- PLAN 2025. - Stiže i Zakon o priuštivom stanovanju
- Vukovar sufinancira energetsku obnovu obiteljskih kuća
- Kako funkcioniraju stambene zadruge u Europi
- Zagreb financira uređenje i ozelenjavanje dvorišta
- VIDEO - Ključne promjene u zgradama od iduće godine
- TIPS&TRICKS - Ključni savjeti za energetsku obnovu javnih zgrada
- Kako je projekt gradske knjižnice na Hvaru postao primjer održivosti
- Prijedlozi ZGRADOnačelnika u javnom savjetovanju
- Formiran je Registar stanova u privatnom vlasništvu
- Lepoglava pomaže u rješavanju stambenog pitanja mladim obiteljima
Iako možda postoji percepcija da su zadruge općenito više lijevi koncept, ta percepcija nema temelja u povijesnim činjenicama, pa izgleda ni u odgovorima predstavnika Hrvatskih gradova i njezinih građana.
Što kažu građani?
U kolovozu sam za Savjeti.hr provela mini anonimnu online anketu među građanima Hrvatske da vidim koliko znaju o stambenim zadrugama te kako "dišu" po tom pitanju. Postoci i nisu iznenađujući. Više od 68 posto ispitanika ne zna ili nije sigurno što su to stambene zadruge, a gotovo njih 90 posto nije imalo iskustva sa stambenim zadrugama ni nekada ni sada. Samo ih je par odgovorilo da ni niti ne želi išta znati.
Da su u Hrvatskoj zadruge općenito vrlo slabo poznate smatra i Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje koja je zajedno sa Zadrugom otvorena arhitektura uključena u rad organizacije MOBA-e, europske zadruge za zadružno stanovanje, zadruge koje inače funkcioniraju po modelu potrošačke zadruge. Kako Jeras objašnjava, zadruge institucionalno nemaju nikakav sustav javne potpore, za razliku od zadruga u drugim državama EU i svijeta, te je Hrvatska jedina država u Europi, a vjerojatno i jedna od vrlo rijetkih u svijetu, koja više nema krovnu zadružnu organizaciju zaduženu za brigu o položaju i statusu zadruga u Hrvatskoj. Hrvatski savez zadruga koji je obavljao tu ulogu, ugašen je odlukom Vlade 2020. godine. A upravo nedostatak institucionalne prepoznatljivosti i potpore radu zadruga jedan je od ključnih razloga što i dalje velik broj ljudi nije upoznat sa zadružnim modelom poslovanja. Udio članova zadruga u Hrvatskoj višestruko je manji od udjela članova u drugim državama EU u kojima su između 20 i 25 posto stanovnika članovi barem jedne zadruge.
Nakon što je ispitanicima dano šturo objašnjenje pojma "stambena zadruga", pobudio im se interes i stvorila se slika što bi se sve moglo kroz taj oblik stanovanja. Bez obzira na to radi li se o vlasnicima nekretnine ili ne, više od polovine ispitanika složilo se da su stambene zadruge jedna od opcija alternativnog priuštivog stanovanja. Bez obzira na različita razmišljanja ispitanika, na posljednje pitanje - treba li stambena strategija RH do 2030. uključivati i stambene zadruge - većina, skoro 79 posto, je odgovorila potvrdno.
Što kažu gradovi?
Da ne bi bilo da se samo građane pita, iako bi njihovo mišljenje trebalo biti najvažnije, dok sam istraživala za temu Je li lokalna samouprava spremna za stambene zadruge? za Savjeti.hr poslala sam upit i gotovo svim gradovima Hrvatske i zamolila ih da mi odgovore postoji li interes u njihovom gradu za stambenim zadrugama i zašto postoji, odnosno ne postoji, jesu li u prošlosti imali stambene zadruge te treba li stambena strategija RH do 2030. uključiti stambene zadruge? Odgovor sam dobila od 28 gradova. Ovaj upit nije aktivirao samo odjele za informiranje već i mnoge gradonačelnike, zamjenike i pročelnike što govori o važnosti ove teme. Iako većinom nisam dobila direktne odgovore na postavljena pitanja, odgovori ipak daju pogled na to kako gradovi "dišu".
Naime, mnogi gradovi nisu imali informaciju da je na njihovom području nekada djelovala neka stambena zadruga, neki su rekli da ih nisu imali, a jesu, neki znaju da su postojale ali ne znaju ništa više o tome. Neki čak nisu ni bili upoznati da se u Gradu Križevcima radi na pilot projektu stambene zadruge.
Što se tiče interesa za stambene zadruge i njihovog uključivanja u stambenu politiku gradova većina ih je ipak vrlo zainteresirana ili načelno zainteresirana. Evo što oni kažu:
CRES
Iako na području Grada Cresa nema osnovanih stambenih zadruga, podržavamo i potičemo zadružno organiziranje u svakom obliku, izjavio je Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa. Tako na području Grada Cresa djeluju dvije poljoprivredne i jedna energetska zadruga te smo jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja ne samo da podržava energetske zadruge na svom području već je i njezin član.
Stambena zadruga u Cresu je postojala krajem osamdesetih godina da bi se ugasila početkom devedesetih, no nije se radilo o zadruzi kojoj je cilj bila izgradnja, već je osnovana radi zajedničke nabave građevinskog materijala što je u to vrijeme bilo isplativije od osnivanja tvrtke. Za sada se ne pokazuje interes za osnivanje stambene zadruge na našem području, ali ako bude takvih inicijativa, Grad Cres će ih sasvim sigurno podržati. Smatramo da i stambene zadruge svakako trebaju biti dio stambene strategije, kao i svi mogući načini za omogućavanje priuštivijeg stanovanja, prije svega za mlađe generacije. No u Hrvatskoj je stambena zadruga još uvijek nedovoljno poznat koncept i nema dovoljno znanja o tome. Jedan od načina na koji bi se moglo dobiti potrebno znanje jesu europski projekti na tu temu, a Cres je zainteresiran da bude svojevrsno pilot-područje. Osim toga, nedostaje zakonska regulativa pa u svemu tome ima previše nepoznanica. Smatramo da bi se kroz zakonska rješenja trebalo osigurati razne beneficije i prednosti za stambene zadruge u odnosu na privatne investitore, kao što to postoji u drugim europskim zemljama.
DONJI MIHOLJAC
Goran Aladić, gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca rekao je da model stambene zadruge u Križevcima na prvi pogled izgleda vrlo primamljivo i zanimljivo budući da, generalno, cijene nekretnina na tržištu dosežu povijesno visoke razine te je ljudima sve teže doći do stana ili kuće. Ovaj način, kaže, sličan je onome što je u jednom razgovoru predložio tajnici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji se sada nalazi u sklopu Ministarstva demografije i useljeništva. Inače u davnoj prošlosti je u Donjem Miholjcu postojala stambena zadruga, ali, koliko se sjeća, ona je radila na nešto drugačijim principima. Osnovali su je zadrugari (kojih je s vremenom bilo više od 1100) te su imali pogodnosti da prilikom izgradnje kuće i drugih građevinskih radova budu oslobođeni plaćanja poreza (koji je tada bio 40 posto). Tako su mogli znatno jeftinije nabaviti materijal, kupiti zemljište za izgradnju i sl. Aladić pretpostavlja da je ugašena kada je došlo do promjene zakonske regulative.
Na pitanje Treba li stambena strategija RH do 2030. uključiti stambene zadruge? odgovorio je da, ako će to pomoći ljudima da jeftinije i lakše dođu do stana, svakako da treba i bilo bi poželjno.
No gradonačelnik Aladić ima prijedlog:
Moja zamisao je bila da POS prilikom izgradnje stanova da mogućnost iznajmljivanja tih stanova s pravom otkupa u roku do 10 godina. Naime, u Donjem Miholjcu dva puta smo proveli anketu o interesu za POS-ove stanove, međutim u prvoj anketi putem Facebooka nismo imali niti jednog zainteresiranog dok smo u drugoj anketi svakom domaćinstvu na području grada uručili upitnik. Tu smo imali tri zainteresirane osobe što je nedostatno za bilo kakvu akciju. Zato sam smatrao da bi trebalo pokušati s POS-ovim stanovima, ali s mogućnošću iznajmljivanja i otkupa u roku od 10 godina. Tako bi svi oni koji imaju potrebu za stanom mogli useliti i plaćati mjesečni najam te ne bi bili opterećeni kreditom za nekretninu. U trenutku kada procjene da žele ostati živjeti u Donjem Miholjcu i da su kreditno sposobni mogli bi otkupiti taj stan, a sve najamnine koje su do tada uplatili bi im se priznale u cijenu. U slučaju da nakon određenog vremena odluče napustiti stan, najamnina ostaje državi, a u stan ulazi novi najmoprimac. Grad bi sudjelovao u izgradnji s ustupljenim zemljištem te dovedenim komunalijama. Ovo bi bila jedna ideja koju bi trebalo opširnije razraditi te vjerujem da bi imala pozitivan odjek među mladim ljudima.
HRVATSKA KOSTAJNICA
Iz ureda gradonačelnika Hrvatske Kostajnice izjavili su da je na njihovom području premalo objekata sa stambenim jedinicama da bi se stvarale zadruge, no da je, po njihovom mišljenju, potrebna prvo regulacija cijena koja bi bila prihvatljiva investitoru i izvođaču. Tema je zanimljiva, i trebalo bi je više struka popratiti.
IVANIĆ-GRAD
Iz Grada Ivanić-Grad podržavaju proaktivne inicijative i interese njihovih građana. Otvoreni su za suradnju s potencijalnim stambenim zadrugama, ako se pojavi interes. Smatraju da do sada nije bilo prijedloga za osnivanje stambenih zadruga zbog činjenice da većina građana na području grada posjeduje vlastite nekretnine, dok se jedan dio nalazi u najmu privatnih nekretnina. Kao jedinici lokalne samouprave na čijem području za sada nije iskazan privatni interes za takvu vrstu udruživanja, vrlo im je teško dati odgovor na pitanje trebaju li stambene zadruge biti uključene u stambenu strategiju RH do 2030., no otvoreni su za suradnju s potencijalnim stambenim zadrugama kao jednim od modela priuštivog stanovanja, ako se pojavi interes, ali za odgovor na pitanje stambene strategije je potrebno uključiti puno veći broj makroelemenata trenutnog stanja u državi i na tržištu, a upravo su ti elementi trenutna tema dubinskog istraživanja Republike Hrvatske u cilju pripreme nacrta strategije.
KASTAV
Gradonačelnik Kastva, Matej Mostarac rekao je da svakako podržava ideju o stambenim zadrugama te to često ističe u svojim nastupima. Kastav je mali grad i nikad nije imao stambene zadruge no smatra da ih se treba uključiti u stambenu strategiju RH. Naglašava kako suradnja države, jedinica lokalne samouprave i poduzetnika mora postojati te se zalaže za nekoliko modela među kojima su i stambene zadruge koje su ključ za neprofitnu izgradnju stanova - da po modelu Austrije, Njemačke ili Švedske, dobijemo udruženja građana koji kroz svoje uloge sebi grade stanove, da ne gradi svatko za sebe nego kad se skupi njih više kroz uloge u fondu stambene zadruge mogu izgraditi objekt koji bi također poticala država.
KAŠTELA
Denis Ivanoviću, gradonačelniku Kaštela model stambenih zadruga je svakako zanimljiv koncept, međutim ističe da je problem grada Kaštela u deficitu građevinskog zemljišta koje je u vlasništvu grada, a nemaju niti vojarni ili sličnih objekata koji bi se mogli na takav način revitalizirati. Bilo bi zanimljivo, kaže, vidjeti je li Republika Hrvatska kao vlasnih građevinskog zemljišta zainteresirana za ovakav model izgradnje koji bi neosporno pomogao određenom broju ljudi da riješe svoje stambeno pitanje po normalnim i prihvatljivim uvjetima. U Gradu smatraju da bi Stambena strategija RH do 2030. definitivno trebala uključiti i taj oblik organizacije stanovanja. Naime, svjedoci smo da manje općine dalmatinskog zaleđa potiču naseljavanje mladih obitelji raznim oblicima rasterećenja koja uključuju općinsko zemljište prilikom izgradnje prve nekretnine. Tako pridonose „oživljavanju“ svog kraja, a istovremeno se rasterećuju prenaseljena urbana područja.
NOVI MAROF
Siniša Jenkač, gradonačelnik Grada Novog Marofa, kaže da su kao moderna urbana sredina kojoj je cilj privući mlado i radno sposobno stanovništvo zainteresirani za svaki održivi oblik stanogradnje. Upoznat je i prati razvoj ideje stambene zadruge u Križevcima te s nestrpljenjem očekuje konačnu realizaciju projekta. Definitivno je za razmotriti mogućnosti koje nude stambene zadruge, ali i zakonske okvire te mogućnosti sufinanciranja kao oblika poticanja razvoja stanogradnje i stvaranja lakše pristupačnosti stambenih jedinica mladim obiteljima kako bi se lakše i brže osamostalili.
NOVI VINODOLSKI
U Gradu Novom Vinodolskom postoji načelni interes za stambene zadruge i za takav način rješavanja problema nepriuštivosti stanovanja domicilnog stanovništva, ali dosad se o tome još nije konkretno razgovaralo. Svakako ćemo pratiti provedbu tih projekata od strane onih JLS-a koji su ih već pokrenuli ili to planiraju te na osnovu tih iskustava donijeti odgovarajuće odluke, izjavio je Domagoj Kalanj, Pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje. Iako Novi Vinodolski u prošlosti nije imao stambene zadruge, smatraju da bi stambena strategija RH do 2030. godine svakako trebala uključiti stambene zadruge, kao jedan od modela rješavanja problema (ne)priuštivosti stanovanja.
OGULIN
Grad Ogulin je zainteresiran za nove modele rješavanja stambene problematike pa tako i za stambene zadruge, potvrdila je Slavica Zubčić, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalni sustav i prostorno uređenje.
OZALJ
Iako je na području Grada Ozlja kao JLS-jedinice lokalne samouprave nekada, na temelju informacija koje imaju, u razdoblju od 1988. do 1992. godine djelovala stambena zadruga, i to dosta uspješno, ona je prestala s radom uslijed promjene zakonskih propisa, a i ratnih događanja. Nakon toga nije aktivirana, a jedan od razloga je i depopulacija na širem području Grada tako da nema neke veće potrebe za stambenom izgradnjom i zbrinjavanjem. No ako se pojavi koji stambeni problem, on se rješava kupnjom nekretnine ili zamjenom stana (uz poticaje JLS za kupnju prve nekretnine), uz napomenu da su cijene raspoloživih kuća i stanova daleko povoljnije nego u urbanim i bolje razvijenim dijelovima Hrvatske. Što se tiče pitanja stambene strategije RH do 2030.godine, smatraju u Ozlju, da ne bi bilo loše uključiti u rješavanje tih pitanja i stambene zadruge, ali s nekim novim, za mlade prihvatljivim uvjetima poslovanja. Naime, ističu, sadašnje stanje na tržištu nekretnina u RH, izuzev u ruralnim područjima, ne ide u prilog željama mladih za stambenim osamostaljivanjem, pa bi im stambene zadruge, uz poticaj države, zacijelo pomogle u tome.
PULA
Grad Pula intenzivno radi na mjerama za stambeno zbrinjavanje mladih pa u okviru navedenih mjera svakako razmatra i mogućnosti realizacije stambenih zadruga na svom području. U Križevcima se razvija prvi takav oblik u Hrvatskoj i svakako pomno pratimo situaciju, izjavili su iz Grada Pule. Međutim koncept kakav je primijenio Grad Križevci, u Puli zasad nije primjenjiv budući da Grad u svom vlasništvu nema zgradu koja je derutna i koja bi se mogla prenamijeniti u navedeno, kao što je to primjer u Križevcima. Grad Pula radi na konceptu prava građenja uz simboličnu naknadu zadrugarima, pri čemu oni financiraju samo izgradnju i upravljaju zgradom zajednički, a svakako će nam Nacionalna strategija puno značiti u kreiranju svojih vlastitih mjera. Na ovu temu Grad Pula je održao nekoliko radnih sastanaka, a organizirano je i upoznavanje javnosti sa samim konceptom u organizaciji Grada i Zadruge Otvorena arhitektura te Zadruge za etično financiranje. Sve je to dio priče usmjeren na stvaranje priuštivog stambenog fonda koji je uvelike poljuljan investicijskim kupovanjem nekretnina - izjavili su Grada Pule.
RIJEKA
Grad Rijeka, putem Inicijative 4 grada (suradnja Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka), surađuje na izradi Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine. Iako svi navedeni gradovi imaju isti cilj, a to je osigurati priuštivo stanovanje za svoje građane, ipak su uvjeti i izazovi u svakom gradu specifični, izjavili su. Rijeka je specifična po svojoj mediteranskoj konfiguraciji terena i nedostatku prostora za novu gradnju, ali ima mogućnosti za primjenu drugih modela priuštive stanogradnje. Što se stambenih zadruga tiče, Stambene zadruge kao model funkcionirale su na području bivše Općine Rijeka. Osnivala su ih ondašnja velika poduzeća koja su u suradnji s građevinarima gradile nebodere kako bi osigurala stanove za svoje radnike, no praksa je prestala 90-ih godina prošlog stoljeća. U današnje vrijeme, analizirajući modele dobre prakse priuštivog stanovanja u EU, zaključak Inicijative 4 grada je da je potrebno promijeniti zakonsku regulativu u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Inicijative je da se izradi poseban zakon o priuštivom stanovanju koji bi definirao suradnju jedinica lokalne samouprave i države u raznim modelima priuštivog stanovanja. Pritom postoje različite mogućnosti - od aktiviranja praznih stanova, preko POS-a za najam do stambenih zadruga i privatne inicijative. Grad Rijeka svakako će i u nastavku inzistirati, u sklopu Inicijative 4 grada, da se u prijedlog novog zakonskog rješenja uključe različiti modeli priuštivog stanovanja kako bi svi gradovi i općine mogli primjenjivati razne modele sukladno svojim mogućnostima.
ROVINJ
U Gradu Rovinju svakako postoji interes za pokretanje projekta stambenih zadruga te je upravo u tu svrhu prošle godine održan sastanak s predstavnicima Zadruge Otvorena arhitektura. Gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i pročelnicima predstavljena je mogućnost gradnje stambenih zadruga u Gradu s ciljem kreiranja uspješne alternative dominantnom tržišnom modelu. Svakako smatraju da bi stambena strategija Republike Hrvatske trebala sadržavati i sagledati što je moguće više opcija povoljnijeg stambenog zbrinjavanja s obzirom na rastuće cijene na tržištu nekretnina.
SAMOBOR
Grad Samobor svakako analizira podatke i prati potrebe svojih sugrađana, te će, ako se na temelju analiza ukaže potreba za takvim oblikom združenog stanovanja, svakako razmisliti o optimalnom modelu kojim će unaprijediti stanovanje u Samoboru.
SLAVONSKI BROD
Grad Slavonski Brod podržava stambene zadruge te smatraju da bi stambena strategija trebala uključiti i stambene zadruge.
SLUNJ
Iako smatramo da je model združenog stanovanja, temeljen na suradnji stambene zadruge i jedinice lokalne samouprave na čijem bi se području gradila stambena zgrada, dobar model i ima potencijal u budućnosti, u ovom trenutku, s obzirom na loša iskustva sa zadrugama u prošlosti, teško je očekivati veći interes naših sugrađana za ovim oblikom stambene gradnje i bilo bi ga teško realizirati kod nas, poručila je Dragoslava Cindrić, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, opće i imovinsko pravne odnose Grada Slunja. Osimo toga, kažu da će pratiti razvoj ovog modela u drugim gradovima i o tome informirati svoje sugrađane te, ako bi se nakon više informacija i konkretnih primjera stvorio interes, razmišljati i o ovom obliku stambene gradnje.
SPLIT
Ivica Puljak, gradonačelnik Splita smatra da je model stambene zadruge potencijalno dobar te da bi stambena strategija Republike Hrvatske do 2030. godine svakako trebala uključiti mogućnost takvog modela stambenog zbrinjavanja.
OTOČAC
Da je model suradnje između lokalne samouprave i stambenih zadruga vrlo primjenjiv te da bi se takav pristup mogao uspješno implementirati i kod nas, smatra i Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca. Stambene zadruge su definitivno vrijedan segment stambene politike i trebale bi biti uključene u stambenu strategiju RH do 2030. godine. Važno je osigurati raznovrsne opcije stanovanja koje su pristupačne i održive za građane, izjavio je.
SVETA NEDELJA
Grad Sveta Nedelja nema problema sa stambenim zbrinjavanjem svojih građana, kažu iz Upravnog odjela za opće poslove, lokalnu i mjesnu samoupravu, društvene djelatnosti i nabavu, a stambene zadruge prvenstveno služe rješavanju tog problema. Ideja je, u svakom slučaju, hvale vrijedna i Grad Sveta Nedjelja, kao i uvijek, podržava svaki projekt koji služi dobrobiti građana
VINKOVCI
Ako se pokaže interes za dodjelom zemljišta i osnivanja prava građenja, Grad Vinkovci stoji na raspolaganju. Podržavaju izmjenu svakog zakona ili strategije u cilju doprinosa boljoj kvaliteti života njegovih građana - rekla je Marina Šimić Karaula, zamjenica pročelnice Upravnog odjel za investicije, fondove EU i imovinu
ZAGREB
U planiranju održivog prostornog razvoja Grad Zagreb se vodi smjernicama europskih inicijativa poput Nove povelje iz Leipziga koja ističe kako je jedan od ključnih elemenata planiranja korištenja zemljišta „osiguranje prostora za dostupno stanovanje u mješovitim i raznolikim susjedstvima, uz sprječavanje špekulativnih zahvata“. Također, u skladu sa strateškim odrednicama nacionalne politike, poput Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, Grad Zagreb je otvoren za istraživanje novih modela priuštivog stanovanja, pa tako i modela neprofitnih stambenih zadruga, u skladu s važećom zakonskom regulativom. S tim u vezi očekujemo kako će najavljeni Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine definirati okvir za oblikovanje daljnjih mjera i aktivnosti u području stanovanja, te, između ostalog, potaknuti i razvoj modela neprofitnih stambenih zadruga - izjavili su u Gradu Zagrebu
No ipak ima i onih koji se svojim odgovorima čine se nezainteresiranima ili još uvijek nisu baš razmišljali o toj mogućnosti, poput:
DUBROVNIK
Iz odgovora Grada Dubrovnika dalo bi se iščitati da ne razmišljaju o stambenim zadrugama jer, kako kažu, kao jedinica lokalne samouprave razvijaju vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan "Dubrovačka stanogradnja". Osmišljeno je nekoliko modela/mjera kako bi se pomoglo mladim obiteljima koje se nalaze pred izazovom rješavanja stambenog pitanja na skupom dubrovačkom tržištu nekretnina. Oni uključuju stanogradnju, kreditiranje, dodjelu zemljišta za izgradnju kuća te najam gradskih stanova pod povoljnim uvjetima.
DUGA RESA
Iz odgovora iz Duge Rese se iščitava da nisu još razmišljali o ovoj opciji jer pretežito imaju stanovništvo koje živi u obiteljskim kućama
KARLOVAC
Iz Grada Karlovca su rekli da će na pitanje jesu li stambene zadruge u budućnosti potrebne, odgovor dati zakonodavac.
OROSLAVJE
Ni u Oroslavju trenutno nisu razmatrali opcije stambenih zadruga, potvrdio je gradonačelnik Viktor Šimunić.
OSIJEK
Grad Osijek planira modele stambenog zbrinjavanja mladih obitelji i priuštivog stanovanja koji trebaju biti usklađeni s Nacionalnim planom stambene politike Republike Hrvatske do 2030. koji je u izradi.
VIS
U gradu Visu postoje vojarne još od jugoslavenske vojske koje su rekonstruirane i prenamijenjene te je tako omogućeno mladim obiteljima rješavanje i stambenog pitanja. No, koliko iščitavam iz odgovora, nisu razmišljali o modelu stambene zadruge.
Zaključak
Zasigurno znamo da su stambene zadruge postojale na našim područjima, ali su i nestale. A u razvijenim zemljama EU su i dalje aktivne. Isto tako, možda postoji percepcija da su zadruge općenito više lijevi koncept, ta percepcija nema temelja u povijesnim činjenicama, tvrdi Jeras. Zadruge su se osnivale u najrazličitijim političkim uvjetima i sustavima te su imale podršku najrazličitijih vlada diljem svijeta.
A sudeći po odgovorima građana Hrvatske i predstavnika gradova, izgleda da je stvarno tako.
Što će još biti sa stambenim zadrugama u Hrvatskoj, vidjet ćemo. No svakako je bitno napomenuti da je 2025. godinu UN proglasio Svjetskom godinom zadruga pod motom "Zadruge grade bolji svijet".
Temu stambenih zadruga istraživala je Jasmina Džanović u sklopu izrade serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" koji su objavljeni na Savjeti.hr. Tekstove je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.
*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima ZGRADOnačelnik-hr-a. ZGRADOnačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.
- KORISNI KONTAKTI
Problemi u i oko vašeg doma - kome ih prijaviti
- EU FIRE SAFETY DAY 2023
Fotonaponski paneli na krovovima - kako smanjiti mogućnost izbijanja požara
- KONFERENCIJE, RADIONICE, EDUKACIJE...
Događanja vezana uz vaš dom i nekretnine - studeni/prosinac 2024.