UŠTEDA ENERGIJE U ZGRADAMA - Ponašanje korisnika je ključno, ali potpuno je zanemareno

Zgrade su među najvećim potrošačima energije i stoga je njihova obnova važna u borbi protiv klimatskih promjena. Čak 85% europskih zgrada izgrađeno je u doba nižih standarda pa zgradarstvo danas troši oko 40% energije i uzrokuje 36% emisija stakleničkih plinova. Europska unija pokrenula je “val obnove” za povećanje stope energetske obnove sa sadašnjih ~0,7% godišnje na 3% do 2030., s krajnjim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine. Drugim riječima, ogromna većina današnjih zgrada bit će u upotrebi i 2050., pa ih moramo obnoviti i učiniti učinkovitijima. U Hrvatskoj je javni sektor predvodnik tih napora. Javne zgrade aktivno prolaze obnovu kako bi uštedjele energiju, a razvijeni su i nacionalni strateški programi te osigurana sredstva (uglavnom europska) za sufinanciranje projekata. Premda obnova zgrada traje dugo (dodatno otežano sanacijom potresom oštećenih objekata), već sada dominira interes za energetsku obnovu i vidljiv je stalan napredak u tom području.

Od energetske obnove do pametnog upravljanja

Sama fizička obnova zgrada - izolacija, učinkoviti sustavi grijanja/hlađenja, LED rasvjeta, obnovljivi izvori energije i slično - tek je prvi korak prema uštedama energije. Za značajnije rezultate nužno je ići korak dalje i uvesti sustave upravljanja i nadzora potrošnje energije u zgradama. Drugim riječima, nije dovoljno samo obnoviti zgradu ili ugraditi obnovljive izvore. Maksimalne uštede postižu se kad se potrošnja energije kontinuirano prati i optimizira. Stručnjaci ističu da je potrebno poboljšati politike i zakone kako bi praćenje potrošnje postalo uobičajeno u zgradama te se razvio sustav upravljanja energijom na razini zgrada i portfelja. Time bi se lakše detektirala i analizirala sva područja gdje se može smanjiti potrošnja, a u analizu bi se uključilo i ponašanje korisnika zgrada, a to je faktor koji je često zanemaren.

Naime, navike korisnika (poput načina grijanja, hlađenja ili provjetravanja prostora) izravno utječu na potrošnju. Primjerice, nedavno pilot-istraživanje u Hrvatskoj opremljeno pametnim senzorima pokazalo je da u Vukovaru ljeti znatno raste potrošnja struje kada vanjska temperatura prijeđe 30 °C (intenzivnije hlađenje), dok su istovremeno u mnogim stanovima zabilježene povišene koncentracije CO₂ zbog nedovoljnog provjetravanja što jasno upućuje na utjecaj ljudskog ponašanja na energetsku učinkovitost zgrade. Uvođenje sustavnog praćenja potrošnje i osvještavanje korisnika mogu stoga biti važan alat u smanjenju nepotrebnih gubitaka energije.

Međunarodna razmjena za bolje politike

Ove smjernice prepoznate su i na europskoj razini. Interreg Europe projekt MonitorEE (“Monitoring Energy Efficiency”) okuplja šest zemalja - Španjolsku, Rumunjsku, Francusku, Finsku, Poljsku i Hrvatsku - s ciljem unaprjeđenja politika energetske učinkovitosti u zgradama kroz pametne sustave upravljanja potrošnjom. Svaka država unutar projekta odabrala je konkretan instrument politike na koji želi utjecati izmjenama i dopunama. Hrvatska je, primjerice, usmjerena na vlastiti strateški dokument Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050.. Kroz MonitorEE se nastoji poboljšati upravo zakonodavni okvir - uvesti obavezno praćenje potrošnje, razumjeti navike korisnika i uključiti nove tehnologije - što će stvoriti temelj za pametnije, štedljivije i održivije korištenje energije u zgradama.

Projektom koordinira španjolska agencija AGENEX, dok u Hrvatskoj aktivnosti provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Fond, koji ujedno slovi za nacionalnog lidera u financiranju zelene tranzicije, u proteklih 21 godinu podržao je više od 60 tisuća projekata usmjerenih na energetsku tranziciju, kružno gospodarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, gospodarenje otpadom i druge održive prakse.

Predrag Čuljak, voditelj MonitorEE projekta u Hrvatskoj i predstavnik FZOEU-a, naglašava da se unatoč dugotrajnosti procesa (i izazovima poput postpotresne obnove) u Hrvatskoj intenzivno radi na unaprjeđenju energetskih obnova. Iako će energetska obnova u Hrvatskoj trajati duže vrijeme... već je sada vidljivo koliko dominira i koliko se radi na njenom unaprjeđenju - kaže. U sklopu MonitorEE projekta izrađena je i Regionalna energetska analiza, sveobuhvatni pregled postojećeg stanja i planova za javne zgrade, koja služi za razmjenu znanja među partnerima te definiranje idućih koraka ka ostvarivanju ciljeva obnove.

Primjeri dobre prakse iz Europe

Jedna od snaga MonitorEE-a upravo je identifikacija i razmjena uspješnih rješenja, od tehnoloških inovacija do novih modela upravljanja, koje su partneri projekta već primijenili. Upravo su se na spomemnutom skupu okupili partneri iz svih zemalja koji su prikazali dosadašnje rezultate i primjere dobre prakse te raspravili preporuke za poboljšanje politika.  Ti primjeri dobre prakse pružaju konkretne dokaze i rezultate, na temelju kojih se lakše mogu inicirati promjene u regionalnim i nacionalnim politikama. Takva razmjena iskustava pomaže svakoj zemlji da učinkovitije pripremi akcijske planove i prijedloge novih mjera za svoj odabrani “instrument” politike.

Primjerice, u Parizu je razvijena platforma EnerSIG koja spaja podatke o zgradama s podacima o njihovoj potrošnji energije. Cilj ovog inovativnog GIS alata jest omogućiti gradskoj upravi i Klimatskoj agenciji razumijevanje energetskih izazova stambenog fonda te planiranje ciljanih mjera za poboljšanje učinkovitosti i smanjenje emisija. Uz velike baze podataka, EnerSIG nudi i interaktivne karte s energetskim pokazateljima zgrada, pomažući identificirati gdje su najveći potencijali za uštedu ili koje se zgrade mogu spojiti na sustav daljinskog grijanja radi učinkovitijeg snabdijevanja. Pariz također uvodi pametna rješenja direktno u svoje zgrade. Tako je u povijesnoj gradskoj vijećnici (Hotel de Ville) 2022. instalirano oko 100 bežičnih senzora temperature integriranih u sustav automatizacije zgrade. Ovi senzori kontinuirano prate mikroklimu i omogućuju precizno daljinsko upravljanje grijanjem u stvarnom vremenu, prilagođeno stvarnim potrebama svake prostorije. Na temelju prikupljenih podataka, sustav automatski regulira grijanje (podiže ili smanjuje) bez suvišnog rasipanja energije te se tako doprinosi dekarbonizaciji grijanja, smanjenju potrošnje i troškova, a istovremeno zadržava ugodnost za korisnike.

U Španjolskoj, partnerska regija Extremadura fokusirala se na javni sektor, a inovacije se provode i u području zdravstva. Projekt Hospital SUDOE 4.0, kojim koordinira Tehnološki institut Castilla y León, bavi se problemom visoke potrošnje energije u bolnicama. U tri pilot-bolnice postavljeni su senzori za praćenje potrošnje energije, vode i kvalitete zraka, a razvijen je centralizirani sustav upravljanja energijom s praćenjem u stvarnom vremenu. Osim tehnoloških rješenja, SUDOE 4.0 izrađuje i tzv. “Putovnicu za obnovu zgrada” - dokument koji za svaku zgradu zdravstvene ustanove definira korake i strategiju energetske obnove prema standardu zgrade gotovo nulte energije (nZEB). Ovo služi kao alat za donositelje odluka i upravitelje objekata da planiraju ciljane zahvate i prate napredak. Rezultati projekta objedinjeni su na jedinstvenoj platformi, što olakšava analizu podataka i donošenje odluka te postavlja temelje za dugoročna poboljšanja energetske učinkovitosti u cijeloj regiji.

Ni Finska ne zaostaje u inovacijama. U gradu Lappeenranti fokus je na integraciji obnovljivih izvora i skladištenja energije u sustav grijanja. Ondje je implementiran veliki spremnik topline koji pretvara jeftinu višak električnu energiju (npr. noću ili pri visokim proizvodnjama iz vjetra i sunca) u toplinu za mrežu daljinskog grijanja. Sustav upravlja punjenjem spremnika uz pomoć umjetne inteligencije. Automatski bira optimalne periode punjenja kada je struja najjeftinija, uzimajući u obzir kapacitet spremnika i prognoze potrošnje topline. Pohranjena toplina potom se koristi tijekom dana prema potrebi, što smanjuje oslanjanje na fosilna goriva, stabilizira troškove i emisije te potencijalno omogućuje niže cijene grijanja za krajnje korisnike. Ovaj primjer pokazuje kako pametna rješenja mogu povezati elektroenergetski i toplinski sektor u cilju veće učinkovitosti i održivosti.

Svaka od ovih dobrih praksi - bilo da je riječ o digitalnim platformama za praćenje, senzorima za automatizaciju ili inovativnim modelima upravljanja energijom - doprinosi stvarnim uštedama i boljim performansama zgrada, ali i pruža vrijedne povratne informacije za kreatore politika. Upravo na temelju ovakvih dokazanih rezultata, lakše je argumentirati izmjene propisa ili uvođenje novih programa potpore energetskim poboljšanjima. Putem MonitorEE-a, partneri međusobno uče iz tih iskustava i prilagođavaju ih svojim lokalnim okolnostima. Zajednički cilj je da se najbolje prakse ugrade u službene strategije i zakonodavne okvire kako bi postale standardna praksa diljem Europe.

Hrvatska i sustavno praćenje za učinkovitije zgrade

Hrvatska se unutar MonitorEE projekta fokusirala ponajprije na javne zgrade, oslanjajući se na postojeća pozitivna iskustva. Već gotovo desetljeće kod nas funkcionira Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), nacionalna platforma za praćenje potrošnje energenata u zgradama javnog sektora. Kroz ISGE se redovito prati potrošnja energije i vode u preko 20.000 zgrada u vlasništvu ili korištenju državnih i lokalnih institucija, uključujući i potrošnju električne energije za javnu rasvjetu u svim općinama i gradovima. Ovaj centralizirani sustav praćenja pokazao se izuzetno korisnim jer omogućuje jednostavan pristup podacima o potrošnji i troškovima energije, s grafičkim i tabličnim analizama koje olakšavaju izradu planova ušteda te raznih izvještaja. Važno je da ISGE uvodi transparentnost i kontrolu. Upravitelji mogu uspoređivati objekte, detektirati neučinkovite zgrade i pratiti stvarno stanje potrošnje bez obzira na to je li neka zgrada obnovljena ili ne. Prema analizama FZOEU-a, sustavno gospodarenje energijom putem ISGE-a donosi prosječnu uštedu od oko 4-5% godišnje na računima za energente i vodu što su značajna sredstva na razini cijelog javnog portfelja.

Sada se planira dodatno osnažiti uloga ISGE-a i sličnih alata. MonitorEE je identificirao da je unaprjeđenje zakonodavnog okvira ključno kako bi sustavi praćenja poput ISGE-a postali sastavni dio svake obnove zgrade i upravljanja njome. Hrvatska namjerava stečena znanja implementirati kroz ažuriranje Dugoročne strategije obnove zgrada do 2050. Cilj je da taj strateški dokument uključi mjere za sustavnije praćenje potrošnje energije, integriranje pametnih tehnologija i veći naglasak na ponašanje korisnika. Uz to, postojeći propisi o energetskom certificiranju zgrada i energetskim pregledima mogli bi se nadograditi radi bolje kontrole i provedbe. Već danas postoji i informatički sustav za praćenje izdanih energetskih certifikata (IEC) te baza podataka o provedenim mjerama i uštedama (SMIV), no stručnjaci upozoravaju da treba pojačati nadzor i osigurati da se propisi dosljedno primjenjuju. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao središnja institucija u ovoj domeni, kako kažu, nastavit će pružati financijsku i stručnu podršku projektima energetske obnove i učinkovitosti - od sufinanciranja konkretnih radova do edukacije kadrova. Upravo kroz projekte poput MonitorEE, Fond i partneri dobivaju konkretnu povratnu informaciju koje mjere daju rezultate, a koje prepreke treba ukloniti izmjenama propisa ili novih programa poticaja.

Hrvatska, kao i ostatak EU, ima ambiciozne klimatske ciljeve i velika očekivanja od svog fonda zgrada. Primjeri iz inozemstva, od pariških senzora i platformi, preko španjolskih “pametnih bolnica” do finskih toplinskih baterija, pokazuju nam smjer kojim se može ići. Kombinacijom tehničkih rješenja (poput sustava automatizacije i senzora) i dobrog upravljanja (putem centralnih platformi za praćenje te osviještenih korisnika) moguće je značajno podići energetsku učinkovitost zgrada čak i prije nego se provedu skupe renovacije. A kada se takva pametna rješenja udruže s obnovom, učinci se multipliciraju. Zakonodavci već sada uviđaju potrebu da takve prakse učine dijelom obaveznih standarda. Bilo kroz ažuriranje nacionalnih strategija, izmjene zakona i pravilnika ili kroz nove poticajne programe. Krajnji rezultat bit će zgrade koje troše manje energije, emitiraju manje CO₂ i ugodnije su za život i rad, što je i svrha svih ovih nastojanja.

Kontaktirali smo FZOEU i tražili dodatne informacije. Odgovore nam je dao Predrag Čuljak, voditelj MonitorEE projekta u Hrvatskoj i samostalne službe - Posredničko tijelo u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Koje konkretne izmjene u “Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050.” planirate predložiti na temelju iskustava iz projekta MonitorEE?

- Dugoročna strategija je bitan dokument koji opisuje planirane korake u obnovi zgrada u RH. Također, to je ključni dokument na koji projekt Monitor EE planira utjecati putem preporuka, kako bi zakonodavac dobio više informacija o procesima obnove i bio spremniji za nastavak mjera za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Vezano za konkretne izmjene, naglasak bi svakako trebao biti na boljem analiziranju potrošnje energije u obnovljenim zgradama, u simuliranju teoretske potražnje nakon implementacije energetskih poboljšanja, uspoređujući različite mjere kako bi se osigurala energetska učinkovitost, te svakako praćenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova nakon ugradnje poboljšanja.

Na koji način će se u budućim propisima osigurati sustavno praćenje potrošnje energije u zgradama izvan javnog sektora, primjerice u privatnim višestambenim zgradama?

- Fond nije zakonodavno tijelo, ali u interesu je svih građana učinkovito korištenje i štednja energije, stoga očekujemo da će zakonodavac ići u sličnom smjeru kao što je napravljeno za primjerice javne zgrade u kojima je zakonska obveza praćenje potrošnje energije i redovito izvješćivanje o tome.

Smatrate li da će korisnici zgrada - građani i zaposlenici - biti spremni promijeniti svoje navike kada praćenje potrošnje ukaže na neučinkovitosti? Kako ih motivirati na suradnju u uštedama?

- U interesu svih je učinkovito korištenje energije jer samim time to dovodi do smanjivanja nepotrebnog rasipanja energije, a onda i do nižih računa naših građana. Motivirati ih na to se može samo sustavnom edukacijom i informiranjem, kako bi prilagodbom svojih navika pomogli najprije sebi i svom kućnom budžetu.

Koji od međunarodnih primjera dobre prakse predstavljenih na MonitorEE skupu smatrate najprimjenjivijim u Hrvatskoj i možemo li uskoro očekivati slične pilot-projekte kod nas?

- Ono što bih želio izdvojiti je primjer naših francuskih partnera koji su razvili program praćenja potrošnje energije u višestambenim zgradama u gradu Parizu te isto planiraju proširiti na cijelu Francusku i šire. Naši finski partneri pak žele iskoristiti francuski model praćenja, ali ga dodatno proširiti s izradom termografske mape cijelih naselja i gradova. Ideja je da se termografskim kamerama snimaju pojedini dijelovi naselja i gradova te tako iz zraka lociraju i potrošači energije.

Hrvatska se u ovom projektu prvenstveno orijentirala na javne zgrade i predstavila svoj primjer koji već godinama sustavno upravlja energijom i prati potrošnju energenata i vode kroz Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE). Trenutno se u ISGEu prati potrošnja energije i vode za više od 20.000 zgrada te potrošnja električne energije koja se troši za javnu rasvjetu u svim gradovima i općinama u RH. Taj sustav pruža i dodatne mogućnosti poput povezivanja s bazom podataka izdanih energetskih certifikata te uključivanje u praćenje potrošnje energije putem ISGE sustava u višestambenim zgradama.

Kako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ubuduće integrirati tehnologije poput senzora, platformi za praćenje ili AI optimizacije u svoje programe sufinanciranja energetske obnove?

- Kako bi se postigli što bolji rezultati energetske učinkovitosti potrebno je poboljšati politike i zakone kojima bi se uvelo praćenje potrošnje energije u zgradama i razvio sustav upravljanja. Na ovome radi Interregov projekt MonitorEE koji je usmjeren na pametne sustave upravljanja koji podižu razinu energetske učinkovitosti zgrada. Fond je uvijek poticao primjenu novih i učinkovitijih rješenja u područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, i s tim će i dalje nastaviti. Nakon zakonodavnih poboljšanja slijede i ona u kojima će se omogućiti praćenje cjelokupnog procesa obnove i procjene učinkovitosti kroz pametnije sustave upravljanja.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI