Cijene nekretnina u Hrvatskoj u OSAM godina skočile 80 posto!

Podaci Eurostata detaljno pokazuju kretanje cijena nekretnina i najamnina od 2010. godine. Također pokazuju jesu li stanovi pristupačni i u gradovima i u ruralnim područjima. 

Kretanje cijena nekretnina i najamnina

Cijene nekretnina porasle su za 47 posto u na razini Europske unije između 2010. i 2022. godine. Naime, gledajući cijene nekretnina između 2010. i 2022. godine, postojao je stalni uzlazni trend od 2013. s posebno velikim porastom između 2015. i 2022. Ukupno je došlo do povećanja od 47 posto između 2010. i 2022. Povećanja su bila u 24. države članice, a smanjenje u dvije tijekom tog razdoblja (podaci za Grčku nisu dostupni). Isto tako, ako se uzme (tako barem pokazuju grafovi Eurostata) da je referentna godina 2015., onda je rast cijena iznosio 48,2 posto. 

Najveći porast (promatrano od 2015. godine) zabilježen je u Mađarskoj (154 %), Češkoj (+115 %), Islandu (+114 %), dok pad NIJE zabilježen niti u jednoj državi članici. 

Što se tiče HRVATSKE, rast cijena nekretnina od 2015. do 2022. godine iznosio je 60 posto. To je za 12,3 postotna poena više nego prosjek EU-a. 

Izvor: Eurostat

S obzirom na to da se često uspoređujemo sa situacijama u susjednim nam zemljama, spomenimo da je rast cijena nekretnina u Sloveniji u istome razdoblju iznosio gotovo 74 posto. 

Izvor: Eurostat

Promatraju li se trenutno dostupni podaci za 2023. godinu, rast se nastavio, i to prilično. Naime, prema podacima Eurostata cijena nekretnina u HRVATSKOJ je u 2023. godini, u odnosu na 2015. godinu, porasla za gotovo 80 posto. Usporedimo li ovaj podatak s gore navedenim, dobit ćemo da je rast u jednoj godini iznosio gotovo 20 postotnih poena. Bitno je naglasiti da prema trenutnim podacima (dio podataka je procjena) prosjek rasta cijena nekretnina Europske unije je gotovo identičan kao i za 2022. godinu. Laički rečeno, prosječne cijene nekretnina u EU stagniraju, dok su u HRVATSKOJ nastavile sa strelovitim rastom. 

Najamnine povećane za 18 posto

Između 2010. i 2022. bilježi se stalni porast najamnina u EU - ukupno 18 posto tijekom cijelog razdoblja. Porast je zabilježen u svim državama članicama osim u Grčkoj (-25 %). Najveći porast zabilježen je u Estoniji (+210 %), Litvi (+144 %) i Irskoj (+84 %). Na Cipru je povećanje iznosilo samo +0,2 %.

Prema podacima Eurostata od 2015. do 2022. godine, cijena najma u HRVATSKOJ je na razini od 12,4 posto. Riječ je o anualiziranom indeksu rasta. Ako se uspoređujemo sa Slovenijom, u toj nam susjednoj državi rast cijena najma iznosio je gotovo 43 posto.

Izvor: Eurostat

Inflacija: cijene porasle za 28 posto

Cijene nekretnina, kao i svega drugoga, moraju se promatrati i u usporedbi s kretanjima inflacije. Tako je između 2010. i 2022. godine u EU prosječna inflacija iznosila 28 posto, pokazuju podaci Eurostata. U tom je razdoblju godišnja inflacija bila očito najviša u 2022. s 9,2 posto. 

Inflacija je zabilježena u svim državama članicama u razdoblju 2010.-2022., s najvišim vrijednostima u Estoniji (56 %), Mađarskoj (53 %), Litvi (49 %) i Rumunjskoj (47 %). Najniži rast cijena zabilježen je u Grčkoj (12 %), Cipru i Irskoj (obje 16 %).

Podaci pokazuju da je inflacija od 2015. godine do 2022. godine u HRVATSKOJ iznosila 17,1 posto. 

Troškovi stanovanja

Troškovi stanovanja su između 63 posto ispod i 112 posto iznad prosjeka EU. Troškovi stanovanja uključuju troškove vode, električne energije, plina i ostalih goriva. 

Troškovi stanovanja u usporedbi s prosjekom EU značajno se razlikuju među državama članicama. Najviši troškovi stanovanja u 2022. u usporedbi s prosjekom EU-a zabilježeni su u Irskoj (95 % iznad prosjeka EU), Danskoj (94 % iznad) i Luksemburgu (88 % iznad). Najniže su, s druge strane, zabilježene u Bugarskoj (61,7 % ispod prosjeka EU) i Poljskoj (61,5 % ispod). HRVATSKA je na trećem mjestu najnižih troškova s 54 posto ispod prosjeka EU-a. 

Izvor: Eurostat

Gledajući razvoj između 2010. i 2022., razine cijena nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a porasle su u 17 država članica, a pale u 10. Najveća povećanja zabilježena su u Irskoj (od 17 % iznad do 95 % iznad prosjeka EU-a) i Slovačkoj (s 44 % ispod na 3 % ispod prosjeka EU), a najveći pad u Grčkoj (s 8 % ispod na 30 % ispod prosjeka EU) i Cipru (s 8 % ispod na 23 % ispod).

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.