Spalionica otpada u Beču
Izvor: domeckopol/Pixabay; Spalionica otpada u Beču
ZGRADOnačelnik.hr
SAMO STRUKA I ZNANJE

Bez spalionice i energane nemamo što govoriti o gospodarenju otpadom

Gotovo svi veći europski gradovi su izgradili energane na otpad te tako, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Spaljivanje otpada nije prepreka sustavnom razvitku projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja. Energane na otpad, naročito u urbanim sredinama, jamče izbjegavanje odlaganja otpada i istovremeno, u kogeneraciji, proizvodnju električne i toplinske energije. 

- U Hrvatskoj su javnosti stalno prisutni problemi u gospodarenju otpadom, no situacija se ipak polako mijenja na bolje. To pokazuje i novi izvještaj resornog ministarstva za 2020. godinu koji pokazuje da je Hrvatska na 41 posto odvojenog prikupljanja otpada. Istina, imamo drugih točaka u tom sustavu koje su nam lošije i taj postotak bi mogao biti bolji, ali je opet bolji nego što je to bio prije dvije, tri godine – izjavila je je Aleksandra Anić Vučinić, profesorica na Geotehničkom fakultetu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom HUGO u emisiji Recikliraj na PoslovniFM-u, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.

Veliki iskorak je i, kaže Anić Vučinić, podijeljenih milijun i 700 tisuća kanti u Hrvatskoj i rezultat toga je skok u odvojenom prikupljanju.

- Stoga vjerujem da ćemo u tom sektoru uspjeti doseći zacrtane ciljeve. No puno ljudi ne zna da mi nemamo samo jedan cilj u odvojenom prikupljanju, već imamo na desetke ciljeva koji su vezani uz otpad i koje moramo ostvariti, a, ako ih ne ostvarimo, plaćat ćemo penale - nastavila je Anić Vučinić.

Kružno gospodarstvo je sveprisutna tema u javnom prostoru i Hrvatska se, kao društvo, po tom pitanju kreće u pozitivnom smjeru. Kao društvo, u budućnosti ćemo se jako mijenjati glede kružnog gospodarstva. Doći ćemo do toga da ćemo promatrati je li proizvod u skladu s kružnim gospodarstvom, kako je proizveden i da će na temelju sastava proizvedenog proizvoda biti određena njegova recikličnost. Tu već počinju neke promjene. Primjerice, od toga kako će se graditi neke zgrade i od kakvih materijala.

- Gotovo svi veći europski gradovi su izgradili energane na otpad te tako, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Spaljivanje otpada nije prepreka sustavnom razvitku projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja. Energane na otpad, naročito u urbanim sredinama, jamče izbjegavanje odlaganja otpada i istovremeno, u kogeneraciji, proizvodnju električne i toplinske energije - ističe Anić Vučinić.

No, za razliku od drugih država EU, napominje, u Hrvatskoj je to problem.

U Hrvatskoj, kaže, imamo klasične sindrome 'ne smeće u mojoj blizini', a to opet proizlazi iz:

  • neadekvatne pripremljenosti građana
  • neadekvatnih obrazloženja
  • (ne)pravilne komunikacije
  • ali i nedostatka edukacije u osnovnoj i srednjoj školi

- Moramo odgojiti jednu cijelu generaciju građana koja će razumjeti zašto je to potrebno. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bez energetske oporabe nemate i ne možete napraviti. Mogu sada Austrijanci i Nijemci pričati da nemaju više problema sa spalionicama, ali oni imaju energane i oni na taj način imaju zatvoreni ciklus. Mi smo u Hrvatskoj na tom području slabi jer nitko ne želi takvo postrojenje u svom dvorištu – pobuna građana je primarni problem jer se zbog pobune građana i političkog populizma koji iskorištava građane, energane povlače iz projekata – upozorava Anić Vučinić.

Malo o otpadu:

Nužna je komunikacija od trenutka nastanka ideje. Primjerice, u Engleskoj su za treći i četvrti terminal imali dvije godine otvoren ured u kojem su komunicirali s građanima što će to značiti za okoliš.

- U Hrvatskoj imamo PR agencije i tvrtke koje medijski prate projekte, ali nemamo stručnog kadra koji će s tehničke strane moći objasniti koje su posljedice i benefiti takvog jednog postrojenja - istaknula je Anić Vučinić odlučivši i na konkretnom primjeru slušateljima prvog poslovnog radija pojasniti razmjere neshvaćanja.

- Često se spominju dioksini i furani koji ostanu kao nusproizvod iz energana, pa se dio javnosti boji tih dioksina i furana, a uopće i ne znaju što je to. Samo znaju da je to opasno, a do toga su došli površno se informirajući. No kad pitate nekog od tih zabrinutih građana zabrinjava li ga možda i vatromet ili požar zbog dioksina i furana, onda, naravno, ne znaju odgovor. Vatrometi i šumski požari oslobađaju više dioksina i furana nego energane za 50 godina. Dakle, potrebno je stručno objašnjenje i tek tada ljudi mijenjaju mišljenja. U današnjim energanama, od 100 posto investicija u postrojenje, 50 posto investicije se odnosi upravo na zaštitu od emisija štetnih tvari u zraku - naglašava.

- Ono što vidim kao problem je i to što je kružno gospodarstvo dobilo brojeve, to jest, kvantificirano je, imamo konkretan broj, tone, postotke koje moramo postići po jasno definiranim pravilima zakona u EU. Ono što sad očekujemo je i ukidanje statusa otpada, to predstavlja prepreku za uspostavljanje i ostvarivanje kružnog gospodarstva jer možete reći da ste reciklirali kada ste proizveli proizvod ili sirovinu ili tvar, ali sve mora proći procedure gdje se utvrdilo da je to zaista ono nešto što nekome treba i da udovoljava svim standardima koje sirovine ili tvari imaju. To moramo napraviti dobro i fleksibilno po tim propisima jer ćemo, u protivnom, možda nešto i dobro reciklirati, a to će još uvijek biti otpad - istaknula je hrvatska stručnjakinja za gospodarenje otpadom.

Švicarski model 

Anić Vučinić je na upit urednika prokomentirala i novi predloženi model naplate otpada u Zagrebu koji, smatra, ima svoje prednosti i nedostatke, ali ćemo još vidjeti kako će se implementirati. Takav pristup će, vjeruje, dodatno potaknuti građane na odvojeno sakupljanje, jer što više odvajaš manje plaćaš.

POZIV ZAGREPČANIMA - Javite nam svoje prijedloge za rješenje problema s otpadom u gradu

Zagreb je sad na 42 posto u sakupljanju, ali vjeruje da će taj dio skočiti. To se naziva po švicarskom modelu, no valja istaknuti da Švicarska ima cjeloviti sustav i ima energane, a Zagreb ne.

- Problem je i što smo mi nedavno donijeli Zakon o ukidanju određenih plastičnih vrećica, a sada se ponovo uvode neke posebne vrećice. Također, ostat ćemo i dalje kantograd jer će ostati zeleni otoci. Mislim da će kontrole pravilnog postupanja s otpadom biti komplicirane i teško provedive. Problem je također i u dijelu gdje je sve 'besplatno', kao što je slučaj s odlaganjem plastike, papira i stakla, stoga mislim da će se udio nečistoća u njihovom odlaganju povećati. To znači da će Čistoća imati veći trošak zbrinjavanja, jer će imati veće količine otpada. Zagrebu nužno nedostaje sortirnica i Centar za gospodarenje otpadom koji mora imati mehaničko-biološku i energetsku obradu jer bez toga nema cjelovitog sustava u gospodarenju. Također, nismo dovoljno bogati da skupljamo pet odvojenih frakcija u kontekstu Kantograda - upozorava Anić Vučinić

Navodi primjer Izraela gdje su pojednostavili priču i skupljaju samo mokri dio i suhi dio - biootpad i suhu frakciju te imaju samo dva odvoza, što znatno pojeftinjuje cijeli postupak. Stoga smatra da ćemo u doglednoj budućnosti, kada se zbroje svi učinci, uvidjeti da je izvjesno da bi svaki dobar gospodar išao s ciljem sakupljanja suhe frakcije i, ako se napravi kvalitetna moderna sortirnica s optičkim separatorima, onda za takvu jednu sortirnicu postupak razdvajanja materijala po frakcijama neće predstavljati problem. 

Dva ključna problema

Dva su problema implementacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kaže Anić Vučinić.

  1. Danas gospodarenje otpadom zvuči jako fansy i susrećemo mnogo ljudi koji misle da su stručni u tome području.
    • No njihovo je znanje više na aktivističkoj razini. Stoga oni vrlo često uspijevaju poslati poruke javnosti koje nisu dobre, a na temelju njih se formiraju mišljenja da je postupanje s otpadom vrlo jednostavno.
  2. Pitanje politike i nadležnosti u gospodarenju otpadom.
    • To su jedinice lokalne samouprave i često imamo situaciju da se na pitanju otpada dobivaju ili gube izbori.

Poslušajte cijelu emisiju

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.