Solarna energija je tijekom dvije godine "uštedjela" 100 milijardi eura

Jedna od prednosti prelaska na obnovljive izvore energije je dugoročno smanjenje troškova energije za industriju i kućanstva. Potrošači električne energije u Europskoj uniji od 2021. do 2023. uštedjeli su 100 milijardi eura zahvaljujući dodatnoj proizvodnji električne energije iz solarnih panela.

Kako bi procedura ugradnje sunčane elektrane na krov objekata u vlasništvu gradova bila što jednostavnije objašnjena, ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova kreirao poseban

PRIRUČNIK: (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA - priručnik za djelatnike gradskih uprava

U izradi priručnika sudjelovali su brojni partneri:

Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)
Zelena energetska zadruga (ZEZ)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Zaklada Konrad Adenauer Stiftung
Grad Zadar
Grad Karlovac

- Svjesni smo vremena u kojima živimo, utjecaja klimatskih promjena na naše živote i geopolitičkih izazova koji nas okružuju. Sve navedeno ima zajedničku točku – potrošnja energije. Gradovi mogu postati primjer 'energetske revolucije' i pokazati kako se nešto može i mora. Da, ovi projekti su skupi, to nam je jasno, međutim njihov benefit je višestruko veći, dugoročan i mjerljiv. Vjerujem da se svi slažete sa mnom – poručila je Jasmina Džanović, ZGRADOnačelnik.hr.

Solarni crijep u Karlovcu

- Ovakav projekt, ovakav priručnik, je nešto što u Hrvatskoj moramo njegovati i poticati. Često nam se događaju loša iskustva, da po gradovima i općinama izmišljamo toplu vodu, a to ne trebamo. Netko je negdje nešto već odradio, pokazalo se dobrim i mi ostali to moramo iskoristiti i primijeniti u svojim sredinama. Naša iskustva u Karlovcu i ostalim gradovima mogu se rasprostraniti po cijeloj Hrvatskoj. Ovdje nismo samo da dijelimo znanja i iskustva, nego i spremni smo učiti i poticati jedni druge na ove projekte - kazao je Damir Mandić, član Predsjedništva Udruge gradova i gradonačelnik Grada Karlovca.

U Karlovcu je, nastavio je Mandić, jedan objekt doma u obnovi, a koji je zaštićeno kulturno dobro. To će biti primjer obnove zaštićenih objekata.

- Na temelju projekta, na krov tog objekta bi trebao ići solarni crijep i proizvodit će se električna energija. Ovo jer primjer projekta u kojemu vertikala Vlada - Ministarstvo - županije - Gradovi mogu podupirati i poticati. Uvijek je pitanje financija, a ovo su projekti koji su financijski jako zahtjevni i vjerujem da će se i u ovome segmentu poboljšati stanje - zaključio je Mandić.

Više od 60 posto energije možemo imati iz Sunca

Ambicije su povećane

- Danas živimo izazov koji prelazi granice naših država, zajednički je za cijeli svijet - to su klimatske promjene. Europska je komisija 2019. godine predstavila ambiciozan cilj, a to je klimatska neutralnost do 2050. godine. Zato smo povećali ambicije za smanjenje emisija CO2 do 2030. godine za 55 posto. Da bismo to postigli, ključna je dekarbonizacija energetskog sektora - poručila je Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Zagrebu. Naglasila je da taj sektor trenutno emitira više od 75 posto emisija CO2.

- Kroz europski Zeleni plan, Komisija s čak 600 milijardi eura financira klimatsku neutralnost. Plan Repower EU, koji ima proračun od 210 milijardi eura koji je Komisija pokrenula 2022., usmjeren je na uštedu energije i proizvodnju čiste energije te diverzifikaciju opskrbe energije. Komisija je 26. siječnja Hrvatskoj kroz program REPowreEU isplatila 580 milijuna eura u obliku predfinanciranja za ključne mjere i projekte - objasnila je Čović Vidović.

Istaknula je da su ciljevi dekarbonizacije postavljeni jasno - postati klimatski neutralan kontinent do 2050, osigurati da najmanje 40 posto energije do 2030. godine dolazi iz obnovljivih izvora. Prijelaz na obnovljive izvora smanjit će troškove energije i potaknuti razvoj novih tehnologija.

- U ostvarivanju ovih ciljeva glavnu ulogu, zapravo, ima javni sektor država članica i njihovih gradova. Njihova uloga obuhvaća donošenje politika, postavljanje ciljeva i usvajanje regulativa usmjerenih na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Solarna energija je ključna za postizanje ciljeva dekarbonizacije. Njezino korištenje kao održivog izvora energije može osigurati više od 60 posto električne energije u Europi do zadane 2050. godine. Napredak u području solarnih tehnologija doprinio je zapravo smanjenju troškova fotonaponskih sustava za čak 82 posto u posljednjem desetljeću čineći ih konkurentnim izvorima električne energije - poručila je Čović Vidović.

- Solarna energija najdostupniji je izvor energije za kućanstva i štiti potrošače od nestabilnih cijena energije. Jedna od strategija EU-a su solarni krovovi kojoj je cilj ubrzati nedovoljno iskorišteni potencijal krovova za proizvodnju čiste energije. Nove direktive propisuju da se postupno ugrađuje solarna energije u razne vrste zgrada, počevši od novih javnih i poslovnih zgrada. Direktiva EPBD samo u Hrvatskoj obuhvatila bi preko 91.500 javnih zgrada u vlasništvu RH - zaključila je Čović Vidović.

Manja ovisnost o fosilnim gorivima

Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, nadovezao se na riječi Damira Mandića kazavši da nema potrebe opet izumiti kotač jer je već izumljen.

- Nekad davno sam bio član odbora jedne lokalne samouprave koja se sastojala od 13 sela i 6.500 stanovnika. Te smo 2010. godine postavili pitanje kako možemo profitirati od solarne energije. No, stanovnici te lokalne samouprave nisu bili previše bogati. Stoga smo razmišljali kako uključiti stanovnike. Zato smo se ugledali na druge primjere. Znali smo da nema svatko 20.000 eura za vlastitu sunčani elektranu. No ponudili smo im kupnju udjela u javnoj sunčanoj elektrani. Time nećete samo imati čistu energiju nego i zaraditi nešto novca - kazao je Haibach.

Naglasio je da je obnovljiva energija je vrijedna sama po sebi.

- Već neko vrijeme svjesni smo činjenice da je fosilna energija je na kraju svoga vijeka. Ona više nije ni financijski isplativa. Isto tako, iznimno je važno da obnovljiva energija i primjeri pozitivne prakse služe još jednoj svrsi - od rata u Ukrajini, rata u Izraelu, terorističkih napada i problema u Sueskom kanalu, lokalna proizvodnja energije nije postala samo pitanje održivosti, nego i energetske neovisnosti svake države. Što više energije proizvedemo "kod kuće", to smo manje ovisni od fosilnim gorivima koji se moraju nekako dopremiti iz dijelova svijeta za koje znamo da su nestabilni i bit će nestabilni. Globalni lanci opskrbe fosilnim gorivima sve su rizičniji, stoga je obnovljiva energija temelj stabilnosti - zaključio je Haibach.

Pogledajte video:

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM