetska obnova može srezati potrošnju energije zgrade i do 80 posto.

Srećom, takvih primjera ima i u Hrvatskoj. Osnovna škola Nikola Tesla u Rijeci nakon obnove troši 47 posto manje energije za grijanje godišnje od početnog stanja, čime štedi oko 187.500 kWh svake godine. Ujedno su emisije CO₂ smanjene za 44 tone godišnje, a škola je iz energetskog razreda C napredovala u razred B.

Slične brojke bilježe i druge obnovljene škole. Primjerice, osnovna škola Braće Radića u Koprivnici izgrađena 1989. godine, a nakon energetske obnove ostvarena je ušteda od 60 posto energije potrebne za grijanje te je smanjena emisija stakleničkog plina CO₂ od 54 posto, a energetski razred zgrade iz C podignut je na B razred.

U rumunjskom gradu Ploiești, obnovljena srednja škola Elie Radu smanjila je potrošnju energije za oko 60 posto, tako da tijekom toplijih mjeseci gotovo sve potrebe pokriva vlastitom solarnom elektranom na krovu.

Financijske uštede zbog manje potrošnje nisu nimalo zanemarive. Računi za grijanje, hlađenje i struju znatno se spuštaju, što lokalnim i državnim vlastima oslobađa sredstva za druge potrebe u obrazovanju. Naime, zanimljiv je podatak da u nekim gradovima škole čine glavninu potrošnje energije javnih zgrada. Primjerice, u Rimu su vrtići i osnovne škole zaslužni za 95 posto ukupne potrošnje energije svih gradskih objekata.

Gospodarski poticaj i nova radna mjesta

Šire gledano, masovna obnova škola i drugih zgrada ima značajan pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Investicije u građevinske radove, materijale i tehnologije pokreću lokalne tvrtke i obrte te stvaraju nova radna mjesta, od projektanata i inženjera do građevinskih radnika i proizvođača opreme.

Tu je i širi društveno-gospodarski doprinos: energetski učinkovite škole smanjuju potrošnju fosilnih goriva te time doprinose energetskoj neovisnosti i sigurnosti opskrbe. Hrvatska vlada ističe da je smanjenje potrošnje energije u zgradama jedan od preduvjeta za postizanje samodostatnosti i za smanjenje emisija CO₂ u sklopu ciljeva “Zelene Europe”.

Kako financirati energetsku obnovu škola i drugih obrazovnih institucija?

Ključno pitanje za lokalne zajednice i državu glasi: odakle osigurati sredstva za sve te obnove? Dobra vijest je da danas postoji više dostupnih izvora financiranja i modela, a često se kombiniraju kako bi se zatvorila financijska konstrukcija projekta. Evo glavnih načina financiranja energetske obnove obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i EU:

Bespovratna sredstva EU fondova

Europska unija već godinama sufinancira obnovu zgrada javne namjene, uključujući škole, kroz fondove poput Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskog fonda. Tako je u razdoblju 2014.–2020. u Hrvatskoj obnovljeno više od 400 javnih zgrada (škola, bolnica, vrtića, itd.) uz pomoć Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

U prosjeku, EU pokriva 40 do 60 posto troškova, a ostatak trebaju osigurati država ili osnivači škola.

Mehanizam oporavka i otpornosti (NPOO)

Nakon pandemije, kroz europski Plan oporavka Hrvatska je dobila značajna sredstva baš za zelenu tranziciju i obnovu zgrada. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za Hrvatsku oko 12,7 posto sredstava (798 milijuna eura) namijenjeno je obnovi zgrada, pri čemu je više od 670 milijuna eura predviđeno za energetsku obnovu javnih zgrada (pogotovo onih stradalih u potresima).

Ta su sredstva već u uporabi. Godine 2023. dodijeljeni su ugovori za energetsku obnovu 30 javnih zgrada (uključujući škole) vrijedni 74 milijuna eura, od čega polovica dolazi iz NPOO grantova

Državni i lokalni proračuni te nacionalni fondovi

Naravno, dio sredstava dolazi i iz domaćih izvora. Državni proračun i proračuni gradova, odnosno županija često osiguravaju sufinanciranje koje prati EU fondove. Uz to, tu je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koji kroz javne pozive dodjeljuje potpore ili zajmove za energetsku obnovu. FZOEU također pruža tehničku pomoć i prati provedbu projekta. Kombinacija nacionalnih i EU sredstava pokazala se učinkovitom – NECP (Nacionalni energetski i klimatski plan) predviđa pojačanu suradnju svih ovih izvora kako bi se osiguralo trajno financiranje obnova.

Povoljni krediti i financijski instrumenti

Kada bespovratna sredstva nisu dostatna, na raspolaganju su povoljni krediti razvojnih banaka. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) nudi kreditne linije za energetsku učinkovitost, često subvencionirane kamate (nekad uz podršku EU fondova). Također, Europska investicijska banka (EIB) i druge međunarodne financijske institucije kreditiraju veće projekte obnove javnih zgrada, pružajući dugoročno financiranje uz niske kamate.

ESCO model (ugovorno osiguranje ušteda)

Inovativan način financiranja koji se posebno istaknuo u Hrvatskoj je ESCO model, odnosno ugovaranje energetske usluge s jamčenom uštedom. Kod ovog modela, privatna tvrtka (Energy Service Company) preuzima financiranje i izvođenje potrebnih radova, a povrat investicije ostvaruje se iz ostvarenih ušteda u potrošnji energije (energetski proračun škole ostaje isti ili manji, a razliku zadržava ESCO dok se ulaganje ne otplati).

Javno-privatno partnerstvo (JPP)

Klasični model JPP-a manje se koristio za energetsku obnovu škola, ali i on je opcija. Primjerice kada se gradi nova školska zgrada ili značajno nadograđuje postojeća, privatni partner može financirati gradnju i održavanje uz to da javni sektor dugoročno plaća najamninu.

Tekst je omogućio HUPFAS.

HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Okuplja 19 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i tržišnim plasiranjem toplinsko-fasadnih sustava: Baumit; Bifix; Caparol; Chromos boje i lakovi; Chromos Svjetlost; Ejot spojna tehnika; Fragmat H; JUB; Kelteks; Kemenović; Knauf Insulation; Cemix; Mapei; Plastform; ROCKWOOL Adriatic; Röfix; SAINT-GOBAIN; Samoborka; STO. URSA također podržava ovu inicijativu.
Kampanja Renovate Europe je inicijativa EuroACE-a, Europskog saveza kompanija za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Njegov je cilj pomoći EU i njezinim državama članicama u planiranju obnove građevinskog fonda i u realizaciji tog plana na terenu. Ured kampanje nalazi se u Bruxellesu, Belgija.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM