Što gradovi moraju napraviti da bi bili zeleniji

Urbane sredine sve su napućenije. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj čak 71 posto stanovništva živi u gradovima. U pet najvećih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar) živi 31 posto ukupne populacije. A samo u Zagrebu živi gotovo 20 posto svih Hrvata.  

Isto tako, prema projekcijama Ujedinjenih naroda do 2050. godine čak dvije trećine svjetske populacije živjet će u urbanim sredinama. Hrvatska je tu prognozu već ostvarila, a u godinama koje dolaze, broj stanovnika u hrvatskim urbanim sredinama samo će se povećavati.

S obzirom na to, gradske uprave u Hrvatskoj moraju pronaći načina kako život u njihovim sredinama učine što boljim, ljepšim sigurnijim, a ponajviše zelenim. Zato gradovi izrađuju strategije zelene urbane obnove.  

Strategija zelene urbane obnove je strateška podloga od značaja za jedinicu lokalne samouprave ili Grad Zagreb, koja se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja (Nature-Based Solutions), unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike.

U priručniku kojeg su sukreirali stručnjaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuti su mogući izazovi ali i preporuke u provedbi zelene obnove s kojima bi se općine i gradovi mogli susresti i implementirati. 

Kao glavne prepreke i izazove koje je moguće izdvojiti (s obzirom na to da su se JLS sa sličnima susretali u implementaciji dosadašnjih projekata, programa, strategija koje su povezane s temama zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja, rješenja temeljenih na prirodi (NBS), energetske učinkovitosti, klimatskih promjena, jačanje otpornosti na rizike, itd.) ističu se manjak stručnih znanja te financijska ograničenja. 

IZAZOVI I PREPORUKE

Uspostava radnog tima, uključivanje stručnjaka i poticanje multisektorskog karaktera zelene urbane obnove

Prepreke/izazovi

• Nedovoljni interni stručni kapaciteti za razvoj i implementaciju Strategija ZUO prepoznat u velikom broju JLS.
• Nedovoljno iskustava u razvoju projekata povezanih s temama poput zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja, rješenja temeljenih na prirodi, energetske učinkovitosti, klimatskih promjena, jačanja otpornosti na rizike i sl.
• Preklapanje odgovornosti između dionika različitih sektora.
• Mogućnost da znanje relevantno za razvoj i provedbu Strategije 'zarobljeno' među neprepoznatim dionicima zbog prepreka u komunikaciji.

Preporuke

• Uključivanje (ako je moguće) stručnjaka različitih profesija (npr. arhitekti, krajobrazni arhitekti, urbanisti, konzervatori, inženjeri građevine i energetike, šumari, klimatolozi i sl.).
• Formiranje internog tima stručnjaka s glavnim koordinatorom, sačinjenog od djelatnika gradske/općinske uprave.
• Provođenje i poticanje edukacije djelatnika gradske/općinske uprave o specifičnim temama.
• Definiranje mreže dionika javnog, civilnog i privatnog sektora uz omogućavanje njihova sudjelovanja u izradi i provedbi Strategije.
• Osiguravanje prijenosa znanja uz periodičko održavanje koordinacijskih sastanaka između tima za izradu i implementaciju Strategija (u slučajevima u kojima se timovi razlikuju).

Prikupljanje i praćenje podataka i razvoj strateškog okvira

Izazovi/prepreke

• Nedostatak sveobuhvatnih i potpunih baza podataka (npr. katastri zelenila, registar brownfielda, energetska klasifikacija zgrada i sl.)
• Prepoznati ograničeni kapaciteti unutar JLS za prikupljanje i praćenje određenih podataka.
• Nedostatna provedba mjera i aktivnosti definiranih strategijama, programima, akcijskim planovima i sl.

Preporuke

• Pravovremeno prikupljanje podataka dostupnih unutar JLS te uspostava komunikacije s vlasnicima baza podataka izvan JLS.
• Usmjeravanje strateškog okvira u svrhu povećanja implementacijskog potencijala strategija.
• Uspostava ravnoteže između mjera i aktivnosti na razini cijelog područja obuhvata strategije te na razini specifičnih lokacija.
• Definiranje mjera, aktivnosti i projekata koji integriraju zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.
• Grafičko prikazivanje mjera, aktivnosti i projekata.
• Istovremeno definiranje infrastrukturnih i „soft“ mjera.

Planiranje i odabir projekata

Izazovi/prepreke

• Izazovi u planiranju projekata prepoznati kod 33 % JLS.
• Dosadašnji kriteriji odabira projekata, programa, strategija povezanih s temama zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja, rješenja temeljenih na prirodi (NBS), energetske učinkovitosti, klimatskih promjena, jačanje otpornosti na rizike, i sl. kod većeg broja JLS odnosi se na raspoloživost financijskih sredstava.
• Nedovoljna razina implementacije projekata povezanih sa zelenom infrastrukturom i kružnim gospodarenjem u određenim JLS.
• Nedovoljna upoznatost s pojmom NBS u većem broju JLS koja potencijalno može dovesti do razvoja projekata s neprikladnim rješenjima.

Preporuke

• Planiranje projekata/aktivnosti na uravnotežen i organiziran način uz definiranje indikativnog financijskog plana, glavnih dionika i terminskog okvira
• Određivanje prioritetnih projekata čija je provedba važna zbog prirodnih rizika, pitanja zdravlja i dobrobiti stanovništva i projekata na višoj razini spremnosti, uz faziranje složenih projekata.
• Razvijanje projekata kojima se nastoji spojiti nekoliko zelenih urbanih točaka koridorima.
• Iskorištavanje aktivnih nacionalnih i EU politika i planova koji omogućuju provedbu projekata povezanih s temom zelene urbane obnove.
• Iskorištavanje znanja i iskustva stručnjaka pri razvoju projekata koji uključuju NBS te postojeće dokumente i priručnike na razini EU.
• Prilikom razvoja projekata/aktivnosti koji uključuju NBS pažnju usmjeriti ka odabiru rješenja prikladnih za pojedini kontekst.

Strategija ZUO u sustavu prostornog planiranja

Prepreke/izazovi

• Potreba za usklađivanjem Strategija ZUO s nadređenim dokumentima i prostornim planovima.
• Nedovoljna razina implementacije projekata povezanih sa zelenom infrastrukturom i kružnim gospodarenjem.
• Nedovoljna zastupljenost tema povezanih sa zelenom urbanom obnovom u prostornoplanskoj dokumentaciji.

Preporuke

• Definirati mjere i projekte strateškog okvira usklađene s mjerama Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030.
• Odrediti ključne pokazatelje rezultata usklađene s pokazateljima ishoda definiranim Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. i Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030.
• Izraditi prijedlog revidiranja prostorno-planske dokumentacije kako bi se u istu uvrstile teme ZI i KG te omogućila njihova provedba.
• Izvršiti reviziju Provedbenih programa jedinica lokalne samouprave kako bi se mjere ZUO ugradile u provedbene instrumente strateškog planiranja.

Sudjelovanje javnosti i poticanje participacije građana

Prepreke/izazovi

• Manjak zainteresiranosti određenog dijela građana za sudjelovanjem u participativnim aktivnostima prepoznat od strane velikog broja JLS.
• Problemi razvoja participativnih aktivnosti za uključivanja građana u relevantne procese u velikom broju JLS (npr. nedostatak stručnih znanja u pojedinim JLS za osmišljavanje i provođenje participativnih aktivnosti).
• Potencijalni izostanak povjerenja građana u lokalnu vlast zbog nedostatne razine uključenosti u planiranje i provedbu projekata, uzrokovane nedostatnim kapacitetima JLS za provedbu participativnih procesa.
• Neupućenost određenog dijela stanovništva u teme povezane sa zelenom urbanom obnovom (zelena infrastruktura, kružno gospodarenje, NBS i sl.).

Preporuke

• Izrada sveobuhvatnog modela participacije koji se proteže kroz sve faze izrade i implementacije Strategije (uključujući različite metode participacije).
• Provođenje redovitog informiranja građana i savjetovanja o potrebnim promjenama (tribine, radionice, konzultacije i slično).
• Uključivanje građana u provedbu projekata/aktivnosti Strategija ZUO npr. kroz sudjelovanje u inicijativama taktičkog urbanizma i/ili urbane akupunkture.
• Edukacija i informiranje građana o ključnim temama povezanim sa zelenom urbanom obnovom (primjerice kroz suradnju javnog i civilnog sektora).
• Osiguravanje stalne platforme na kojoj građani mogu izražavati svoje potrebe i probleme, ali i prijedloge za poboljšanje.
• Korištenje jednostavnijih participativnih aktivnosti (okupljanja na javnim mjestima, ispitivanja građana tijekom drugih organiziranih aktivnosti poput gradskih manifestacija i festivala, korištenje povezanosti s javnim ustanovama poput vrtića i škola, online oblici prikupljanja mišljenja itd.) koje mogu olakšati rad stručno potkapacitiranijih JLS.

Pokretački mehanizmi I mogućnosti financiranja iz različitih izvora

Prepreke/izazovi

• Nedostatak financijskih sredstava za implementaciju projekata predviđenih Strategijama ZUO u velikom broju JLS.
• Financijski izazovi obnove u potresom pogođenim JLS.
• Nedovoljna razina upoznatosti s mogućnostima financiranja i mogućim pokretačkim mehanizmima (zbog na primjer nedostatnih informacija o mogućim izvorima financiranja projekata)

Preporuke:

• Pravovremeno planiranje troškova različitih faza projekata
• Istraživanje mogućnosti za korištenje raznovrsnih izvora financiranja (nacionalni izvori, donacije, sponzorstva i sl.)
• Razvoj javno-privatnih partnerstva u svrhu razvoja zelene urbane obnove.
• Pregled mogućih izvora financiranja od strane EU s primjerima dosadašnjih mogućnosti financiranja (str. 55)
• Korištenje aktualnih EU inicijativa koje podržavaju razvoj projekata povezanih s temama zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja, NBS, klimatskih promjena i sl. uz uključivanje lokalne zajednice (npr. Novi europski Bauhaus).

Praćenje napretka i poboljšanje procesa

Izazovi/prepreke

• Mogući problemi ili kašnjenje u provođenju predviđenih aktivnosti/projekata uzrokovani na primjer nedostatkom praćenja provedbe.
• Nedostatak pokazatelja za praćenje zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

Preporuke

• Izrada strateškog okvira te trenutno opcionalnog poglavlja koje uključuje određivanje pokazatelja, indikativnog terminskog i financijskog plana.
• Efikasna koordinacija i komunikacija svih uključenih aktera te uspostavljanje mjera za upravljanje rizicima.
• Praćenje i izvještavanje o provedbi, revizija plana po potrebi i omogućavanje transparentnosti procesa.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr-u uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.