Ako možete, SADA ugradite solarnu elektranu, ne čekajte javne pozive jer gubite novac

Energetska tranzicija je sam po sebi logičan pojam. No kako bismo ga jednostavnije objasnili?

Kada govorimo o energetskoj tranziciji, pojednostavnili smo je na tri osnovna područja: 

• energetska učinkovitost
• proizvodnja energije iz obnovljivih izvora
• elektromobilnost

Kada govorimo o energetskoj učinkovitosti govorimo o obnovi zgrada, bilo da su to obiteljske kuće, stanovi, apartmani ili poduzetnički prostori. Onda to pojednostavljujemo tako da kažemo da bez obnove dolazi do gubitka energije.

Kada govorimo o energetskoj tranziciji, svi razmišljaju o potencijalnoj proizvodnji energije, a ne razmišljaju što donosi ušteda. Odnosno, najviše novca se krije u uštedama i u načinu korištenja elektroenergetskog sustava. Govorimo o najosnovnijim stvarima, od zamjene prozora i vrata, rasvjetnim tijelima, o uređajima koje koristimo u kućanstvu, Možda ne razmišljamo o tome, ali to su veliki potrošači energije kao što je hladnjak koji radi stalno. No građani će možda zbog slabijeg imovinskog stanja radije kupiti jeftiniji uređaj, a on će ih u konačnici skuplje koštati jer troši više energije.

Svaka situacija ima dobru i lošu stranu, pa tako i ovo poskupljenje energenata. To nas je dovelo do toga da nam je lakše objasniti što je energetska tranzicija, iako o tome pričamo već sedam godina. A najviše zanimanja za energetsku tranziciju nastalo je u posljednjih godinu dana kada su računi podivljali, tako to kod nas ide. 

Kada se, pak, govori o elektromobilnosti, svi vidimo vijesti da će se ukinuti proizvodnja dizelskih automobila, a električna vozila sve su popularnija. No, električna vozila nisu pristupačna svim građanima, ali to ne znači da neće uskoro biti. U ovome procesu nas najviše brine infrastruktura, ali infrastruktura svega.

Jedan od ciljeva Pokreta otoka jest poticanje održivog i odgovornog razvoja hrvatskih otoka i ostalih ruralnih područja. Kako se ta održivost može ostvariti? 

Nema brzog i jednostavnog rješenja, no ne mogu reći da u posljednjih sedam godina nismo napravili puno. Potrebna je volja i luda vizija da su promjene moguće, a osobito je potreban tim ljudi koji ima tu emociju prema otocima, da ne odustajemo od promjena koje smo zamislili. Međutim, održivost u našemu društvu pada na jednoj važnoj stavci, a to je kada financije dođu na red. Kada govorimo o održivosti, govorimo o tri najvažnija segmenta, a to su:

• zaštita okoliša
• društvena komponenta
• financijska održivost

Međutim, a to se sada događa u tranziciji, kada dođu veliki igrači na tržište, postavlja se pitanje što lokalna zajednica ima od te cijele priče. Zato nam je važno osvještavanje jedinica lokalne samouprave i svih onih koji su na bilo koji način uključeni u razvoj projekata, da shvate svoju pregovaračku moć unutar razvoja projekata obnovljivih izvora energije na njihovom području, odnosno da se zapitaju što točno njihova zajednica ima od toga. Smatramo da bi lokalna zajednica trebala imati konkretnu ili konkretniju korist od cijele priče.

Imamo primjer elektrane na Visu, koji uzimamo kao negativan primjer upravo zbog toga što su Višani shvatili da od te elektrane nemaju ništa osim dobrog pogleda s prozora. Njihovi računi za struju su i dalje jednaki, od te elektrane nisu dobili ni struju niti novac. Lokalna samouprava je dobila nešto novca, ali nedovoljno da bi se to osjetilo na kvaliteti života otočana.

Zato je ključno raditi na modelima u kojima će investitori zajedno s jedinicama lokalne samouprave i zadrugama imati konkretnu korist. 

S druge strane, imamo dobar primjer cresko-lošinjske zadruge koja će, nadam se, postati jedan od prvih primjera kako zajedničkim ulaganjem u solarnu elektranu na tlu otočani zadrugari mogu proizvoditi energiju, odnosno novac kojim onda mogu plaćati svoje račune.

Zadruga je osnovana lani, otkupljena je zemlja što su financirali isključivo zadrugari, a idući korak je razvoj projektne dokumentacije i izgradnja male solarne elektrane od 500 kW koja će proizvoditi solarnu energiju, odnosno ostvarivati dobit svima onima koji su u nju uložili. Samim time to je dodatan prihod kućanstvima kojim mogu rješavati osnovne životne troškove.

Jedna od mogućnosti i prednosti otoka je i energetska neovisnost. Imamo odlične primjere diljem Jadrana, kao što je naselje Papranica na otoku Silbi. Na koji način se otočani mogu energetski 'odlijepiti' od kopna?

Primjer koji spominjete na otoku Silbi nastao je iz nužnosti. Postoji još takvih mikrolokacija na otocima gdje nije dovedena elektroenergetska mreža pa su se ljudi sami snašli, što im je ispalo super jer su sada energetski razvijeniji od drugih.

Interes ljudi budi se kako se budi osobni interes, što je naše ljudsko prokletstvo jer ne postoji ta suradnja, odnosno svijest o tome da održivost nije privatna stvar koja rješava osobni problem nego pridonosi cjelokupnoj održivosti i životu na otoku.

Treba li količina novca za subvencije energetske obnove i ugradnje OIE na otocima biti viša?

Mislim da ne treba viti viša, mislim da je napravljena dovoljna razlika između otoka i kopna. No, generalno gledajući, to nije rješenje. Opet su ti poticaji rezervirani za ljude koji imaju vlastiti novac jer se poticaju isplaćuju tek onda kada ste uložili vlastiti novac. Drugim riječima, morate imati osiguran novac za cjelokupnu investiciju da bi vam se taj novac, odnosno dio novca, vratio. To je opet poticanje onih koji imaju, a ne onih koji nemaju.

Treba generalno više novaca, pogotovo ako smo država koja se hvali takvim strateškim pristupom i da želimo postati buduća energetska meka u Europi. Zbog toga bi fondovi trebali biti kontinuirano otvoreni, a ne da imamo modele 'najbrži prst', 'najbrži korak' i 'tko bolje poznaje poštara'. Otočani se više se bave time kako prije predati prijavu nego što uopće razumiju održivost. To su paradoksi našega sustava. Smatram da bi fond trebao biti cijelo vrijeme otvoren, interesa očito ima.

Relativno nedavno je pokrenuta Dalmatinska energetska agencija (DEA) kojoj je cilj pomoći građanima te javnom i privatnom sektoru. 

DEA je trebala biti osnovana prije deset godina pa bi imala puno više smisla. Sada je DEA na samome početku. No, s obzirom na to kolika je Splitsko-dalmatinska županija i koliko je fond nekretnina na tome području, a tu govorimo o krucijalnim nekretninama kao što su zdravstvene ustanove, starački domovi, škole, vrtići, jasno je koliki je to potencijalni utjecaj na kvalitetu života svih građana.

Ključna uloga DEA-e je voditi projekte i operativno ih postavili. 

Izmjena Zakona o pomorskome dobru - tu je bilo nekih problema i reagirali ste kao udruga. O čemu je bila riječ?

Pomorsko dobro je zapravo ključna i početna točka rada. Cijela saga proteže se već nekoliko godina kada je donesen Zakon o koncesijama kojim se uređivalo gospodarsko upravljanje pomorskim dobrom. U početnom nacrtu prijedloga izmjena zakona najviše nas je zabrinulo to da su javne plaže u potpunosti izgubile javnost.

Primjerice, u Italiji i Grčkoj jako teško možete kao građanin doći na javnu plažu, a kako ćete se smjestiti između svih tih ležaljki i hoćete li morati platiti ulaznicu da biste uopće mogli pristupiti plaži, posebno je pitanje.

Koliko god bili negativni prema trenutnom održavanju pomorskog dobra u Hrvatskoj, kada pogledamo primjere drugih država, moramo biti izuzetno sretni s postignutim. Uspjeli smo sačuvati barem dio pomorskoga dobra.

Novi nacrt prijedloga objavljen je 17. studenog 2022. na e-savjetovanju i trajat će mjesec dana. Taj je nacrt rezultat pregovora s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture nakon naših javnih istupanja gdje smo jasno kritizirali ograđivanje i naplatu ulaska na pomorsko dobro te pogodovanjem hotelskim kućama i poduzetnicima u turizmu. Javnost je i dalje nezadovoljna i razočarana kompromisom koji smo postigli. Mislim da živimo u iluziji ako mislimo da u potpunosti možemo sve otvoriti javnosti tako da ne razvijamo turistički sektor u smjeru da imamo hotele od pet zvjezdica. Mislim da smo tu malo i licemjerni jer kao gosti neke hotelske kuće od pet zvjezdica u drugoj državi sigurno ćemo koristiti tu plažu.

Potrebno je naći kompromis gdje i javnost i gospodarstvo mogu djelovati zajedno, a ne da jedni isključuju druge. S ovim Nacrtom zakona smo postigli upravo to, da jedni ne isključuju druge. Nismo tražili niti smo mogli tražiti 100-postotnu javnost plaža, ali smo dobili određene postotke s kojima nismo u potpunosti zadovoljni. Konkretno nismo zadovoljni sa segmentom u nenaseljenim turističkim područjima gdje je 70 posto plaže moguće osigurati za goste hotela. Tražili smo da maksimum bude 50 posto i to želimo mijenjati putem e-savjetovanja. Pozivamo sve građane da napišu svoj komentar na članak 86., koji je po našem mišljenju jedini ostao sporan.

Poslušajte sve dosadašnje emisije ZGRADonačelnik na PoslovniFM-u.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.