Dosadašnji izvori i mogućnosti - Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

Prepreke

ZGRADOnačelnik.hr, gotovo od svog osnutka, ukazuje na TRI KLJUČNE prepreke u upravljanju zgradama, ali i u energetskoj obnovi: 

• informiranost
• odlučivanje 
• financije

Sve tri prepreke prisutne su u svakom segmentu "života" zgrade. U spomenutoj prezentaciji koju je izradila Irena Križ Šelendić, grafički su prikazani problemi i izazovi u energetskoj obnovi višestambenih zgrada, malo detaljnije razrađeni. 

Izvor: Prezentacija Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, Irena Križ Šelendić, MPGI

Ogromne investicije

Energetska obnova iznimno je skup postupak. To konkretno znači da, iako postoje modeli sufinanciranja koje nudi EU, to je puno premalo u odnosu na ukupnu količinu potrebnih investicija. A to dokazuju podaci (na razini EU-a):

• Ukupna vrijednost dekarbonizacije Europe (dakle postizanje cilja klimatski neutralnog kontinenta) daleko premašuje TRILIJUN EURA
• Do 2030. godine na raspolaganju je 1.400 milijardi eura za sufinanciranje, što je tek nekoliko posto potrebnog novca

Vratimo se u Hrvatsku. Na predstavljanju priručnika (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA, Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, secirala je "zelene" ciljeve Europe i pokazala je koliko je Hrvatska uspješna. 

Naime, hrvatski plan za oporavak i otpornost je revidiran u prosincu 2023. godine, Komisija je dala povećanje sa 6,3 milijarde eura na 10 milijardi eura. To su ogromna ulaganja koja se moraju provesti do 2026. godine. Usporedbe radi, to je oko 17 posto BDP-a.

Gdje curi energija

Hrvatska u cijeloj Uniji ima najveći plan u odnosu na svoj BDP. Dio toga plana su zajmovi, a najveći dio su bespovratna sredstva. Dakle, Hrvatska je revizijom NPOO-a dodala još 1,5 milijardi eura na prvotni plan na ukupno dvije milijarde eura za energetsku i protupotresnu obnovu zgrada. Uz to, moramo imati na umu da je Hrvatska već dobila jednu milijardu eura iz Fonda za solidarnost. To je ukupno TRI milijarde eura europskog novca što je izniman doprinos obnovi zgrada.

Druga konferencija CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku 
održat će se u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10 h

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

Naravno, s ovim podacima treba postupati pažljivo jer je većina novca rezervirana za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa javnih zgrada. 

Prema planu Vlade i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uskoro stižu dva javna poziva za privatne višestambene zgrade i kuće:

• 120 milijuna eura za energetsku obnovu kuća
• 178 milijuna eura za energetsku obnovu višestambenih zgrada 

Analizirali smo najavljene pozive i zaključili da bi se s navedenim novcem moglo energetski obnoviti oko:

• 6.000 kuća
• 330 višestambenih zgrada

SADAŠNJI izvori (su)financiranja

Na spomenutom predstavljanju priručnika, Cuculić Župa prikazala je jedan zanimljiv graf koji pokazuje od kuda bi se energetska obnova zgrada i kuća mogla i trebala (su)financirati. 

Izvor: Predstavljanje priručnika (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA, Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u  Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj

Dakle, postotci su:

• 83 posto privatni izvori financiranja
• 11 posto EU novac
• 6 posto državni proračun

S obzirom na navedeno, nalazimo se u kontradiktornoj situaciji. Naime, u jednoj prezentaciji koju je izradila Irena Križ Šelendić, Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu i zgrade gotovo nulte energije u MPGI stoji jedna, zapravo, ključna rečenica zašto energetska obnova zgrada i kuća u Hrvatskoj ne ide željenim tempom:

• Najjača pokretačka točka energetske obnove su bespovratna sredstva s visokim postotkom sufinanciranja radova energetske obnove 

I u toj rečenici je najveći problem i ta je rečenica apsolutno točna. Nadodat ćemo još jednu koju je na već spomenutom predstavljanju priručnika izgovorio Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) -  "Bespovratna sredstva su uvijek privlačna. No postali smo ovisnici o tim sredstvima i zato ne provodimo te projekte brzo". 

Naravno, i do sada je bilo energetskih obnova zgrada u kojima su suvlasnici samostalno krenuli u obnovu, bez sufinanciranja. No takvi su projekti više iznimka nego pravilo.

Druga konferencija CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku 
održat će se u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10 h

UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1, Zagreb i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

Podaci za posljednji javni poziv s početka 2022. godine su:

• 1.500 projekata energetske obnove zgrada bilo je spremno (procjena ZGRADOnačelnik-hr-a i Udruge upravitelj)
• Javni poziv trajao je 1,14 sekundi (alokacija poziva je bila 39,8 milijuna eura, prijave su bile do 79,63 milijuna eura)
• Prijavilo se 235 zgrada
• 105 je potpisalo ugovor

Na temelju sadašnjih podataka MPGI-ja:

• Ukupna vrijednost potpisanih ugovora (105 zgrada):
• 70,98 mil eura (100 posto)
• UKUPNO sufinanciranje:
• 43,7 mil eura (61,55 posto)
• ZGRADE plaćaju:
• 27,3 mil eura (38,45 posto)

Kada se ti podaci malo selektiraju, dobiju se sljedeći rezultati:

PROSJEČNI PODACI PO ZGRADI

• Ukupna vrijednost obnove - 675.702 eura (100 posto)
• Iznos sufinanciranja - 416.174 eura (61,59 posto)
• ZGRADA plaća - 259.528 eura (38,41)

Čisto da se može predočiti navedeni prosjek. Najskuplja energetska obnova u spomenutom javnom pozivu iznosi 3,5 milijuna eura, od čega se sufinancira 2,69 milijuna eura (gotovo 80 posto). Dakle, zgrada plaća nešto manje od 806.000 eura. Riječ je o energetskoj obnovi višestambene zgrade na adresi Bolnička 93,95,97,99,101 u Zagrebu. 

S druge strane, najmanja vrijednost energetske obnove u tom javnom pozivu iznosi 116.000 eura i riječ je o energetskoj obnovi zgrade Tome Bakača 17 u Slavonskom Brodu. Od navedenog iznosa, sufinancirano je  62.140 eura (62,3 posto), što znači da zgrada, odnosno suvlasnici u zgradi, plaćaju 53.860 eura. 

KLJUČNO je reći - zgrade nemaju novca (barem ne većina) za samostalnu provedbu energetske (ali i sveobuhvatne) obnove, podizanje pričuve je neizbježno kao i podizanje kredita u banci. Izvori sufinanciranja pojavljuju se sporadično (barem je do sada tako bilo), što znači ogromnu navalu pripremljenih projekata na jedan javni poziv ali i razočaranje onih koji ne uspiju dobiti EU novac. 

Kako doskočiti manjku novca? O tome čitajte u idućem tekstu. 

Do tada, o problematici energetske obnove i dekarbonizacije možete čuti na DRUGOJ konferenciji CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku  koju organizira ZGRADOnačelnik.hr zajednički s Motus media grupom uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB).   

Konferencija će se održati u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10 h

UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1, Zagreb i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

PROGRAM

Vidimo se!

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.