TIPS&TRICKS - Ključni savjeti za energetsku obnovu javnih zgrada

Novca za energetsku obnovu zgrada javnog sektora ima, ali se nalazi u različitim oblicima i na različitim mjestima. Koji su modeli financiranja spomenutih objekata?

Lavovski posao u izradi priručnika za energetsku obnovu zgrada javnog sektora odradila je ekipa iz REGEA-e. Njihova stručnost i iskustvo podiglo je sadržaj priručnika na višu razinu.

Stoga su Hrvoje Maras, glavni voditelj financija, i Marko Zlonoga, voditelj Odjela za zgrade, iz Regionalne energetsko-klimatske agencije održali prezentaciju o ključnim aspektima energetske obnove zgrada javnog sektora.

- PRIRUČNIK ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNOG SEKTORA* -

PREUZMITE PRIRUČNIK
VELIKI FORMAT

PREUZMITE PRIRUČNiK
MALI FORMAT

Priručnik sadrži i QR kodove koji vas vode na više informacija o određenoj temi. U online verziji priručnika ne morate učitati QR kod već je dovoljno kliknuti na njega i otvorit će se link.

Marko Zlonoga

Ideja priručnika je da on bude praktičan i koristan. Glavni naglasci priručnika - obraćamo se vlasnicima zgrada javnoga sektora koji imaju obavezu energetski ih obnavljati. Želimo osvijestiti da proces energetske obnove ima korake i prije i poslije obnove. Faze planiranja i projektiranja su ključne. Kada se prerežu vrpce i krene korištenje zgrade, slijedi faza korištenja i održavanja objekta te edukaciju korisnika. Prati se energija, što je jako važan proces. Priča je cirkularna. Ideja EU-a je kružno gospodarenje. Želimo te zgrade obnavljati, a ne rušiti.

REGEA analizira klijentima što imaju u svom fondu zgrada. To je jako važno za sve da znaju kakve zgrade imaju, koju dokumentaciju imaju i koja je trenutna potrošnja tih zgrada. Uvijek postoji problem u imovinsko-pravnim odnosima. Na temelju te analitike situacija će biti čišća, znat će se što postoji u portfelju te se mogu napraviti prioriteti.

Zgrade se mogu grupirati u one u koje se ne mora uložiti, u one koje se mora obnoviti, možda i dograditi. Možda postoje zgrade koje nisu perspektivne odnosno nisu za korištenje pa ih se možda može prodati. Navedeno je jako važno jer tada postoji jasna vizija što se želi napraviti.

A izazovi u su:

Neujednačenost projekata –potreban jasan okvir, standard i ulazni podaci koji će se primjenjivati na sve projekte –izbjegavanje manjkavih rješenja
Izbjegavanje "probijanja" investicija – pojavu vantroškovničkih radova – veća pažnja posvećena razradi rješenja i rješavanju detalja
Pravovremeno usklađenje zahtjeva prema investicijskom projektu sa zahtjevima poziva za financiranje/sufinanciranje investicijskih troškova –potreba da projekti budu konkurentni na pozivima za financiranje
Odabir rješenja, materijala i tehničkih sustava iz perspektive cjeloživotnog ciklusa zgrade te upotrebe i održavanja zgrade – jasan sustav/standard za sve dijelove i sklopove zgrade
Unapređenje protokola vođenja projekata i suradnje svih dionika u procesu gradnje – jačanje interdisciplinarnog pristupa

Preporuke koje se daju su:

Kvalitetna toplinska izolacija, male energetske potrebe, zaštita od sunca, zrakonepropusnost…
Obnovljivi izvori energije i učinkoviti centralizirani sustav daljinskog grijanja
Napredni tehnički sustavi – uključujući sustav automatizacije i senzoriku – praćenje potrošnje energije i vode i unutrašnjih klimatskih uvjeta
Poboljšanje temeljnih zahtjeva kod obnove postojećih zgrada – sveobuhvatna obnova
Prirodno osvjetljenje, prozračivanje, zdravi klimatski uvjeti, ugodnost u korištenju
Materijali – dugotrajnost, mali ugljični otisak, prirodno podrijetlo, mogućnost oporabe
Krajobrazno uređenje, primjena elemenata zelene infrastrukture i rješenja baziranih na prirodi
Porozni i propusni materijali u uređenju pješačkih i prometnih površina
Odnos prema resursima, vodi i korištenje sive vode
Odnos zgrade i urbane cjeline – dodana vrijednost

Što se tiče modela financiranja, Hrvoje Maras podrobno je objasnio kako to raditi. Istaknuo je da novaca ima, ali se nalazi u različitim oblicima i na različitim mjestima. U priručniku se fokusiralo i na komercijalne, kreditne i alternativne načine financiranja.

Naglašeno je da iako JL(R)S-ovi imaju mogućnost samostalno financirati energetsku obnovu svojih zgrada, to je neće dogoditi jer je riječ i vrlo skupim projektima koje lokalna samouprava ne može samostalno financijski "izgurati".

Zakonom o proračunu prepoznate su potrebe JLP(R)S za zaduživanjem u svrhu financiranja zelene tranzicije. Iako ukupna godišnja obveza JLP(R)S može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, ograničenje se ne odnosi na zaduživanja JLP(R)S za investicije iz područja energetske učinkovitosti. Za takva zaduženja potrebno je ishoditi dozvolu Vlade RH i Ministarstva financija.

Iako je percepcija takva da se smatra da takvih dozvola nema, to nije točno. Naime, u posljednjih pet godina Vlada RH je izdala 108 suglasnosti, a ministar financija 23 suglasnosti za zaduživanje za projekte energetske učinkovitosti JLP(R)S u ukupnom iznosu od 131,88 milijuna eura.

Što se tiče EU programa za sufinanciranje energetske obnove zgrada javnog sektora, oni su ugrađeni u nacionalne programe:

Program energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030. godine – dodjela putem više izvora:
- Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO)
  - Model dodjele bespovratnih sredstava – 100 milijuna eura uz intenzitet potpore koji varira ovisno o provedbi modela obnove:
    - Integralna: 60 posto
    - Dubinska: 60 posto
    - Sveobuhvatna obnova: 80 posto
- Model energetske obnove putem ugovaranja energetske usluge (ESCO) – APN model – 66 milijuna eura
Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) 2021.- 2027.
- Energetska, sveobuhvatna i kružna obnova zgrada javnog sektora – 106 milijuna eura
- Sveobuhvatna obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu – 79 milijuna eura
Socijalni fond za klimatsku politiku (SCF) – od 2026. godine

Krediti razvojnih banaka

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) – nekoliko financijskih linija za javni sektor:
- Investicije javnog sektora
- Urbani razvojni fond - financijski instrument koji ima strukturu kombinacije kredita i bespovratnih sredstava u vidu otpisa glavnice do čak 50 posto iznosa kredita u slučaju ostvarenja predefiniranih ciljeva održivosti
Europska investicijska banka
- Municipalni okvirni zajam – izravan zajam za projekte veće od 30 milijuna eura
- ELENA –bespovratna sredstva tehničke pomoći za pripremu velikih zelenih investicijskih projekata
Europska banka za obnovu i razvoj
- Izravni i indirektni zajmovi za razvojne projekte
- Ulaganja u obveznice (tzv. anchor investor)

Jedna od mogućnosti financiranja su obveznice:

Dugoročni dužnički vrijednosni papir kojim javni sektor može dugoročno financirati svoje infrastrukturne i zelene projekte uz veću stopu fleksibilnosti u odnosu na kreditno financiranje
Visokoregulirane temeljem Zakona o tržištu kapitala
JLP(R)S kao izdavatelj mora izraditi informacijski dokument i ishoditi odobrenje Ministarstva financija
Moguće je uključiti i građane kao direktne investitore u javne projekte (ne koristi se često)
Zelene obveznice – ako se sredstva koriste namjenski za financiranje zelenih projekata (EuGBS standard)
Obveznice povezane s održivim poslovanjem – trošenje sredstava se ne mora pravdati investitorima, ali se moraju zadati jasni ciljevi do dospijeća obveznica (npr. smanjenje emisija CO2 ili povećanje udjela OIE u energetskoj bilanci)

Uz obveznice postoje i alternativni modeli.

Alternativni modeli nabave predstavljaju dugoročne ugovorne odnose između javnog i privatnog sektora s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe s time da privatni partner preuzima većinu tehničkih i financijskih rizika realizacije investicije

Velik broj modela:

Ugovor projektiraj i gradi/financiraj/održavaj (Design&Build/Finance/Maintain)
Javno - privatno partnerstvo
ESCO model - Ugovor o energetskom učinku (EPC)
Ugovor o otkupu energije (engl. Power Purchase Agreement - PPA)

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM