Prostor i zgrade je potrebno promatrati integralno

Novi europski Bauhaus je nastao kao interdisciplinarni i kreativni pokret kojim se želi spojiti znanost, tehnologija i inženjerstvo s kulturom i umjetnošću te kroz ovu suradnju doprinijeti stvaranju lijepih, održivih i uključivih mjesta u kojima živimo.

Nacionalna platforma

Hrvatska je prepoznala vrijednost ove inicijative te je Ministarstvo kulture i medija zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja osnovalo Nacionalnu platformu za Novi europski Bauhaus Republike Hrvatske. Svrha Nacionalne platforme je omogućiti kohezivno, integralno i sinergijsko povezivanje razvojnih i strateških projekata Republike Hrvatske, njenih županija, gradova i općina, a osobito onih koji će biti sufinancirani EU sredstvima, s potencijalima i mogućnostima inicijative Novog europskog Bauhausa.

Dodatno se kroz rad platforme želi potaknuti analiza i otkrivanje ključnih područja regulative u kojima su potrebne inovacije, izmjene, dopune te stvaranja prijedloga za prevladavanje prepreka i poboljšanja. Jedinstveni primjer NEB projekta u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe je revitalizacija naselja Luščić u Karlovcu. Rješenje, pobjednik međunarodnog EUROPAN natječaja te finalist NEB Nagrada 2021, koje transformira područje Luščića u novi ekosustav - u potpunosti energetski učinkovit i održiv te prilagođen i otporan na klimatske promjene; preneseno je u prostorni plan čime je omogućena njegova stvarna realizacija.

Novac iz Europe

Za financiranje projekata i aktivnosti Novog europskog Bauhausa Europska komisija pripremila je 85 milijuna eura kroz programe i fondove EU u 2021. i 2022. godini, ali se od država članica očekuje uključivanje i integriranje vrijednosti Novog europskog Bauhausa u nacionalne, regionalne i lokalne planove i projekte, posebno one koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih izvora financiranja.

Tijekom nedavno održanog panela o financiranju zelene tranzicije u višestambenim zgradama i industriji najavljen je i novi financijski instrument Regionalnog razvojnog fonda koji će se financirati iz Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027., a kroz koji će se poticati ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu za komercijalne namjene kako bi investicije bile u skladu s NEB vrijednostima.

Korištenjem investicijskog dugoročnog kredita do 30 godina s minimalnom kamatom, uz mogućnost otpisa dijela glavnice, jedinice lokalne i regionalne samouprave će moći financirati projekte koji generiraju profite, a koji do sada nisu bili prihvatljivi za sufinanciranje kroz bespovratna sredstva. Dodatno će se u okviru ovog instrumenta nuditi i besplatna tehnička pomoć za izradu projektne i financijske dokumentacije kako bi projekte prilagodili uvjetima i NEB vrijednostima kojima mogu postići otpis glavnice.

Gradovi i općine su jako dobro primili ovu informaciju jer će korištenjem ovakvog instrumenta moći obogatiti razvojne projekte javne infrastrukture s brojnim komercijalnim sadržajima koji se mogu dati u najam ili koncesiju. Ovime se privlači poduzetnička aktivnost i povećava neto prihod neophodan za povrat investicije i podmirivanje redovnih režijskih troškova i troškova održavanja, čime se stvara veća fiskalna odgovornost.

U prvoj fazi razvoja ove inicijative prioritet su zgrade te je stoga tijekom panela naglasak bio na integraciji NEB vrijednosti s novim operativnim programima kako bi se analizirale mogućnosti financiranja projekata građenih na NEB vrijednostima koje će se promatrati kao nadogradnja na obvezne zelene i digitalne komponente operativnih programa.

Zgrada kao cjelina

Održivost i proračun održivosti zgrade se razlikuju za nove i postojeće zgrade koje se rekonstruiraju. Iz tog razloga, zgradu je potrebno promatrati na način da ona može (i vjerojatno će) doživjeti prenamjenu također i u sklopu reaktivacije brownfield područja, čime se potiče kružno gospodarenje zgradama. 

Bitno je promatrati zgradu kao cjelinu, a tijekom pripreme evaluacijskog okvira za ocjenjivanje održivosti zgrada i povezanih pokazatelja potrebno je uključiti i stručnjake u ovom području, no istovremeno nužno je dopustiti fleksibilnost te promatrati širu sliku. Nacionalni okvir kojim će se određivati takvi pokazatelji bi trebao biti usklađen s Level(s) okvirom kako bi omogućio jednostavniju i transparentniju evaluaciju investicija od strane financijskog sektora.

Level(s) je temeljni skup alata i metoda u građevinskim normama i tržišno vođenim sustavima certificiranja koji pruža jednostavni sustav mjerenja i upravljanja svojstvima održivosti zgrada kroz njihov životni ciklus. Potreba za korištenjem okvira Level(s) koji prati cjelokupni životni vijek zgrade proizlazi iz činjenice da se većina ocjena svojstava u području održivosti provodi u fazi projektiranja, dok se svojstva završene zgrade prate tek u rijetkim slučajevima.

Sve je više dokaza da može postojati rizik od odstupanja između procjena iz faze projektiranja i stvarnih svojstava zgrade te da u određenim slučajevima ta odstupanja mogu biti znatna, katkad čak i do 50 posto. Ako se tome posveti pažnja u ranoj fazi projekta i ako se razmotre načini provedbe projekta, rizik od odstupanja svojstava može se svesti na najmanju moguću razinu te na taj način produljiti vijek trajanja građevine te povećati vrijednost zgrade na tržištu.

Sve navedene informacije iznesene su na nedavno održanom virtualnom Okruglom stolu o financiranju zelene tranzicije u višestambenim zgradama i industriji okupio je predstavnike realnog i javnog sektora koji su tijekom dva dana razgovarali o izazovima i mogućnostima vezanima uz financiranje mjera energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama i industriji te sinergiji s inicijativom Novi europski Bauhaus.

Okrugli stol je organizirala Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u okviru projekta SMAFIN, a tijekom panela o integraciji Novog europskog Bauhausa u nacionalne, regionalne i lokalne planove i projekte, panelisti su raspravljali o mogućnostima koje donosi ova nova inicijativa Europske komisije.

Ova je publikacija ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ona izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze

*Tekst je nastao u suradnji s partnerom Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) koja podržava rad ZGRADOnačelnik.hr-a

REGEA tim posljednjih je trinaest godina provela više od 50 EU projekata za koje je osigurano preko 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Pod vodstvom REGEA-e realizirane su brojne projektne investicije ukupne vrijednosti čak 950 milijuna kuna.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.