Kako velike tvrtke proizvode vlastitu energiju

KONČAR je tvrtka s dugom tradicijom u elektroindustriji i odavno ulaže u obnovljive izvore. Još 2012. izgradili su svoju prvu vlastitu i ujedno prvu hrvatsku vjetroelektranu Pometeno brdo snage 20 MW, koja godišnje proizvodi oko 25 milijuna kWh električne energije. Također, KONČAR je 2020. na otoku Visu pustio u rad tada najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, dok je u lipnju ove godine na elektroenergetsku mrežu priključio i trenutačno najveću domaću sunčanu elektranu, SE Dugopolje nazivne snage 10 MW, izgrađenu za HEP po principu "ključ u ruke".

Glavna filozofija Grupe KONČAR je „zeleno i održivo“, pa je modernizacija proizvodnih pogona usmjerena prema niskougljičnoj ekonomiji. Na tom tragu KONČAR sada ugrađuje fotonaponske elektrane na krovove svojih tvornica u Zagrebu, primjerice na lokacijama Jankomir, Borongaj i Fallerovo šetalište.

- Ulaganja u vlastite sunčane elektrane u KONČARU traju već gotovo cijelo desetljeće, a 2017. godine u rad je puštena prva integrirana sunčana elektrana na lokaciji Fallerovo šetalište. Ubrzo nakon toga pokrenuli smo ulaganja u sunčane elektrane na ostalim objektima i lokacijama Grupe KONČAR. Naravno, prije izrade projekata bilo je potrebno na krovovima naših tvornica napraviti snimku postojećeg stanja te provesti dodatna pripremna ulaganja u same krovove. Prema HEP ODS-u podnesen je zahtjev za elektroenergetsku suglasnost za lokacije na kojima je planirana implementacija sunčanih elektrana, nakon čega se izdaje elektroenergetska suglasnost u kojoj su navedeni uvjeti koje sunčane elektrane moraju ispunjavati. Nadalje, nakon prijave na Modernizacijski fond, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donosi odluku o dodjeli sredstava za projekt, pri čemu su zatražene ponude od potencijalnih ponuđača te je u konačnici odabrana najprihvatljivija opcija. Naposljetku, nakon postavljanja sunčanih elektrana, potrebno je HEP-u dostaviti potrebna ispitivanja kako bi sunčane elektrane mogle biti puštene u probni rad i nakon toga u trajni pogon. Kako je KONČAR s posljednjim sunčanim elektranama aplicirao na Modernizacijski fond, bilo je potrebno napraviti provjeru prihvatljivosti i simulaciju bodovanja te pripremu projektnih prijava - rekao je Marko Frančić, Rukovoditelj odjela za energetiku i usluge.

KONČAR je na krovovima vlastitih tvornica na Jankomiru i na Fallerovom šetalištu već dosad izgradio četiri integrirane SE ukupne snage 3 MW koje proizvode dio potrebne električne energije uz smanjenu emisiju CO₂ i trenutačno je u tijeku izgradnja još šest takvih elektrana.Time KONČAR ne samo da smanjuje vlastitu potrošnju električne energije, već šalje poruku drugim tvrtkama da se i velike korporacije trebaju priključiti energetskoj tranziciji. Tako da danas KONČAR ima nekoliko fotonaponskih elektrana na krovovima svojih objekata:

1. Jankomir - KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST)

Na pogonima tvrtke KONČAR - Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u Jankomiru je 2022. godine u rad puštena prva integrirana krovna solarna elektrana snage 1,1 MW. Već u prvoj polovici rada (studeni-prosinac 2022.) proizvedeno je 38,06 MWh električne energije koja se trošila u proizvodnji, što je smanjilo emisiju CO₂ za oko 6 tona godišnje. Također, trenutačno je u pripremi i dogradnja na Hali jug. U tijeku je faza potpisivanja ugovora s izvođačem, a završetak radova planiran je krajem trećeg kvartala 2025. godine. Snaga izmjenjivača, odnosno snaga prema HEP-u je 0,375 MW, dok će instalirana snaga panela biti veća od 0,5 MW. Očekuje se da će puna proizvodnja tijekom godine pokriti velik dio potreba ove tvornice.

2. Jankomir - KONČAR – Električna vozila (KEV) 

Drugi veliki projekt vrijedan je 876.684 eura, a iznos sredstava MF-a je 438.342 eura. Provedbom projekta instalirat će se dodatna snaga za proizvodnju električne energije iz OIE-a u iznosu od 1.100,00 kWp, što će omogućiti da se iz fotonaponske elektrane ostvari minimalna proizvodnja električne energije u iznosu od 913,83 MWh na godinu. Završetkom projekta očekuje se smanjenje emisija u minimalnom iznosu od 145,29 tona CO₂ na godinu, odnosno od minimalno 89,17 posto u odnosu na stanje prije provedbe projekta.

3. Borongaj - KONČAR – Aparati i postrojenja (KAP) 

Za lokaciju Borongaj (Borongajska cesta 81c) KONČAR je, uz bespovratna sredstva iz Modernizacijskog fonda EU, pokrenuo projekt solarne elektrane od 186,96 kW. Ta će elektrana proizvoditi oko 183,22 MWh „zelene“ energije godišnje i tako smanjiti emisije CO₂ za približno 29,13 tona na godinu. Završetak projekta je planiran za lipanj 2025., a kad krene u pogon, KAP će proizvoditi značajan dio svoje potrošnje struje iz sunca.

4. Fallerovo šetalište - KONČAR – Metalne konstrukcije (KMK)

Na adresi Fallerovo šetalište 22 instalirat će se još snažnija solarna elektrana. Ukupna snaga bit će 962,68 kW, odnosno gotovo 1 MW. Procijenjena godišnja proizvodnja je 1.108.615 kWh (1,109 GWh), što čini oko 40 posto svih godišnjih potreba tog pogona. Time će se godišnje izbjeći oko 151 tona CO₂ emisije. I ovaj projekt, sufinanciran iz Modernizacijskog fonda, trebao bi biti dovršen do kraja 2025. godine.

5. Fallerovo šetalište - KONČAR – Energetika i usluge 

KONČAR – Energetika i usluge, društvo koje je 1. srpnja 2024. pripojeno KONČARU d.d., na lokaciji Fallerovo šetalište ima ukupnu vrijednost projekta 290.518 eura, a iznos sredstava MF-a je 145.259 eura.

U planu je postavljanje fotonaponske elektrane na krovove triju objekata ukupne instalirane snage 270 kW. Provedbom projekta očekuje se da će se instalirati dodatna snaga za proizvodnju električne energije iz OIE-a u iznosu od 293,62 kWp, što će omogućiti da se iz fotonaponske elektrane ostvari minimalna godišnja proizvodnja u iznosu od 287,75 MWh na godinu. Završetkom projekta očekuje se smanjenje emisija u minimalnom iznosu od 45,75 tona CO₂ na godinu, odnosno smanjenje od minimalno 22,77 posto u odnosu na stanje prije provedbe projekta.

Sve spomenute fotonaponske elektrane su završene te se trenutačno čeka odobrenje i priključenje na mrežu HEP – ODS-a.

Ove investicije čine da veliki dijelovi KONČAROVIH postrojenja postaju gotovo samodostatni u potrošnji električne energije. Na primjer, studija je pokazala da bi jedna KONČAROVA integrirana elektrana od 1,1 MW na godišnjoj razini pokrivala 35 posto potreba proizvodnje transformatora i smanjila emisiju CO₂ za 480,5 tona. Slično tome, drugi veliki projekt snage 1,1 MW pokriva oko 89 posto godišnje potrošnje drugog KONČAROVOG pogona. To ilustrira koliko takva ulaganja mogu smanjiti ovisnost o vanjskim izvorima energije i ublažiti udar na okoliš.

Ali to nije sve

Uz navedenih pet projekata, u tijeku je i projekt izgradnje fotonaponske elektrane u sklopu projekta HEM - čiji je nositelj KONČAR d.d. U planu je postavljanje fotonaponske elektrane na krovu jedne od zgrada na Fallerovom šetalištu, ukupne instalirane snage 200 kW. Provedbom projekta očekuje se da će se instalirati dodatna snaga za proizvodnju električne energije iz OIE-a u iznosu od 214,76 kWp, što će omogućiti da se iz fotonaponske elektrane ostvari minimalna godišnja proizvodnja u iznosu od 223,400 MWh.

Nove fotonaponske elektrane dodatno će povećati energetsku učinkovitost proizvodnjom električne energije kojom će Društva pokrivati dio svojih potreba, posljedično smanjiti režijske troškove i povećati stupanj energetske samodostatnosti, a pritom smanjiti ukupni ugljični otisak Grupe KONČAR.

KONČAR planira nastaviti ulagati u obnovljive izvore, a do 2026. cilj je povećati udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji na 35 posto (kombinacijom kupnje zelene energije i proširenja vlastitih solarnih kapaciteta) što uključuje instalaciju novih fotonaponskih panela na vlastitim objektima, a razmatraju i potencijalno ulaganje u vanjske projekte ili ugovore o otkupu zelene energije.

Primjeri i poticaji u Hrvatskoj

KONČAR nije usamljeni slučaj. U Hrvatskoj sve više velikih tvrtki koristi svoje krovove za proizvodnju struje.

Farmaceutska tvrtka Pliva Hrvatska je 2023. pustila u rad elektranu od 9,7 MW na lokaciji u Brdovcu, koja zadovoljava trećinu njenih potreba za strujom. Podravka je krajem prošle godine uložila oko 5 milijuna eura u drugi ciklus investicija u solarne elektrane, što je obuhvatilo izgradnji i opremanje sunčanih elektrana Grupe Podravka u Koprivnici, Varaždinu, Dugopolju i Mariboru. Na lokaciji METRO veleprodajnog centra u Zagrebu, uprave tvrtki Petrol i METRO Hrvatska početkom ove godine potpisale su ugovor o izgradnji solarne elektrane na lokaciji METRO veleprodajnog centra u Zadru. 

Pogled na cijelu zemlju pokazuje ogroman potencijal decentralizirane proizvodnje. Do veljače 2025. na HEP-ovim mrežama bilo je spojeno više od 27.000 fotonaponskih sustava. U poduzetničkom sektoru instalirano je oko 655 MW upravo na poslovnim i industrijskim krovovima. Time velike hale i skladišta postaju važne fizičke platforme proizvodnje energije. U kombinaciji sa znatno nižim troškovima instalacije i snažnom klimom, očekuje se da će trend rasta nastaviti.

Veliki sustavi kao predvodnici

Zašto je važna uloga velikih industrijskih sustava? Prvo, velike tvornice imaju odgovarajuću infrastrukturu i površine, stotine četvornih metara krovova koje mogu brzo pretvoriti u solarne elektrane. To omogućuje velike učinke već jednim projektom. Drugo, kad ugledne tvrtke pokažu da se isplati ulagati u OIE, to šalje snažnu poruku tržištu: poslodavci, dobavljači i lokalna zajednica vide da obnovljivi izvori nisu tek budućnost, već isplativa sadašnjost. Treće, pojednostavljeno rečeno, velike investicije u OIE doprinose otpornijem gospodarstvu: vlastita proizvodnja smanjuje izloženost cijenama električne energije i smanjuje rizik od prekida opskrbe.

U praksi se pokazalo da tvornice s velikim solarnim sustavima mogu pokriti veći dio svoje potrošnje iz vlastitih izvora (između 35 i gotovo 90 posto). To znači da, kad padne cijena energije ili izbije kriza, imaju izvor domaće proizvodnje koji ublažava šokove. Konačno, društveno gledano, primjeri poput KONČARA ubrzavaju tranziciju, donose nova radna mjesta u „zelenoj“ industriji, potiču inovacije i jačaju svijest o potrebi dekarbonizacije. 

- Jedan od brojnih benefita proizvodnje sunčane energije za vlastite potrebe, posebice u velikim grupacijama s više kompanija, je taj da se navedena energija utroši bilo gdje na lokaciji, a tek ako nema potrebe za energijom višak odlazi u mrežu HEP ODS-a. U našem se slučaju višak energije najčešće događa neradnim danima. Također, ulaganja u vlastite obnovljive izvore energije pokazala su se uspješnim rješenjem za dugoročno smanjenje operativnih troškova i postizanje energetske neovisnosti, budući da smanjuju ovisnost o vanjskim dobavljačima i tržišnim fluktuacijama cijene energije. Među neekonomskim koristima integracije vlastitih sunčanih elektrana na krovove proizvodnih pogona i ostalih objekata, posebno je važan doprinos ostvarenju širih strateških ciljeva Republike Hrvatske i Europske unije. Od dekarbonizacije industrije i borbe protiv stakleničkih plinova do ukupnog širenja domaćih kapaciteta za proizvodnju čiste i održive energije. Osim što značajno smanjujemo ugljični otisak naših proizvodnih procesa, na ovaj način svojim primjerom predvodimo novu eru elektroenergetike te postavljamo standarde u održivosti i dosljednosti suvremenim ESG zahtjevima - ističe Marko Frančić iz KONČARA.

Sadržaj ovog teksta pripremljen je u suradnji s Grupom KONČAR koja je partner projekta ZGRADOnačelnik.hr-a OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI