Kako gradovi mogu pokrenuti zelenu urbanu obnovu

Devetnaest je gradova pokrenulo izradu svoje strategije zelene urbane obnove kako bi osmislili kako će planirati, oblikovati, upravljati i održavati zelenu infrastrukturu te kružno gospodariti prostorom i zgradama.

Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt zelene urbane obnove unutarnjih dvorišta te je pozvao sve zainteresirane suvlasnike da se prijave na natječaj, s fokusom na središte grada. To je zbog toga što se središnja naselja, i to, kako su naveli, Donji Grad, Medveščak, dijelovi Črnomerca, Maksimira i sjeverne Trešnjevke, jače zagrijavaju zbog blokovske strukture, odnosno guste gradnje i velikih udjela izgrađenih i asfaltnih površina u odnosu na rahlije izgrađene dijelove grada.

Zelene strategije u brojnim gradovima

Dosad je devetnaest gradova pokrenulo izradu svoje strategije zelene urbane obnove kako bi osmislili kako će planirati, oblikovati, upravljati i održavati zelenu infrastrukturu te kružno gospodariti prostorom i zgradama. Uz obnovu dvorišta, Zagreb, naprimjer, promovira Zelenu stazu Jarun, ugradnju zelenih krovova, postavljanje vertikalnih vrtova na zgradama, nove zelene površine, obnovu parkova i slično. Split je pokrenuo projekt Zazelenimo Split koji uključuje sadnju stabala i cvijeća na 80-ak odabranih lokacija te postavljanje javnih slavina i klupa. Zadar će urediti park šumu Musapstan, Rijeka će kanjonom Rječine povezati prirodno okruženje s centrom grada, urediti nove šetnice, vježbališta na otvorenom, dječje parkove...

Priručnik s preporukama

Izradu lokalnih strategija zelene urbane obnove financijski potpomaže i država kroz Nacionalni program obnove i oporavka. Da bi im olakšali izradu strategije, stručnjaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pripremili su i priručnik s detaljnim preporukama o provedbi zelene obnove. Kao što je Zgradonačelnik.hr već pisao, prema posljednjem popisu stanovništva, 71 posto stanovništva Hrvatske živi u gradovima. U pet najvećih gradova, a to su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Zadar, živi trećina ukupne populacije. Samo u Zagrebu živi gotovo petina svih Hrvata.

PREUZMITE PRIRUČNIK
ZA ZELENU OBNOVU

Europski pioniri

Barcelona je jedan od europskih pionira na polju zelene urbane obnove te su najavili da će do 2030. uspostaviti 160 hektara novih zelenih površina u samom gradu. Institut za globalno zdravlje Barcelone (ISGlobal) proučava učinak toplinskog otoka na zdravlje u europskim gradovima te je u njihovom istraživanju Hrvatska istaknuta kao zemlja s visokim rizikom od smrtnosti uzrokovanom ekstremnim vrućinama.

Prošlogodišnje istraživanje magazina The Lancet Planetary Health navelo je da Hrvatska ima čak 37 preminulih na 100.000 ljudi zbog velikih vrućina, što ukazuje na važnost razumijevanja i ublažavanja učinka toplinskih otoka, odnosno zelene obnove urbanih cjelina.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine trenutno izrađuje Registar zelene infrastrukture (Registar ZI), novi modul Informacijskog sustava prostornog uređenja koji će omogućiti unos, održavanje i analizu podataka o zelenoj infrastrukturi za urbana područja u Republici Hrvatskoj, te unos prostornih podataka iz Strategija zelene urbane obnove. Završetak izrade Registra ZI te njegova puna funkcionalnost predviđa se do kraja lipnja 2024. godine. Obveznici unosa u Registar ZI bit će jedinice lokalne samouprave, a u drugoj polovici 2024. godine Ministarstvo će za obveznike unosa podataka započeti s edukacijama na području cijele RH putem radionica i konferencija.

Nagrada Europske zelene prijestolnice

Europska unija motivira gradove da porade na zelenoj obnovi i kroz dodjelu nagrada Europske zelene prijestolnice. Posljednji su nagrađeni Vilnius, Viladecans i Treviso. Tko zna, u dogledno bi vrijeme među pobjednicima mogao biti i neki hrvatski grad.

Vilnius (Litva) je okrunjen titulom Europske zelene prijestolnice 2025. zbog svog pragmatičnog pristupa. Vilnius je značajno smanjio emisije stakleničkih plinova širenjem obnovljivih izvora energije i obnavljanjem infrastrukture grijanja, te vjeruje da će do 2030. godine postići klimatsku neutralnost. Također, Vilnius se ističe posvećenošću ekološkoj tranziciji koja je društvena, angažira građane i fokusira se na kvalitetu života, uključujući čist zrak, vodu, očuvanje bioraznolikosti, zelene površine i još mnogo toga. Inovativni gradski pristup uključivanju građana orijentiran na tehnologiju koristi namjensku aplikaciju za sudjelovanje građana u različitim aspektima upravljanja i planiranja grada.

Španjolski Viladecans je zaslužio utješno priznanje Green Leaf zahvaljujući inovativnim metodama poticanja promjene ponašanja kroz pozitivnost i entuzijazam unutar zajednice. Stanovnici i dionici na različitim razinama aktivno su uključeni u procese donošenja odluka, dok grad čini značajne korake u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Talijanski Treviso je također impresionirao žiri svojim inovativnim strategijama angažmana kroz pripovijedanje priča i međugeneracijsku komunikaciju te najavu da će udvostručiti broj stabala u gradu.

Kao zelena prijestolnica Europe 2025., Vilnius je dobio financijsku nagradu od 600.000 eura za poticanje inicijativa za održivost okoliša. Dobitnici nagrade European Green Leaf 2025, Viladecans i Treviso, dobivaju po 200.000 eura za potporu svojim tekućim nastojanjima.

S više od 70 posto stanovništva EU koje živi u urbanim područjima, gradovi služe kao katalizatori ekoloških i gospodarskih transformacija. Nagrada za Europsku zelenu prijestolnicu, pokrenuta 2010., potiče gradove da prihvate zelenije i čišće inicijative, usklađujući se s težnjama Europskog zelenog dogovora, uključujući Akcijski plan nultog onečišćenja, Akcijski plan kružnog gospodarstva i Strategiju bioraznolikosti.

Gdje je u tome Hrvatska?

Hrvatska je za projekte zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama osigurala 135 milijuna eura do 2027. godine. Sredstva su osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Važnu ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova ima i obnova postojećeg stambenog fonda. U Hrvatskoj se godišnje energetski obnavlja tek 0,8 posto stambenog fonda, a da bi do sredine stoljeća dovršili energetsku obnovu svih zgrada, godišnje bi morali obnavljati 3,7 posto stambenog fonda.

Europska komisija želi da se do 2030. godine udvostruči broj obnovljenih zgrada, a tome je prethodila ozbiljna politička bitka za izmjenu Direktive o energetskoj obnovi zgrada, kolokvijalno nazvanoj Direktiva o zelenim kućama, koja donosi nove obaveze na tom području. Politički dogovor o "ozelenjavanju zgrada" trajao je dulje od tri godine, a države članice sada imaju dvije godine ugradnju promjena u nacionalna zakonodavstva.

Izmijenjena Direktiva o zelenim kućama obvezuje sve svoje članice da do 2030. godine obnovi 16 posto najlošijeg stambenog fonda, a najmanje petinu do 2035. godine. Od 2030. sve nove stambene zgrade morat će se graditi s nultom emisijom. Za javne zgrade ovaj će se standard primjenjivati od 2028. godine

ESCO model

U Hrvatskoj se kod energetske obnove zgrada posebno ističe ESCO model. To je model ugovaranja energetske usluge putem ugovora o energetskom učinku te predstavlja model putem kojeg se realizira energetska obnova građevine i provode mjere poboljšanja energetske učinkovitosti tako da se one financiraju isključivo iz ušteda ostvarenih smanjenom potrošnjom energije.

Damir Vuletić, pomoćnik direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pojasnio je nedavno u emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u da je jedino što se u segmentu zgradarstva provodilo u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti i programima energetske obnove zgrada javnog sektora išlo preko APN-a. Riječ je o obnovi dječjeg vrtića na Cresu, bolnici Križine, Firule, Općoj bolnici Karlovac, kaznionici u Lepoglavi i drugim projektima.

- U samome zgradarstvu mi smo kroz program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. i 2015. godine proveli projekte kojima smo obnovili gotovo 300.000 bruto podne površine zgrada javnog sektora. Tu se radi o integralnoj obnovi, a uštede su bile na razini 52 posto. Udio obnovljivih izvora energije na razini je od oko 20 posto. Govorim prosječno, na razini cijelog programa. Radi se integralnoj obnovi, gdje obuhvaćamo ovojnicu zgrade, prozore, fasadu, krov, znači poboljšavaju se toplinska svojstva zgrade plus tehnički sustavi na zgradi. Prvenstveno je riječ o termotehničkim sustavima, kotlovnicama, obnovljivim izvorima energije i uglavnom rasvjeti. Naravno da tu ima i upravljanja energijom i sustavnog praćenja potrošnje energije, kazao je Vuletić.

PREUZMITE PRIRUČNIK
(O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA

Sadržaj podržava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM