Damir Mandić: Obnovljivi izvori energije? Skup je to sport, ali moramo ići tim smjerom!

Damir Mandić, gradonačelnik grada Karlovca, gostovao je u emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u.

Grad Karlovac ima nekoliko važnih projekata u segmentu zgradarstva. Tako imamo projekte – SolariKA, GeotermiKA, zona Urbanističkog plana uređenja Luščić, ugradnja obnovljivih izvora energije, digitalizacija. Što se želi postići tim projektima?

Zajednički okvir svih projekata mogao bi biti da smo svjesni trenutka u kojem živimo, pogotovo tog energetskog trenutka. S te strane, nekako je najlakše upotrijebiti tu floskulu - želimo biti samoodrživi, želimo biti održivi, želimo biti, pjesnički rečeno, zeleni ili, filozofski rečeno, pametni. Govorimo o projektima koji su trenutno u provedbi, no svi su pokrenuti 2017. ili 2018. godine. 

Projekt SolariKA je zapravo projekt solarizacije ustanova Grada Karlovca, a koji obuhvaća postavljanje 14 fotonaponskih elektrana na krovove javnih zgrada, većinom energetski obnovljenih objekata. U siječnju je potpisano 13 ugovora za postavljanje fotonaponskih ćelija na krovove vrtića. Projekt sufinanciraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem bespovratnih sredstava EGP-a. Koje će se uštede postići ugradnjom tih solara?

Dio smo te, takozvane, norveške omotnice. Jako je važno spomenuti da su sve ove zgrade svojevremeno energetski obnovljene i sada dolazimo do nadogradnje, u smislu postavljanja solarnih panela. Prema trenutnim izračunima, električna energija dobivena iz ovih solarnih panela trebala bi zadovoljiti čak 80 posto električne energije ovih objekata. Godišnje ćemo na električnoj energiji u tim objektima uštedjeti 150.000 eura.

Isto tako, prilična je količina zgrada u Karlovcu, i u prijašnjem Javnom pozivu za energetsku obnovu kao i u ovome posljednjemu, dobila mogućnost sufinanciranja energetske obnove.

I poslovni subjekti su, isto tako, krenuli putem energetske obnove i ugradnje solarnih elektrana. Lani smo, primjerice, davali potporu malim poduzetnicima i obrtnicima gdje smo sufinancirali izgradnju solarnih panela. Najviša subvencija bila je 30.000 kuna ili nešto manje od 4.000 eura. Zanimljiva nam je bila činjenica da je ostalo novca u tom Javnom pozivu pa smo išli provjeravati zašto. Čak smo mislili da poduzetnici nisu bili informirani. No zapravo dogodilo se ono da je, unatoč subvenciji, učešće poduzetnika bilo dosta visoko pa zato nisu krenuli u taj projekt.

Što je GeotermiKA? To je zapravo trgovačko društvo koje je osnovao Grad Karlovac.

Imamo tog Jetija, svi o njemu znaju, a nitko ga nikada nije vidio. Naime još 80-ih godina Ina je radila određena istraživanja u okolici Karlovca i otkrili su geotermalni izvor. I tada je krenula priča o geotermi u Karlovcu. Desetljećima je to bila tema razgovora, ali nije se baš ozbiljno bavilo time. S druge strane, uvijek bila tema političkih kampanja. Tko god je išao u izbore i koji god su izbori bili u pitanju, uvijek su govorili da će pokrenuti taj projekt..

Osnovali smo tvrtku GeotermiKA. Direktor je zaposlenik gradske uprave i taj direktorski posao obavlja volonterski, imamo jednog zaposlenika geologa te je u timu i gospodin Vrbanec koji je inače radio na prvotnom istraživanju Ine prije 30 godina. On je umirovljenik. To je ekipa koja se time bavi.Dakle, znamo što, znamo kako, ali problem nam je s čime. Moram priznati, sada smo i mi postali malo nervozni jer imamo dojam da imamo dobru priču i projekt, ali treba nam podrška s nekih viših razina.

Naša ideja je da u gradsku toplanu dovedemo tu vrelu vodu i da oko 8.000 korisnika gradske toplane grijemo na obnovljivi izvor energije. To za sobom povlači i mogućnost daljnjeg širenja te mreže. Iz prošlog ITU mehanizma osigurali smo oko 105 milijuna kuna. Mijenjamo 60 kilometara vrelovodne mreže, imamo jako stare cijevi, ponekad mi se čini da Karlovac izgleda kao Island, svako malo neki gejziri.

Otvorilo se i pitanje kogeneracije, znači proizvodnje električne energije. Rat u Ukrajini ubrzao je jako puno pitanja. Imamo koncesiju, imamo bušotinu, imamo i neka sredstva i trebali bismo početi bušiti.

Zašto nema bušenja? 

Grad nema financijsku snagu za ovaj projekt. Preliminarna procjena kaže da četiri milijuna eura košta samo istraživanje. Isto tako, mora biti bušotina iz koje crpimo vodu i mora biti bušotina u koju se ta voda vraća. Nekako se nadam da ćemo na razini države, Vlade RH, uskoro zaista dobiti neki okvir. Ne kažem da ne rade na tome, ali vjerojatno je i njima taj financijski element jako zahtjevan. Mislim da nije pitanje tolikog rizika, barem ne u našemu slučaju. Ali nekako svi imaju dojam da je geoterma općenito riskiranje jer se ne vidi, jer je pod zemljom.

U suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) razvijate plan za jednu četvrt koja će biti održiva, energetski učinkovita i otporna na klimatske promjene. Riječ je o naselju Luščić. 

To je inače bivša vojarna koja je bila u središtu grada. I htjeli smo to prostorno planski riješiti. Naravno, javljali su se i privatni investitori s interesom za taj prostor. Tada se raspisao jedan natječaj na europskoj razini za mlade arhitekte. I taj naš projekt prepoznat je i na tragu je dokumenata Europske komisije o Europskom Bauhausu.

Zanimljivo je da ovakvi projekti traže vrijeme. Na takvim projektima se ne dobivaju izbori, čak možete izgubiti izbore. Ali neke projekte stvarno treba postavljati dugoročno. I otvorio se model održivosti, samoodrživosti, uvjetovani su elementi zelene energije. Trenutno se u tom prostoru projektiraju škola i vrtić. Uvjeti natječaja su takvi da se stvarno mora razmišljati o vlastitoj energiji i vlastitoj vodi, dakle, korištenje kišnice. Tu su i elementi pametnog i digitalnog, znači mjerenje i kontrola troškova itd. Moram to reći - ovo je skup sport.

Na koji način javne (državne ili lokalne) politike mogu pokrenuti promjene u segmentu i energetike i zgradarstva? Treba li promjena doći od države, ili lokalne zajednice ili paralelno s obje strane? Ili od građana?

Uvijek dobro tražiti 'i - i' rješenja. Mislim da su nas ova 'ili – ili' i dovela tu gdje jesmo. Prvi val energetskih obnova zgrada bio je još 2016. i 2017. godine. U Karlovcu smo imali situaciju da je 10 zgrada prošlo na Javnome pozivu. U jednome trenutku su u gradsku upravu počeli dolaziti predstavnici govoreći da su im njihovi troškovi problematični i da oni ne mogu platiti svoj udio energetske obnove. To je i nama bila izazovna situacija jer ne smije biti dvostrukog financiranja. Onda su se sjeli gradska uprava, građevinari i pravnici prije svega i složili smo jedan paket mjera. Ali mjera je bila ta da je grad sufinancirao dio suvlasnika. Nismo išli kontra EU pravila. Da Grad nije uskočio s ukupno milijun kuna, dio tih projekata došao bi u probleme. To je tada bio i primjer dobre prakse.

Imamo i pitanje vodomjera, recimo. Suvlasnici u novim zgradama imaju svi vlastite vodomjere, a stare zgrade to nemaju. Grad je onda sufinancirao dio ugradnje vodomjera. Dakle, 'i-i' je. Nisam jedan sam od onih gradonačelnika koji stalno pita državu ili čeka državu nešto. I mi od dolje moramo sami odraditi puno stvari. Uvijek je pitanje isplativosti. No ako mi nešto jesmo pokrenuli, sad dolazimo do države koja bi, po mom mišljenju, mogla, pogotovo na razini zakonskih rješenja, pojednostavniti procedure.

U ovom slučaju je 'i-i', i država i lokalna uprava, ali i građani. Dakle u energetskim obnovama zgrada spojio se novac građana, grada i EU-a. Temeljem toga je više od 300 stanova riješilo problem grijanja. Stvarno jedni drugima trebamo biti partneri, a ne da jedni drugima stvaramo probleme.

Ne možemo očekivati da će se promjene dogoditi same od sebe. 

Upravo tako. Imamo nešto što se zovu nadležnosti. Te nadležnosti same po sebi su prilično jasne. Ne treba izmišljati toplu vodu. Moramo svi priznati da u naše 33 godine demokracije nemamo izgrađene institute nekog demokratskog promišljanja problema. S jedne strane, to je odgovornost politike i ne treba od toga bježati od toga. Ali ta jedna svijest da netko drugi umjesto mene misli, u biti, je činjenica.

Malo prije sam spomenuo primjer Luščića i da to nije tema na kojoj se mogu dobiti izbori jer čak će i oporba reći da se tu novci troše bez veze. A postoji vizija da će za nekih pet, deset ili 15 godina to donijeti dobro lokalnoj zajednici.

Meni se čini da u nekim našim odnosima, da se mi koji smo dolje u sustavu odlučivanja moramo prvo sami sa sobom organizirati tako da osluškujemo što se događa oko nas. Umijeće je građanima reći da se nešto ne može. Ne mora gradonačelnik ili predsjednik Vlade uvijek reći da sve može. Ne, neke stvari ne idu.

Naši su zakoni puni nepovjerenja. Napisani su tako da se pretpostavlja da će uvijek nešto negdje 'smuljati'. Nijemci pišu zakone smatrajući da je 90 posto ljudi pošteno, a 10 posto su sumnjivi. Za ovih deset posto se zna tko se bavi s njima i neka se bavi. Generalno govoreći, kao društvo bismo morali graditi elemente suradnje i povjerenja, mislim da nam to nedostaje.

Sadržaj ove emisije pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Poslušajte sve dosadašnje emisije ZGRADonačelnik na PoslovniFM-u.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.