Energija
Izvor: qimono / Pixabay
SUSTAVNO GOSPODARENJE ENERGIJOM

Kako se nadzire i analizira potrošnja energije i vode

Čak dvije trećine javnih zgrada izgrađeno je do 1987. godine, a to znači da su energetski gotovo pa potpuno neefikasne. 

Sustavno gospodarenje energijom - iako se možda čini da je riječ o nečemu što se provodi i radi u razvijenijim državama Europske unije (kao što su Danska, Finska, Norveška...) - provodi se i u Hrvatskoj.  I obvezno je za sve javne zgrade, što je propisano Zakonom o energetskoj učinkovitosti, odnosno Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom. Dakle, javni sektor u Hrvatskoj obvezan je sustavno gospodariti energijom!

U vrijeme enormnog rasta cijena energenata, a imajući u vidu i klimatske promjene te ciljeve Europske unije u smanjenju stakleničkih plinova, itekako je ključno razmišljati o potrošnji energije, odnosno o smanjenju te potrošnje. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Hrvatskoj je nešto manje od 91.600 javnih zgrada. Riječ je o površini od 15,76 milijuna metara četvornih. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je gotovo 290.700 višestambenih zgrada ukupne površine 56,55 milijuna 'kvadrata', a komercijalnih nešto više od 51.000 ukupne površine 41,73 milijuna 'kvadrata'. 

Iako navedeni brojevi mogu biti malo zbunjujući, poanta je ova - čak dvije trećine javnih zgrada izgrađeno je do 1987. godine, a to znači da su energetski gotovo pa potpuno neefikasne. Zato postoji projekt sustavnog gospodarenja energijom, a uspostavljen je poseban Odjel za sustavno gospodarenje energijom i ISGE (ISGE je kratica za nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom).

Što je energetska efikasnost, gospodarenje energijom?

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja troškovima uporabe energije, te nadzor efikasnosti potrošnje energije unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, dječjeg vrtića, kulturnih ili sportskih objekata, itd.). Cilj je smanjenje troškova potrošnje uz jednak stupanj komfora korisnika iste cjeline.

Energetska efikasnost (učinkovitost) konkretno znači - činiti isti rad s manje energije.

Sustavno gospodarenje energijom (SGE) je kontinuirani proces kojem je cilj:

  • poboljšanje energetske učinkovitosti
  • održivo gospodarenje resursima u javnom sektoru

Glavni koraci SGE-a su:

  • utvrditi potrošnju energenata i vode
  • utvrditi mjesto, način i količinu potrošnje u zgradama ili dijelovima zgrada javnog sektora te javne rasvjete
  • smanjiti potrošnju energije i vode te novčanih izdataka za energiju i vodu
  • smanjiti štetni utjecaj na okoliš kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti

Rezultati uspješne provedbe mjera SGE svode se na:

  • smanjenje troškova za energiju i vodu kroz gospodarenje energijom te kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti, smanjenje štetnih utjecaja na okoliš
  • uspostavljanje sustava gospodarenja objektima u vlasništvu ministarstva, grada ili županije preko Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
  • formiranje obrazovanih i kompetentnih EE timova (timova energetske učinkovitosti) sposobnih za planiranje i upravljanje potrošnjom energije

Projekt SGE u Hrvatskoj obuhvaća sve zgrade javnog sektora. U skladu s nalazima energetskih pregleda, u javnim zgradama se pokreću i provode zahvati poboljšanja energetske efikasnosti. Krajnji cilj je svesti potrošnju energije na najmanju moguću razinu, kontinuirano poboljšavajući efikasnost uporabe energije, uz osiguravanje optimalnih radnih i boravišnih uvjeta u zgradama.

Što je ISGE?

Da bi se moglo sustavno gospodariti energijom, potrebno je imati podatke, analizirati ih i interpretirati. Zato postoji Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE. To je internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora te predstavlja neizbježan alat za sustavno gospodarenje energijom.

Sustavno gospodarenje energijom podrazumijeva strateško planiranje energetike i održivo upravljanje energetskim resursima u zgradama u vlasništvu ili korištenju gradova, županija, Vlade Republike Hrvatske kao i u zgradama drugih vladinih proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i onima tijela javne vlasti. Prijava u ISGE moguća je s bilo kojeg računala s pristupom internetu, upisivanjem jedinstvenog korisničkog imena i zaporke na stranici sustava. 

Podatci uneseni u ISGE koriste se za niz izračuna, analiza i kontrola koji omogućavaju razumijevanje:

  • kako i na što trošimo energiju i vodu u pojedinoj zgradi
  • uspoređivanje pojedinih zgrada s njima sličnim zgradama
  • identificiranje neželjene, prekomjerne i neracionalne potrošnje

Navedene analize i izračuni temelje se na upisanim statičkim podatcima, a uključuju opće, konstrukcijske i energetske karakteristike zgrade, kao i na dinamičkim podatcima koji uključuju potrošnju energenata na mjesečnoj razini prema dostavljenim računima od dobavljača te potrošnju na tjednoj ili dnevnoj razini prikupljenu izravnim očitanjem stanja s brojila.

Iz APN-a poručuju da prema njihovom Godišnjem izvješću o poslovanju i završnom računu za 2022. godinu, kroz ISGE sustav kontinuirano se prati 44.506 energetskih troškovnih centara (ETC-a) te 24.138 ETC-a javne rasvjete.

Analize su pokazale da se sustavnim gospodarenjem energijom te korištenjem ISGE sustava godišnje smanji ukupna potrošnja energije u odnosu na referentnu potrošnju za prosječno 5 posto.

NPOO i ISGE

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) postavio je Pilot projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja. Naime, cilj je obuhvatiti i redovno pratiti ISGE-om sve zgrade javnog sektora i sustave javne rasvjete do kraja 2030. godine. Obveza sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru poticajna je za istraživanje i razvoj u domeni praćenja i upravljanja energetskom potrošnjom u zgradama temeljenih na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

Izazov u polju sustavnog gospodarenja energijom predstavlja širenje u ostale sektore - privatni sektor, stambeni sektor, industrijski sektor, prometni sektor i sl. kroz upotrebu ISGE-a, a u svrhu obuhvata kompletne potrošnje energije i vode na teritoriju Hrvatske. 

Zato je cilj reforme u NPOO-u, za koju je predviđeno 12 milijuna kuna i čiji su nositelji Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, pokrenuti snažniju promjeni ISGE-a u svim javnim zgradama, pokrenuti pilot projekte u privatnim višestambenim zgradama te u konačnici izraditi novi model financiranja energetske obnove. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Sadržaj podržava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).