Kristina Čelić
Izvor: Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku (MINGOR), Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
UPRAVA ZA ENERGETIKU

Čelić: Manje zgrade mogu biti i veći proizvođači električne energije

Potrebne su nam nove mreže i vrlo razvijena infrastruktura i vrlo dobro digitalno upravljanje infrastrukturom. Dakle pred nama su veliki izazovi energetskog sektora u smislu razvoja elektroenergetske infrastrukture da bi se dogodila energetska tranzicija.

Energetsko siromaštvo nije samo siromaštvo kao takvo, odnosno nije riječ o nemogućnosti plaćanja računa ili izračunu udjela tih troškova u ukupnim prihodima kućanstava. To je zapravo siromaštvo energijom tako da te energije uopće i bude.

Izjavila je to Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u emisiji ZGRADonačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj. Sadržaj ove emisije pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Energetsko siromaštvo zapravo nije strogo definirano, ni na razini Europske unije pa tako ni kod nas. No, vrlo jasno je što znači biti ugroženi kupac energenata, tu smo vrlo precizni u definicijama. To je definirano u našem zakonodavstvu. Ugroženi kupac ima pravo na naknadu vezanu uz energiju.

Nedostatak energenata na tržištu - Kako to moguće s obzirom na to da su posvuda izvori energije?

Da bi se dobro opskrbili energijom, morate imati razvijenu infrastrukturu. To je nešto što smo mi gradili i gradimo te pokušavamo održati zaista vrlo visoku razinu povezanosti svih dijelova Hrvatske, a tako da bi mogli svim građanima, gdje god se nalazili, isporučiti energiju po jednakim uvjetima. Naravno da to nije uvijek moguće kada se govori o prirodnom plinu

Krucijalni problem naše energetske tranzicije je infrastruktura, i to elektroenergetska infrastruktura. I to onaj dio koji se prvenstveno odnosi distribuciju električne energije građanima, a to je niskonaponska mreža. Također jako važno da se oni izvori koje imamo, a koji su većih snaga koji se nalaze na primjer u Dalmaciji kao što su solarni i potencijal vjetra, da se prihvate u sustav. Potrebne su nam nove mreže i vrlo razvijena infrastruktura i vrlo dobro digitalno upravljanje infrastrukturom. Dakle pred nama su veliki izazovi energetskog sektora u smislu razvoja elektroenergetske infrastrukture da bi se ova tranzicija dogodila.

Procedura implementacije novih izvora energije

Procedure su jasne i prilično dobro definirane. Međutim, treba pratiti zakon i ono što je što nam zakon pruža. Zakon o električnoj energiji je izmijenjen i temelji se na najnovijoj direktivi. Sve ono što može, na primjer građanin Berlina ili u Ljubljani ili u Austriji, može i građanin Hrvatske.

Energetska zajednica građana i zajednica obnovljivih izvora energije

Da bi formirali energetsku zajednicu, građani mogu osnovati tvrtku ili kreirati udruženje. Mora imati pravnu osobnost. U donošenju zakona bilo je uključeno jako puno dionika. Posebice nam je važan dio civilnog društva, nevladine udruge koje na izvrstan način promoviraju građansku energiju. U ovome trenutku krucijalno je da se svi dogovore i da se pruži kvalitetna informacija kako se suvlasnici određene zgrade mogu dogovoriti u provedbi ovakvog projekta.

Postoji puno više opcija u segmentu implementacije obnovljivih izvora nego u segmentu energetske učinkovitosti. Ne moraju svi suvlasnici sudjelovati, ne moraju sav trošak podnijeti svi suvlasnici. Sada je jako važno da se uključe i regionalne agencije, gradski uredi, a tu su i poticaj koji se mogu dobiti što na lokalnoj što na državnoj razini.

Sunčane elektrane, zamjena energenta?

Suvlasnici donesu odluku da žele zamijeniti energent za grijanje, primjerice plin. Moraju naravno imati prostor da se to napravi, moraju imati adekvatan projekt. I njih sustav prepoznaje. Napominjem, nije to sustav samoopskrbe, dakle to je onaj drugi model proizvodnje. Mora postojati pravna osobnost, dakle, to je zgrada na kojoj se sve to nalazi. Zgrada će prodati HEP-u proizvedeni višak po određenim cijenama. Zakonom su propisane minimalne cijene. Proizvedena električna energije prodaje se opskrbljivaču, bilo da je to HEP Opskrba bilo netko drugi - GEN-i, EON i to po uvjetima, bilo oni minimalni ili onakvi kakve dogovore s tim svojim opskrbljivačem. Dakle uopće nije nikakav problem da se ovako nešto izvede ako postoji inicijativa i ako suvlasnici odluče za to.

Manje zgrade mogu biti i veći proizvođači, a veće zgrade mogu biti u sustavu samoopskrbi.

Kako postati energetski neovisniji?

Primjerice, u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku ili Vukovaru, postoji jedna velika prednost, a to su centralni toplinski sustavi. To su sustavi budućnosti zašto zato što oni predstavljaju učinkovito korištenje energije. Naravno, tu moramo još napraviti velike iskorake. No, ipak Zagreb konkretno ima najkonkurentnije cijene toplinske energije upravo zbog proizvodnje električne ali i toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja.
To su visoko učinkovita postrojenja, a emitira se i puno manje emisija CO2.

Dizalice topline, elektroenergetski sustav, 'čista energetika' podrazumijeva još i priključivanje na centralne toplinske sustave i zamjenu kotlovnica naprednim kogeneracijski malim postrojenjima i umrežavanje takvih sustava gdje god je to moguće.

Da bi se to ostvarilo, jako je važno prostorno planiranje. Primjerice, moja zgrada sagrađena je ispred toplinske stanice a glavni energent za grijanje nam je plin. A u trenutku ovog tranzicijskog razdoblja mi suvlasnici se pitamo što ćemo napraviti jer ni zamjena starih bojlera novima nije dugoročno rješenje. Zato je ključno razmišljati i planirati kako ćemo odraditi tu energetsku tranziciju na razini svih gradova u RH.

Geotermalna energija. Sve je popularnija i sve više se ulaže u eksploataciju tople vode ispod zemlje.

Na primjeru geotermalne energije možete vidjeti utjecaj cijena energenata na razvoj tržište. Određene tehnologije za koje znamo da postoje postaju sve prisutnije. Geotermalna energija može se koristiti za proizvodnju električne energije, no da bi to mogli morate imati vrlo visoku temperaturu vode. No, to nije ključni preduvjet da bi eksploatirali toplinsku energiju. Primjerice, studentski dom Stjepan Radić u Zagrebu ima toplu vodu iz geotermalnih izvora.

Geotermalna energija sve je popularnija i zakonodavstvo ju je prepoznalo i maksimalno se pokušalo pojednostaviti procedure. Agencija za ugljikovodike dobila je tu zadaću da s lokalnom samoupravom radi na takvim projektima. Naravno, osiguran je i novac u Nacionalnom plani oporavka i otpornosti i da se ubrzaju takvi projekti. Da bi se oni realizirali, ipak se mora dobro istražiti što je pod zemljom, važne su količine takvih izvora, temperature i važno je takve izvore naći u blizinama centralnih toplinskih sustava. Zagreb je primjerice idealno područje za tako nešto. Nadam se da ćemo u iduće tri četiri godine razviti nove izvore geotermalnih potencijala.

Energana. Kada neko kaže spalionica smeća svi kažu ne, no kada se kaže energana ona malo razmisle o tome.

Onaj dio otpada koji se ne može primarnom obradom vratiti u kružno gospodarstvo, sigurno je 'kandidat' da se može na određeni koristiti energetskom procesu. Pri tome ne spaljivati, nego uporabiti na vrlo visokim temperaturama kako bi emisije CO2 bile što manje, da bi se proizvela i električna energija i toplinska energija, ali i za proizvodnju vodika. Takvi pilot projekti postoje, neke naše kompanije rade na takvim sustavima.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Poslušajte dosadašnje emisije ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u:

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.