Donosimo uspješne primjere zamjene starih sustava grijanja i hlađenja

Polovica europske potrošnje energije koristi se za grijanje ili hlađenje. Istodobno, dvije trećine instaliranih sustava grijanja u Europi - to je 80 milijuna od 120 milijuna jedinica - su neučinkovite. Da bi se postigli klimatski ciljevi i učinila Europa neovisnom o nafti, ugljenu i prirodnom plinu, promjene u ovom sektoru su ključne.

Zato je pokrenut projekt REPLACE koji se implementira u okviru EU projekta Horizon 2020, i ima za cilj podržati europske energetske, klimatske, okolišne, gospodarske i socijalne ciljeve do 2030. i 2050. godine, poticanjem postupne zamjene neučinkovitih i starih obnovljivih sustava grijanja i hlađenja. Projekt je usmjeren na potrošače, investitore / vlasnike kao i posrednike (instalatere, dimnjačare i savjetnike) i pomaže im u donošenju informiranih odluka.

Više o projektu

Cilj REPLACE-a je motivirati i podržati korisnike u devet različitih zemalja od zapadne preko srednje do jugoistočne Europe da zamijene svoje stare sustave grijanja i hlađenja okolišno prihvatljivijim alternativama. Jednostavne mjere obnove koje smanjuju ukupnu potrošnju energije, poput izolacije, također su dio programa.  

Projekt se obuhvaća devet zemalja s 10 reprezentativnih ciljnih regija i ukupno 8,3 milijuna stanovnika:

• Austrija: Savezna država Salzburg
• Bosna i Hercegovina: Kanton Sarajevo
• Bugarska: Planinska regija Rodopa
• HRVATSKA: Primorsko- goranska županija, Grad Zagreb uklj. tri pogranične županije
• Njemačka: Bavarian Oberland
• Sjeverna Makedonija: Skoplje
• Republika Srbija: Grad Šabac
• Slovenija: Slovenija
• Španjolska: Regija Castilla y León

Partneri ovog EU projekta u Hrvatskoj su Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Energetski Institut Hrvoje Požar.

PRIMJERI IZ PRAKSE U HRVATSKOJ

*izvor : REPLACE

• Mala stambena zgrada sa solarnim panelima u Rijeci 

Zgrada ima dvije etaže i u njoj su smještene tri obitelji u gradu Rijeci, u Primorsko-goranskoj županiji. Stan se nalazi na drugom katu, uključujući potkrovlje zgrade i trenutno ima četiri stanara. Prije deset godina imali su samo manji stan na drugom katu i koristili su drva za grijanje. Nije pružao dovoljno udobnosti jer sustav grijanja nije bio centraliziran, već su u dnevnoj sobi imali samo peć na drva. Također je bilo vrlo teško donijeti drva na drugi kat zgrade bez dizala.

Kada su kupili potkrovlje, odlučili su napraviti kompletnu rekonstrukciju postojeće podne konstrukcije kako bi u svom stanu smjestili podno i zidno grijanje.

Zagrijavanje i pripremu potrošne tople vode osiguravaju vakuumski solarni paneli smješteni na krovu zgrade. Također su napravili veliku nadogradnju krova (30 cm) i unutarnju izolaciju (5 cm), a vanjska ovojnica zgrade ostala je ista.

Obnova je, uključujući instalaciju podnog grijanja, trajala dvije godine. Iako je to bio dug proces budući da je obuhvatio puno obnove te nadogradnju postojećeg sustava, vlasnik tijekom cijelog procesa nije imao problema. Investicija je iznosila oko 4.700 EUR, ali sufinancirana je putem natječaja 'Zelena energija u mom domu', financiranog od strane REA Kvarner, regionalne energetske agencije, objavljenog 2011. godine. 

Predmet natječaja bila je instalacija solarnih sustava za grijanje i pripremu tople potrošne vode, kao i sustava za  grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu u kućanstvima Primorsko-goranske županije.

Vlasnik je dobio 1.600 EUR kao potporu za razvoj sustava grijanja koji koristi obnovljive izvore energije. 

Odlučili su se za Viessman tehnologiju i vrlo su zadovoljni učinkovitošću, koriste istu količinu energije kao i prije ugradnje novog sustava, ali udvostručili su prostor u kojem žive i gdje je osiguran sustav grijanja te je udobnost življenja neusporediva.

Solarni vakuumski kolektori smješteni su na krovu, a kotao za vruću vodu od 750 litara u odvojenom spremištu u potkrovlju kuće.

Glavni pokretači ovog dugog, ali uspješnog procesa bila je:

• energetska učinkovitost
• ušteda energije
• inovacija
• udobnost življenja

• Dizalica topline na Gornjem Gradu u Zagrebu

Zagrebački Gornji grad poznat je po uskim ulicama, turističkim atrakcijama i skrivenim dvorištima zgrada sagrađenih u 19. stoljeću.

Neposredno uz najkraću uspinjaču na svijetu (66 m), u Gornjem gradu, nalazi se stambena zgrada izgrađena 1850. godine sa stanom na prvom katu koji koristi dizalicu topline zrak-voda.

Nakon što je kupio stan u zgradi iz 1850. godine u središtu Zagreba, vlasnik ga je počeo obnavljati. Obnova je, među ostalim mjerama, uključivala zamjenu starih peći na plin novim i učinkovitijim sustavom grijanja i hlađenja. S obzirom na svoju profesiju i dugogodišnje iskustvo u području učinkovitih sustava grijanja, vlasnik je želio testirati dizalicu topline u vlastitom domu kako bi u praksi ispitao prednosti i nedostatke  takvog sustava.

Dizalica topline zrak-voda ugrađena je u obiteljski dom prije desetak godina i povezan je s tri sustava:

• podno grijanje u popločenim sobama
• radijatori za kupaonice 
• ventilokonvektori u sobama u kojima nema podnog grijanja zbog parketa

Jedinice ventilatora također se koriste za hlađenje tijekom ljetnih mjeseci, kao i za kontrolu sobne temperature. Osim ugradnje dizalice topline, stari drveni prozori zamijenjeni su novim, također izrađenim od drveta, kako bi odgovarali stilu i razdoblju u kojem je zgrada izgrađena.

Strop stana dodatno je izoliran jer je prethodno popločen drvenim pločama. Nisu provedene nikakve druge mjere energetske učinkovitosti, jer je obnova fasade izuzetno skupa za zgradu koja se nalazi unutar kulturno-povijesne cjeline.

Bez obzira na navedeno, uštede nastale ugradnjom dizalice topline vrlo su velike, a prema gruboj procjeni ulaganje se isplatilo u pet godina.

Vanjska jedinica dizalice topline nalazi se na pročelju zgrade i nešto je veća od vanjskih klima uređaja. Budući da je zgrada u dvorištu i nije okrenuta prema ulici, nisu bile potrebne dodatne dozvole ili dozvole drugih suvlasnika zgrade.

Ostali stanari zgrade u početku su se žalili na buku, no nakon mjerenja buke utvrđeno je da je razina buke u zakonskim granicama i iznosi 30 dB.

Osim početnog neslaganja suvlasnika zgrade, vlasnik stana ističe da tijekom postavljanja nije naišao na veće prepreke, jer je tvrtka koja je instalirala dizalicu topline odradila besprijekoran posao, pogotovo jer im je ovo bila i prva ugradnja dizalice topline u zgradu 19. stoljeća.

Unatoč činjenici da je vlasnik stana izuzetno zadovoljan ovim učinkovitim sustavom grijanja i hlađenja, zbog nižih računa i veće udobnosti, vjeruje da to nije poželjna praksa u gusto naseljenim urbanim područjima grada Zagreba. Za takva bi područja bolja opcija bio sustav daljinskog grijanja, a nada se i zalaže se da će uskoro biti moguće priključenje na toplanu u centru grada Zagreba.

• Niskoenergetska kuća u Zagorju

Niskoenergetska kuća u Hrvatskom zagorju (sjeverna Hrvatska) izgrađena je 2012. godine i koristi sustave obnovljivih izvora energije - dizalice topline i solarne kolektore za grijanje prostora i za pripremu tople vode.

Dizalica topline instalirana je na travnjaku kuće, a instalaciju je sufinancirala Krapinsko-zagorska županija, što je pokrilo nešto više od 50 posto ulaganja.

S obzirom na to da obiteljska tvrtka vlasnika kuće već desetljećima posluje u građevinskom sektoru, izgradnja niskoenergetske kuće označila je novu fazu u poslovanju tvrtke, ali i otvorila vrata novim, održivim mogućnostima gradnje.

Tijekom ugradnje dizalice topline nije bilo značajnih poteškoća, no budući da je takva instalacija predstavljala novost u 2012. godini, cijeli je postupak trajao duže nego inače. Vlasnik kuće ističe da je ulaganje u niskoenergetsku kuću ispunilo sva očekivanja, zbog povećane udobnosti, a također i zbog upotrebe sunčeve i zemaljske energije koja je usklađena s obiteljskim životnim stilom.

Također, računi za električnu energiju za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode su niski, a za kuću od 155m2 u prosjeku su 250 kuna (oko 33 eura) mjesečno. Već sljedeće godine vlasnik kuće planira dodatno nadograditi kuću i instalirati fotonaponski sustav, što će dodatno povećati broj sustava obnovljivih izvora energije u ovoj niskoenergetskoj kući.

A pozitivne primjere ugradnje energetski učinkovitih sustava u kuće i zgrade u Austriji, Njemačkoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Španjolskoj, možete vidjeti OVDJE.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.