"Ako vam stan vrijedi nekoliko stotina tisuća eura, zašto je puno plaćati pričuvu jedan euro po kvadratu?"

- Zakon je stupio na snagu 1. siječnja ove godine i odmah su u prvi plan isplivale zabrane - ograničenja vezana uz postavljanje klima uređaja te zatvaranje balkona, iako je zatvaranje balkona bilo ilegalno i prije, rekao je Tomislav Jukić. Nadovezao se Tin Bašić kazavši kako je, primjerice, kućni red i održavanje zgrade "prije bilo pitanje opće kulture, a ne propisa i zakona". Jukić je pritom podsjetio da je kratkoročni najam na početku godine "odnio svu pažnju", iako zakon donosi i niz drugih važnih promjena koje tek dolaze do izražaja u provedbi.

- U ovoj fazi provedbe zakona dolazimo polako i do benefita. Trenutačno je najaktualnije pitanje registra zgrada i dobivanje OIB-a za svaku zajednicu suvlasnika. To je dosta velika promjena i već kasnimo "debelo" za Europom, a puno će nam pomoći u sudskim i upravnim postupcima. Nedavno su na javnom savjetovanju objavljeni programi uređenja pročelja i programi ugradnje dizala. Do sljedeće godine očekuje se javni poziv i provedba. Što se tiče evaluacije zakona, ne provodi se toliko često, ali mislim da je ovaj zakon toliko bitan da bismo to stvarno trebali provesti i vidjeti koje stvari možemo unaprijediti u primjeni ovog zakona - smatra Jukić.

Bašić smatra misli da bi evaluacija trebala doći na red tek za godinu ili dvije godine te pojašnjava da sada to nema smisla jer trideset godina Hrvatska nije imala zakon koji uređuje život u zgradama.

- Imali smo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kako mnogi kažu, Ustavni zakon, koji je stupio na snagu u 1997. godine. Imali smo neku Uredbu o održavanju zgrada koja je bila takva kakva je od 1997. godine i bili su neki zakoni koji su ponegdje spominjali predstavnika, suvlasnika, zgrade… Na primjer, Zakon o energetskoj učinkovitosti ili Zakon o gradnji, uglavnom nešto "sitno" i sporadično. Sad smo prvi put dobili zakon koji regulira odnose unutar zgrade i da bismo vidjeli prve efekte zakona, ipak treba proći neko vrijeme - kaže Bašić.

Tomislav Jukić smatra da u novom zakonu nema ničega revolucionarnog što bi ljude iznenadilo.

- Ali to je taj novi dio, da se mogu skupiti potpisi na razini zgrade i da taj susjed koji uporno krši kućni red ili ima stalno tulume, plati nešto u pričuvu. Za hitne popravke nije potrebno sakupljati potpise, za nužne popravke potrebna je trećina potpisa, većina se odluka donosi natpolovičnom većinom, a za nekoliko odluka, kao što je kratkoročni najam, izbor predstavnika suvlasnika koji nije iz zgrade ili za najam soba, potrebna je dvotrećinska većina. I najviše, 80 posto potpisa, potrebno je prikupiti za investicijska ulaganja u zgradu, a takvih je investicija u pravilu malo. Za lift je, primjerice, propisano da je potrebno prikupiti 50 posto potpisa jer smo svjesni da je ih je 80 posto gotovo nemoguće prikupiti - objasnio je Jukić.

Bašić je nadodao da je još uvijek ostala obveza traženja 100 posto potpisa u slučaju kada imaš legaliziran stan na primjerice 65 kvadrata, a u vlasničkom listu ti stoji 45 kvadrata.

- I ako bi želio tih 65 kvadrata upisati u vlasnički list, treba ti 100 posto potpisa. To je i dalje tako ostalo jer se mijenjaju suvlasnički omjeri. Vidjet ćemo sada kako će to funkcionirati u praksi jer rijetko koja zgrada u državi može skupiti 100 potpisa - uvjeren je Bašić.

Jukić generalnim problemom na razini Hrvatske smatra činjenicu da nitko ne shvaća kako su stanovi privatno vlasništvo i da bi ih trebali održavati.

- Čini mi se da, kada je privatiziran ogroman stambeni fond u 1990-ima, ljudi koji su kupili te stanove za iznimno niske iznose nisu nikad shvatili da je to njihovo vlasništvo, te da to vrijedi jako puno. Danas stan u centru Zagreba ili Splita vrijedi više od 5.000 eura po "kvadratu". I sad, ako imaš stan tolike vrijednosti, ne razumijem da je puno plaćati pričuvu euro po "kvadratu". Taj dio priče mi nikad nije sasvim jasan. Osobito ako je stan u starijoj zgradi i stvarno je treba održavati. To je bio glavni razlog da se taj zakon donese, da se zgrade stvarno počnu održavati kako treba. Imali smo potrese u Zagrebu i na Banovini u kojima realno nije trebala stradati niti jedna osoba. Nije to ta magnituda da ljudi ginu od tih potresa. Ljudi su ginuli, sreća da je bio lockdown u Zagrebu pa da nisu te štete i ljudski životi mogli biti veći, podsjeća Jukić. 

Velika tema podcasta bio je i kratkoročni najam, koji novi Zakon strože regulira. Za iznajmljivanje stana turistima potrebna je suglasnost dvije trećine suvlasnika, čime se želi zaštititi mir u zgradama i spriječiti prenamjena stambenih prostora u mini hotele.

”Ako ja imam pet, šest, deset stanova u kratkoročnom najmu, ja sam opasni poduzetnik, to više nije nikakav obiteljski smještaj”, zaključio je Bašić.

Pogledajte podcast.

Pratite nas i na našem WhatsApp kanalu. Brže, jednostavnije, uvijek pri ruci.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.