Štede 84 posto ukupne energije, a višak novca sada mogu uložiti u kvalitetniju uslugu

"Obnova zgrade javne namjene u Hrvatskoj - postoji li recept za uspjeh?" naziv je panel rasprave koja se održala u četvrtak u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu.

Na panelu kojeg je organizirao Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz partnerstvo tvrtke ROCKWOOL Adriatic, sudjelovali su ključni dionici uspješnog projekta obnove Centra Slave Raškaj u Zagrebu koji su podijelili svoja iskustva, a sve kako bi pomogli uspješnoj realizaciji budućih sličnih projekta, zbog kompleksnosti i iznimno zahtjevnih procedura.

Riječ je o uspješnoj obnovi zgrade javne namjene koja se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i u zoni zaštite prirode, a izvedena je u vrlo kratkom roku.

Priča ove obnove

Obnova Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu pokazuje snagu ovog projekta kojom se osigurala viša kvaliteta rada i života djece, roditelja i zaposlenika. Projekt je unatoč izazovima pandemije COVID-19 i jakim potresima uspješno završen, na dobrobit 600 ljudi koji koriste ovu zgradu, uključujući učenike s poteškoćama i više od 100 zaposlenika.

SLAVA RAŠKAJ - Kako je 100 godina stara zgrada zasjala u novom ruhu

Škola je ostvarila 84 posto uštede energije za grijanje zahvaljujući potpuno izoliranoj ovojnici zgrade (prozori, podovi, krovovi, fasada), ali je ugrađena i dizalica topline kao obnovljivi izvor energije, čime su ostvarene dodatne uštede energije na računima. Osim što je postignuta ušteda energije za grijanje, obnovom je značajno poboljšana kvaliteta života učenika i radnika u centru. Kvaliteta zraka značajno je bolja zahvaljujući novom sustavu ventilacije i uklanjanju azbesta s krova. Izgrađen je i senzorni park koji pomaže učenicima s oštećenjima sluha i autizmom uključiti sva osjetila.

U projekt je bilo uključeno 200 ljudi pri čemu se koristila tehnologije poput Building Information Modeling (BIM) kako bi se olakšala obnova i predvidjeli problemi prije nego što se pojave.

Zašto je ova priča sada bitna?

Ostvarena ušteda energije u ovakvim projektima obnove nudi zaštitu od viših cijena energije. S povećanjem cijena energije u Hrvatskoj posljednjih godina, 84 posto uštede energije omogućuje školi preraspodjelu svojih resursa za bolje usluge za učenike i nastavnike koji koriste objekt.

Ublažavanje rizika od potresa. Hrvatska se nalazi u aktivnom potresnom području, a razorni potresi 2020. dokazuju da su ovakve obnove potrebne kako bi se povijesne građevine zaštitile od budućih potresa. Klimatske promjene dovode do viših temperatura u Hrvatskoj. Utjecaj klimatskih promjena u južnoj Europi dovodi do više dana ekstremnih temperatura. U Hrvatskoj se do kraja stoljeća predviđa porast srednjih mjesečnih temperatura za 4 stupnja. Ovakva obnova, uz ugradnju sustava ventilacije, hlađenja i senzornog parka, može pomoći u smanjenju rizika od topline za učenike i nastavnike koji koriste zgradu.

Obnova Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu jako je dobar primjer kako se javno financiranje može učinkovito koristiti za obnovu zgrada. 

EU Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) mogla bi omogućiti puno ovakvih projekata, dajući prioritet obnovi naših zgrada sa slabim energetskim performansama. Direktiva je sada u posljednjim koracima prihvaćanja na razini Europskog parlamenta i Vijeća, a proces revizije započeo je 2021. u okviru Zelenog plana EU-a.

Na panel diskusiji sudjelovali su ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Jelena Grabovac, glavna projektantica Tea Helman Jukić (Arhitektonski studio Helman i Jukić), Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba, Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o., Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic d.o.o.. Moderatorica diskusije bila je Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova, ROCKWOOL Adriatic d.o.o.

Ključne poruke panelista

- Samo sveobuhvatna obnova ima dugoročno smisla i s financijskog, zdravstvenog i energetskog aspekta - Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

- Naša je preporuka da investitor svakako angažira tehničku osobu - voditelja projekta građenja, a da nadležna tijela za javni poziv uključe ovaj trošak kao prihvatljiv jer se time povećava efikasnost svih procesa - Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o.

- Na razini sustava bi trebalo razviti procedure podrške korisnicima - tzv. one-stop-shop. Potrebno je preuzeti odgovornost i riskirati kako bismo ostvarili pozitivnu promjenu za djecu, za djelatnike i cijelo društvo - Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu

- Ovakvim projektima obnove potrebno je pristupiti sveobuhvatno i temeljito. Nužna je dobra priprema projekta, temeljita analiza svih ulaznih podataka, stručna odluka o opsegu obnove i kvalitetan projekt. U projektiranju je nužan multidisciplinarni pristup, te kontinuirano praćenje i kontrola tijekom svih faza projekta. Kao najveći izazovi su se pokazali nedostatak kvalitetne postojeće dokumentacije, nedostatni standardi (uz što je vezana izrada troškovnika), definiranje i praćenje procedura, te nedostatak vremena u fazi projektiranja. A ključni sastojak su kvalitetni dionici i njihova dobra suradnja - Tea Helman Jukić, arhitektica, Arhitektonski studio Helman i Jukić.

- Kada govorimo o izazovima obnove graditeljske baštine, često se obnova povijesnih zgrada predstavlja kao nemoguća misija. Uspješno obnovljena zgrada ovog Centra ilustrativan je i poučan primjer. Prije nego što investitor krene u projekt odnosno projektant u projektiranje, važno je da zatraže informacije odnosno konzervatorske smjernice od nadležnog konzervatorskog odjela jer će tako ubrzati cijeli projekt i spriječiti nepotrebne zastoje.Važna je interdisciplinarnost u procesu obnove i suradnju svih struka međusobno - Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba.

- Na ovom se projektu koristila kamena vuna za izolaciju ovojnice zgrade. Korištenjem ovog izolacijskog materijala u obnovi osigurava se manja potrošnja energije, viša razina zaštite od požara i od buke, a ujedno vodimo brigu o održivosti resursa. Uza sve to kamena vuna je dimenzijski stabilan građevinski materijal - Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI