Kako učiniti vaš turistički smještaj održivijim - čitaj profitabilnijim

Troškovi struje, vode i drugih energenata rastu iz sezone u sezonu, a turizam, kao jedan od najvećih potrošača, to osjeća najviše. Sve više domaćih iznajmljivača zato shvaća da „eko“ više nije etiketa ni trend, nego konkretna računica koja donosi uštedu, bolje ocjene i lojalnije goste. Kako to postići u praksi i kako održivost pretvoriti u prednost bila je tema online panela „Kako smanjiti troškove u turističkom smještaju i privući osviještene goste“, koji su nedavno zajednički organizirale udruge Pokret Otoka i ePokret, uz podršku platforme ZGRADOnačelnik.hr.

Oko od stotinu sudionika, među kojima su bili iznajmljivači, hotelijeri, arhitekti i energetski stručnjaci, okupilo se kako bi pokazali da „zeleni“ pristup nije samo stvar imidža, već stvarna poslovna strategija. Održivi objekti, istaknuli su, troše manje, traju dulje i privlače goste koji sve češće biraju upravo smještaj koji poštuje okoliš i lokalnu zajednicu. Upravo zato moderator Tin Bašić sa ZGRADOnačelnik.hr-a otvorio je raspravu pitanjem koje se često banalizira: je li „eko“ samo marketing ili stvaran način poslovanja? Što se zaključilo, pročitajte u nastavku.

Eko nije šuma, nego sustav

Panel je otvorio Nikola Cvjetićanin, vlasnik eko-kuće Eco House Zapodarski na Lošinju, koji je u praksi pokazao što znači biti energetski neovisan. Njegov objekt proizvodi svu potrebnu električnu energiju putem solarnih panela, koristi i vodovod i kišnicu, a otpad se odvaja do najsitnijeg papirića. Upozorio je na zabludu da je dovoljan pogled na borove i more da bi se netko nazivao eko-iznajmljivačem. Održivost, kaže, zahtijeva plan, ulaganja i disciplinu ali se višestruko vraća kroz niže račune, lojalne goste i bolju reputaciju.

U njegovom slučaju, gosti su mahom stranci koji takav pristup očekuju i poštuju. Dolaze pripremljeni, recikliraju, štede vodu i energiju te ostavljaju smještaj besprijekorno urednim. Eko gosti su često i najbolji gosti - moglo bi se sažeti njegovo iskustvo.

Energetska učinkovitost donosi stvarne uštede

Na temu brojki i isplativosti nadovezala se Laura Lepur iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Prema podacima koje je predstavila, potrošnja energije u Hrvatskoj u 2023. porasla je za 3,1%, no emisije CO₂ i dalje su niže nego 1990. godine. Ipak, put do klimatske neutralnosti 2050. dug je i zahtijeva ozbiljne mjere, a turizam tu ima važnu ulogu.

Lepur je istaknula da je energetska učinkovitost najisplativija investicija koju iznajmljivač može napraviti. Primjerice, prelazak sa zastarjelih uređaja na energetski učinkovite modele razreda A ili A++ uštedi stotine eura kroz životni vijek uređaja (15 god.). LED rasvjeta smanjuje potrošnju i do 80%, a pametni termostati i senzori automatski isključuju klimu ili grijanje kad prozor ostane otvoren.

U konačnici, troškovi smještaja mogu se smanjiti i za 20 do 30 % bez da se žrtvuje udobnost gosta. Dapače, gosti sve više traže upravo takve, održive objekte.

Edukacija je najvažniji alat svjesnog iznajmljivača

Tehnologija je bitna, ali bez edukacije nema stvarne promjene, složio se Marko Capek, stručnjak za energetiku i zaštitu okoliša te vlasnik eko-apartmana u Zagrebu. Prema njegovom iskustvu, održivi apartman ne mora biti skup ni futuristički već je dovoljno razumjeti kako svaka odluka utječe na okoliš. U svom apartmanu Capek primjenjuje zero-waste pristup: koristi višekratne boce i posude, prirodna sredstva za čišćenje i posteljinu od pamuka i lana. Svaki gost dobiva kratke upute o korištenju uređaja, o tome da je zagrebačka voda pitka, te o jednostavnim navikama koje čine razliku.

Smatra da je objašnjavanje gostima ključ održivosti. Nije stvar u zabrani, nego u poticanju. Kad gosti shvate zašto su u kupaonici prirodni sapuni ili zašto klima ima ograničenje temperature, prihvate to kao dio iskustva, a ne ograničenje.

Capek je posebno upozorio na važnost korištenja blagih i biorazgradivih sredstava za čišćenje, podsjećajući da „sve što koristimo u kući, prije ili kasnije završi u moru“. Na otocima, gdje većina objekata ima septičke jame, to znači da agresivne kemikalije doslovno zagađuju tlo i more.

Luksuz i održivost mogu ići zajedno

Dok su mali iznajmljivači pričali o svakodnevnim rješenjima, Đorđe Miličić iz Maslina Resorta na Hvaru pokazao je kako i luksuzni turizam može biti odgovoran.Resort proizvodi oko 120.000 kWh solarne energije godišnje, čime pokriva 10% vlastitih potreba i smanjuje emisije CO₂ za 40 tona. No, održivost se ne svodi samo na tehnologiju, ona je utkana u filozofiju poslovanja.

Maslina Resort gradi nove vile od unakrsno lameliranog drva (CLT), koje smanjuje emisije za pola u odnosu na beton, a omogućuje bržu i kvalitetniju gradnju. Gostima nude lokalne proizvode, surađuju s otočnim OPG-ovima i potiču suptilnu, ali stalnu svijest o održivosti. Sve, od posteljine do bicikala, priča istu priču: luksuz može biti prirodan, a priroda luksuzna.

Standardi, a ne improvizacija

Sudionici su se složili da Hrvatskoj nedostaje nacionalni standard održivog turizma. Danas, naime, samo 13 smještajnih objekata u cijeloj zemlji ima europske certifikate poput EU Ecolabel ili Good Travel. Umjesto da se izmišljaju novi, složeni sustavi, predloženo je korištenje postojećih međunarodnih standarda uz nacionalnu podršku i edukaciju. Takav bi sustav jasno razlikovao istinski održive objekte od onih koji to samo tvrde.

Poruka panela bila je jasna: održivost počinje malim koracima, ali zahtijeva sustavni pristup. Ugradnja LED rasvjete, prelazak na A++ uređaje, ograničavanje temperature klime, uvođenje edukativnih oznaka za goste, korištenje lokalnih proizvoda - sve to zajedno donosi mjerljive rezultate. Uz to, održivi smještaj privlači goste koji su spremni platiti više, dulje boraviti i vratiti se jer u njemu vide vrijednosti koje i sami žive. U konačnici, održivost u turizmu nije pitanje stila, nego opstanka i to onog ekonomskog, ekološkog i društvenog.

10 NAJVAŽNIJIH SAVJETA KOJE MOŽETE PRIMIJENITI ODMAH:

1. Zamijenite rasvjetu LED žaruljama - ušteda do 80% energije godišnje.
2. Kupujte uređaje razreda A++ i više - dugoročno se isplate kroz niže račune.
3. Postavite pametne termostate i senzore - klima se gasi kad je prozor otvoren.
4. Ograničite temperaturu: 21°C za grijanje, 25°C za hlađenje.
5. Ostavite gostima edukativne poruke u apartmanu - kratke, vidljive, ali ne nametljive.
6. Koristite ekološka sredstva za čišćenje - čuvate okoliš i produžujete trajnost opreme.
7. Birajte prirodne materijale poput pamuka, lana, drva, stakla i sl. umjesto plastike.
8. Uključite lokalne proizvođače - OPG proizvodi i lokalna gastronomija jačaju doživljaj.
9. Ulaganje u obnovljive izvore (solarni kolektori, paneli i sl.) vraćaju se kroz uštede.
10. Gradite reputaciju na autentičnosti - gosti prepoznaju iskrenu održivost.

Pogledajte video:

Dijalog je dio projekta “ETO Renew: Obnova i Energetska Tranzicija Otoka”, koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Primorsko-goranske županije, Općine Pašman, Grada Malog Lošinja, Grada Cresa, Općine Postira i Općine Lumbarda, LAG 5, Maslina Resorta te uz podršku brojnih partnera iz cijele Hrvatske.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM