Brojke, prioriteti i izazovi energetske obnove višestambenih zgrada do 2030. godine

Strategije koje su trenutačno na snazi imaju jasan fokus na poticanje ulaganja u obnovu postojećeg stambenog fonda, uz integraciju obnovljivih izvora energije i posebnu pažnju za zgrade koje su kulturno zaštićene, oštećene u potresima, smještene na potpomognutim područjima ili one s ranjivim skupinama stanovništva. Za potrebe ove analize proučili smo nekoliko različitih dokumenata.

Ključni ciljevi do 2030.

Program energetske obnove višestambenih zgrada do 2030. iz 2021. godine navodi da Hrvatska do 2030. godine želi obnoviti velik dio svog stambenog fonda i to kroz:

• obnovu ukupno 6,28 milijuna m² višestambenih zgrada
• osiguranje uštede od 2.348 GWh primarne energije
• povećanje stope obnove na 3 posto godišnje do 2030. (početno stanje: 0,7 posto).

Cilj je:

• smanjiti emisije CO₂ i energetske potrebe
• povećati otpornost zgrada na potrese i klimatske ekstreme
• uvesti obnovljive izvore energije u zgradarstvo
• smanjiti energetsko siromaštvo, posebno u ranjivim skupinama.

Prema procjenama i planovima iz 2020. godine, do 2050. godine u Hrvatskoj je potrebno obnoviti ukupno:

• 110.143.965 m² stambenih zgrada (42.395.923 m² višestambenih zgrada i 67.748.042 m² obiteljskih kuća)
• 58.722.937 m² nestambenih zgrada (42.623.410 m² komercijalnih zgrada i 16.099.527 m² javnih zgrada)
• ukupno 168.866.902 m² zgrada
  • ukupni investicijski trošak obnove 32,28 milijardi eura do 2050. godine (od čega 9,46 milijardi eura do 2030. godine) - procjena iz 2020.!

Obnova se odvija u tri osnovna oblika:

• integralna obnova - osnovna energetska poboljšanja
• dubinska obnova - uključuje nZEB standard, obnovljive izvore
• sveobuhvatna obnova - uključuje i konstruktivna i sigurnosna poboljšanja.

Financijski plan i ciljana površina obnove po godinama

Prema Programu energetske obnove višestambenih zgrada iz 2021. godine (tablice dokumenta donose tadašnju projekciju ulaganja i površine višestambenih zgrada za obnovu) procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada (obnovu ukupno 6,27 milijuna m²) iznose 2,3 milijarde eura (17,24 milijarde kuna za razdoblje od 2021. do 2030.)

U ovu procjenu uključene su višestambene zgrade koje su neoštećene u potresu i one koje su oštećene u potresu. Troškovi za kompenzaciju troškova građanima u riziku od energetskog siromaštva u ovom dokumentu nisu posebno iskazani.

Za razdoblje 2025.-2030. još nas čeka:

Nužno je napomenuti kako su procjene troškova napravljene 2020. godine. S obzirom na inflaciju u posljednjih nekoliko godina i drastično povećanje cijene građevinskih radova, navedeni troškovi obnove značajno su viši.

U spomenutom Programu postoji i alternativni scenarij troškova koji je nešto konzervativniji i prikazuje donju granicu investicijskih troškova, prema NPOO modelu, uz niže jedinične troškove:

Posebne kategorije višestambenih zgrada

Ovisno o kojem dokumentu se radi, imamo:

Potresom oštećene zgrade

• uključene u program čak i ako obnova započinje kroz Fond za obnovu nakon potresa
• obuhvaćena i konstrukcijska i energetska komponenta
• omogućena paralelna ili naknadna energetska obnova

Kulturna dobra i zone kulturne zaštite

• dopuštena obnova uz striktnu kontrolu konzervatora
• dopuštena je samo prilagođena obnova: unutarnja izolacija, zamjena stolarije istog izgleda, modernizacija sustava grijanja i rasvjete
• dopuštena manja energetska učinkovitost: 30 % uštede primarne energije (umjesto standardnih 50 % QH,nd)

Zgrade na potpomognutim područjima (PPDS)

• planirana obnova: 397 zgrada (državno ili većinsko državno vlasništvo)
• površina: 297.575 m²
• procijenjena investicija: do 47 milijuna eura
• fokus: borba protiv energetskog siromaštva, posebno u državnim zgradama

Zgrade s ranjivim skupinama

• stanari primatelji zajamčene minimalne naknade mogu ostvariti do 100 % sufinanciranja
• potiče se ugradnja dizala i osiguranje pristupačnosti
• planira se uvođenje posebnih kriterija ranjivosti i potpore za sufinanciranje

Usklađenost u dokumentima

Unatoč postojanju jasnih strateških ciljeva, dokumenti često nisu u potpunosti usklađeni. Izdvajamo:

1. Različiti načini mjerenja ciljeva

• dugoročna strategija koristi kvadrate i stope (%) obnove
• NPSP i Akcijski plan govore o broju kućanstava
  • teško za usporedbu i praćenje stvarnog napretka

2. Neusklađenost ciljeva obnove

2a. Razlika između ciljanih kvadrata obnove

• • program energetske obnove višestambenih zgrada cilja na 6,27 milijuna m²
  • dugoročna strategija obnove zgrada cilja 17,77 milijuna m² za sve zgrade, od čega 35 % otpada na VSZ (što iznosi gotovo isto – 6,26 milijuna m²)

2b. Razlika između planiranih i stvarnih stopa obnove

• • plan: obnova 3 % fonda zgrada godišnje do 2030.
  • stvarnost: oko 0,7 % (2020.–2023.)

2c. Različiti kriteriji energetske učinkovitosti

• • standard: ≥50 % uštede toplinske energije (QH,nd)
  • izuzeci: ≥30 % primarne energije (kulturna dobra, potres)

3. Neusklađeni financijski scenariji

• program obnove višestambenih zgrada: ukupno 2,3 milijarde eura (17,2 mlrd kn)
• program obnove višestambenih zgrada: „konzervativna” verzija, uz NPOO pristup - manji jedinični troškovi
  • npr. za 2025. procjena pada s 239,3 milijuna eura na 183,15 milijuna eura (1,8 milijardi kuna na 1,38 milijardi kuna kuna)
• akcijski plan NPSP: navodi 400 milijuna eura ukupnog javnog ulaganja u energetsku obnovu zgrada do 2030. godine, ali u sklopu nacionalne strategije priuštivog stanovanja
  • razlika u metodologiji i pretpostavci sufinanciranja iz EU fondova.

4. Nepotpuno definirani izvori financiranja

• iako je ukupni trošak definiran, nije jasno naznačeno koliko novca je iz EU fondova, a koliko iz državnog proračuna
• Socijalni fond za klimatsku politiku predviđa 1,4 milijarde eura do 2032., ali raspodjela po godinama i vrstama zgrada nije detaljno razrađena.

5. Raspršenost nadležnosti i različiti kriteriji

• različite programe vode MPGI, FZOEU, APN
• kriteriji za kulturna dobra, PPDS, ranjive skupine i zgrade oštećene u potresu nisu usklađeni.

Izazov i prilika

Hrvatska ima konkretan, brojevima potkrijepljen plan obnove višestambenih zgrada do 2030. godine. Energetska obnova višestambenih zgrada do 2030. godine nije samo tehnički i financijski izazov, to je prilika da kolektivno unaprijedimo sigurnost, udobnost i održivost naših domova. Programi su definirani, sredstva planirana, a detalji dostupni. Sada je ključ u provedbi.

Uspjeh ovog plana ovisit će o:

• jasnoći i dostupnosti informacija za građane 
• dobroj pripremi dokumentacije suvlasnika
• uključenosti upravitelja i projektanata
• pravovremenom korištenju EU sredstava, uključujući i Socijalni fond za klimatsku politiku.

Za sve vrste zgrada, od kulturnih dobara do objekata na potpomognutim područjima, postoje jasno definirani modeli i olakšice. Ključno je na vrijeme reagirati i pripremiti se za nadolazeće javne pozive.

Predstavnici suvlasnika, upravitelji i građani pozvani su da prate javne pozive, informiraju se i pripremaju svoju zgradu za energetsku tranziciju koja neće donijeti samo niže račune za energiju, već i višu kvalitetu stanovanja.

Veliki planovi i važne preporuke

S obzirom na planove obnove 6,28 milijuna četvornih metara višestambenih zgrada do 2030. godine, logično je zapitati se ima li domaća industrija kapaciteta za proizvodnju i ugradnju potrebnih toplinsko-fasadnih sustava.

- Kao predstavnici industrije toplinsko-fasadnih sustava, u HUPFAS-u čvrsto vjerujemo da domaća industrija raspolaže dovoljnim kapacitetima za proizvodnju potrebnih materijala i sustava. Kada je riječ o ugradnji, ključno je da se projekti planiraju uz realne rokove i jasno definirane uvjete izvođenja. Građevinski sektor pokazao je sposobnost prilagodbe, no za uspješnu realizaciju ovako ambicioznih ciljeva nužan je kontinuitet u raspisivanju natječaja i transparentno definiranje kriterija za dodjelu bespovratnih sredstava. Samo uz stabilan i predvidiv okvir moguće je mobilizirati sve resurse i ostvariti planirane ciljeve do 2030. godine - rekao je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Osim toga, u HUPFAS-u preporučuju suvlasnicima i upraviteljima zgrada da pristupe obnovi informirano i strateški. Preporučuju i primjenu načela "energy efficiency first", odnosno davanje prioriteta mjerama energetske učinkovitosti. Cjelovita energetska obnova, iako zahtjevnija u početku, dugoročno donosi najveće koristi - od značajnih ušteda energije i smanjenja ovisnosti o tržišnim cijenama energenata, do povećanja vrijednosti nekretnine i poboljšanja kvalitete stanovanja. Također, važno je angažirati stručne i certificirane izvođače te koristiti sustave koji zadovoljavaju najviše standarde sigurnosti i trajnosti.

- Edukacija i kontinuirano stručno usavršavanje ključni su preduvjeti za uspješnu energetsku tranziciju. U HUPFAS-u redovito organiziramo edukacije za sve dionike u graditeljstvu - od projektanata i izvođača do krajnjih korisnika. Suradnjom s partnerima iz akademske zajednice, strukovnih udruženja i javnog sektora, širimo znanje i promičemo najbolje prakse. Posebno ističemo važnost podizanja svijesti šire javnosti o prednostima energetske obnove, jer upravo informirani građani pokreću promjene. Naša misija je osigurati da svi uključeni u obnovu imaju pristup relevantnim informacijama, alatima i podršci kako bi se ciljevi do 2030. mogli ostvariti na održiv i kvalitetan način - zaključio je Kemenović.

KORIŠTENI STRATEŠKI DOKUMENTI

• Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine
• Dugoročna strategija obnove zgrada do 2050.
• Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine
• Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine
• Nacionalni plan stambene politike (NPSP) Republike Hrvatske do 2030. godine
• Akcijski plan  za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine
• Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine 

OSTALI STRATEŠKI DOKUMENTI

• Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine
• Program energetske obnove zgrada JAVNOG sektora za razdoblje do 2030. godine
• Direktiva o energetskim svojstvima zgrada / Energy Performance of Buildings Directive (EPBD)
• Direktiva o energetskoj učinkovitosti / Energy Efficiency Directive (EED)

Tekst je omogućio HUPFAS.

HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Okuplja 19 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i tržišnim plasiranjem toplinsko-fasadnih sustava: Baumit; Bifix; Caparol; Chromos boje i lakovi; Chromos Svjetlost; Ejot spojna tehnika; Fragmat H; JUB; Kelteks; Kemenović; Knauf Insulation; Cemix; Mapei; Plastform; ROCKWOOL Adriatic; Röfix; SAINT-GOBAIN; Samoborka; STO. URSA također podržava ovu inicijativu.
Kampanja Renovate Europe je inicijativa EuroACE-a, Europskog saveza kompanija za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Njegov je cilj pomoći EU i njezinim državama članicama u planiranju obnove građevinskog fonda i u realizaciji tog plana na terenu. Ured kampanje nalazi se u Bruxellesu, Belgija.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.