Energija
Izvor: Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKA OBNOVA I POTROŠNJA

Sustavno gospodarenje energijom nema alternativu

Zgrade u vlasništvu javnog sektora imaju obvezu sustavnog gospodarenja energijom. Zato postoji Informacijski sustav za gospodarenje energijom - ISGE. To je internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora te predstavlja neizbježan alat za sustavno gospodarenje energijom.

U ISGE-u se prati potrošnja energenata i vode objekata za koje institucije javnog sektora plaćaju režijske troškove, a koji su kao energetski troškovni centri (ETC) podijeljeni na četiri kategorije:

  • kompleks
  • zgrada u kompleksu
  • slobodnostojeća zgrada 
  • dio zgrade.

Ukupan broj svih objekata (svih kategorija ETC-a) na kojima se prati potrošnja u ISGE-u je 21.097, podatak je Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). No, ako se govori izričito o zgradama (prema vrsti ETC-a: zgrada u kompleksu i slobodnostojeća zgrada), onda se radi o 15.954 zgrade. U 2022. godini je u ISGE uvedeno 415 zgrada, a u 2023. godini 418 zgrada.

Energetska obnova javnih zgrada 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) vodi registre ugovora i evidencije o energetskoj obnovi zgrada javnog sektora u okviru javnih poziva koje provodi ili u okviru reformi i investicija iz NPOO-a za koje je nadležno. A za sve ostale zgrade koje se energetski obnavljaju po nekoj drugoj osnovi ili iz nekih drugih izvora (vlastita sredstva, sredstva JLRS-ova, krediti banaka) evidenciju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz sustav SMIV - Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda.

Naime, u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti nositelj uštede koji je ulaganjem vlastitih financijskih sredstava i/ili drugim angažmanom vlastitih kapaciteta proveo mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti ili je stekao pravo na uštedu energije prijenosom ili kupnjom od druge pravne ili fizičke osobe ili je odgovoran za provedbu alternativne mjere politike obveznik je unosa informacija u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.

Financiranje

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. objavilo četiri poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javne namjene:

  • KK.04.2.1.01. Pilot projekt - Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja
  • KK.04.2.1.02. Pilot projekt - Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja
  • KK.04.2.1.03. Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja
  • KK.04.2.1.04. Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

U sklopu spomenutih poziva u periodu od 2015. godine do početka ove godine provodilo se 784 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora, energetska obnova je završena na 778 zgrada, a završava se na još 6 zgrada. Ukupna površina obnovljenih zgrada je oko 1,7 milijuna metara četvornih.

Mjerenje potrošnje energije jedini je način za kvalitetnu energetsku obnovu

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. ovo Ministarstvo je objavilo dva poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora:

  • NPOO.C6.1.R1-I1.03 - Poziv Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama na izravnu dodjelu bespovratnih sredstava za Energetsku obnovu zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge;
    • sklopljen je jedan ugovor s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama za energetsku obnovu zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge, u iznosu bespovratnih sredstava od 33,18 milijuna eura, a energetski će se obnoviti najmanje 104.000 četvornih metara građevinske bruto površine zgrada javnog sektora.
  • NPOO.C6.1.R1-I1.04 - Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Energetska obnova zgrada javnog sektora.
    • u prosincu 2023. godine sklopljena su 32 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 38,52 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Razdoblje provedbe projekata je do 31. ožujka 2026. godine.

Također u okviru NPOO-a, a u skladu s Programom suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine provodi se obnova, a do kraja 2023. godine su završeni radovi na 14 zgrada ukupne površine GBP 16.149,89 četvornih metara. Završetak projekata očekuje se krajem 2025. godine, a program obuhvaća više od 300 zgrada.

Nadalje, u okviru NPOO-a u sklopu investicije C6.1. R1-I2 (REPowerEU oznaka C7.2. I2) planirana su sredstva za nastavak projekata ugovorenih u okviru Fonda solidarnosti EU. Radi se o projektima cjelovite obnove javnih zgrada za koje je u okviru NPOO-a osigurana alokacija u iznosu od 1,470 milijardi eura.

Do kraja 2023. godine su završeni radovi na 17 javnih zgrada oštećenih u potresu (škole, zdravstvene institucije i visoka učilišta) ukupne površine GBP 43.037,8 četvornih metara. S obzirom na to da je ovdje riječ o kompleksnim sveobuhvatnim obnovama zgrada poput bolnica i fakulteta, završetak većine radova očekuje se tijekom 2025. godine, odnosno do polovice 2026.

Obaveza

Iz MPGI-ja pojašnjavaju kako Nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) nije sustav mjerenja potrošnje već internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora. U skladu s čl.14 Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru javni sektor je obavezan koristiti ISGE kao alat za sustavno gospodarenje energijom.

Jedan od kriterija prihvatljivosti svih objavljenih poziva za energetsku obnovu zgrada javne namjene u okviru OPKK 2014. - 2020. i NPOO 2021. - 2026. bio je da je zgrada uvedena u ISGE (zgrade koje nisu imale zakonsku obavezu morale su se do prijave evidentirati u ISGE-u kao npr. neke zgrade vjerskih zajednica). Dakle sve zgrade koje se javljaju na javne pozive MPGI moraju imati uveden ISGE sustav.

Dokaz uštede

Ne temelju podataka MPGI-ja, 105 privatnih višestambenih zgrada potpisalo je ugovore o energetskoj obnovi, a na temelju Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava "Energetska obnova višestambenih zgrada". U tim podacima stoji da je prosječna ušteda primarne energije (Eprim) 59,13 posto, a toplinske energije za grijanje 70,25 posto. To su projektirane uštede. 

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada popisuje da države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

  • (a) energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije
  • (b) standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije u zgradama
  • (c) ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove
  • (d) rezultatima energetskog pregleda
  • (e) rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.

Iz Ministarstva kažu da se RH odlučila za opciju pod e) - da se uštede dokazuju glavnim projektom, što je relevantna, transparentna i razmjerna metoda kojom se pokazuje poboljšanje energetskog svojstva zgrade. Rezultat energetske obnove višestambenih zgrada su ostvarene uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje te primarne energije, koje se postižu projektnim aktivnostima za koje je traženo sufinanciranje, što se u skladu sa Zakonom o gradnji dokazuje glavnim projektom energetske obnove višestambene zgrade, dok stručni nadzor završnim izvješćem potvrđuje da je energetska obnova provedena prema glavnom projektu.

Ono što se naziva “stvarno ostvarenim uštedama“ svelo bi se na mjerenje potrošnje energije prije i poslije obnove, međutim, poručuju iz Ministarstva, ta metoda onda mjeri i druge faktore (osim poboljšanja energetskog svojstva zgrade) na koje se obnovom ne može utjecati, a to su klimatski uvjeti (koji od sezone do sezone mogu biti jako različiti) i ponašanje korisnika u zgradi. S obzirom na to da ponašanje korisnika nosi veliki rizik (npr. držanje otvorenih prozora tijekom grijanja ili hlađenja) tu metodu države članice koriste vrlo rijetko u praksi.

Najčešća metoda je energetski certifikat prije i poslije obnove, gdje se uštede također proračunavaju odnosno procjenjuju. Ministarstvo uštede dokazuje glavnim projektom zato što se u njemu koriste precizniji ulazni podaci za proračun nego u energetskom certifikatu i potpisuje ga ovlašteni projektant. Provjeru jesu li sve mjere energetske učinkovitosti provedene na zgradi na način kako je predvidio projekt obavlja i ovjerava nadzorni inženjer.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Sadržaj podržava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!