Dvije EU Direktive uzrokovat će 'energetsku revoluciju' Starog kontinenta

Tema druženja bile su dvije vrlo važne direktive:

• Direktiva o energetskoj učinkovitosti / Energy Efficiency Directive (EED)
• koja je stupila na snagu u listopadu 2023. godine
• Direktiva o energetskim svojstvima zgrada / Energy Performance of Buildings Directive (EPBD)
• o kojoj je nedavno zaključen trialog Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe

Uvode u temu napravile su partnerice projekta 'Osunčajmo Hrvatsku'. Temu EED-a predstavila je Anamari Majdandžić iz DOOR-a, a temu EPBD-a Anđelka Toto Ormuž iz HUPFAS-a.

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada

Ovo je četvrta verzija direktive koja je fokusirana na zgrade, a važna je jer je 2021. godine je Europska unija donijela Klimatski zakon koji pravno obvezuje sve članice da postanu neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. Taj cilj neće biti moguće ostvariti bez energetskih obnova zgrada. Također, je važna jer na razini EU nije postojala regulativa za obnovu postojećih zgrada. Stoga je ovo jedan od najvažnijih zakonodavnih instrumenata za postizanje zelenih ambicija do 2050. godine. To je instrument koji će zaštititi milijune građana EU-a koji žive u energetskom siromaštvu, u energetski rasipnim zgradama.

Takozvani trijalozi, odnosno pregovori između EK, Parlamenta i Vijeća još uvijek traju. Početkom prosinca održat će se sljedeći. U tijeku su brojni tehnički sastanci kako bi se zemlje članice dobro pripremile, a konačna odluka se očekuje do kraja godine. Kada bude usvojena, Direktiva mora biti 'prebačena' u nacionalni zakon koji bi trebao stupiti na snagu tijekom 2025. godine.

Novosti EPBD-a

• U fokusu više neće biti potrošnja energije, nego emisije CO2, a umjesto nZEBa (nearly zero Energy buildings ili zgrade gotovo nulte potrošnje energije) novi standard će biti ZEB (Zero Emission Building). ZEB bi trebao biti standard od 2028. godine.
• Uvodi se putovnica za obnovu zgrada (Renovation Passport) u kojoj moraju biti prikazani koraci kako će pojedina zgrada do 2050. postići ZEB standard.

Ta Direktiva daje jaku ulogu financijskom sektoru. Obnovu zgrada neće biti moguće postići bez obilne financijske pomoći. Spominje se angažman i javnog i privatnog novca.

Energetski certifikati zgrada - koplja su se slomila

Po prijedlogu Parlamenta, energetski certifikati ispod razine C su trebali trajati manje od pet godina, no od toga se odustalo pa će svi će i dalje vrijediti 10 godina. Energetski certifikati u EU nisu harmonizirani. Postojala je inicijativa da se oni ujednače, na primjer, da D u Francuskoj bude D u Hrvatskoj, no taj prijedlog nije prošao.

Nama najvažnije novosti – uvođenje Minimum energy standarda za postojeće zgrade (MEPS) – novi instrument za postizanje energetskih ciljeva energetske obnove postojećih zgrada. Najveća razlika u prijedlozima su bili upravo oko dizajna MEPS-a, koje će se zgrade obnavljati, kako i kada. 

Minimum energy standarda za postojeće zgrade (MEPS) - što je izgledno, a što nije

Izgledno je da će svaka zemlja morati napraviti svoje ciljeve uštede u građevinskom sektoru do 2030. i 2035. godine. Morat će isti postotak zgrada staviti u ciljeve. Zašto do 30. i 35.? Svaka članica morat će odrediti koliko će zgrada obnoviti kako bi ispunila ciljeve, a ciljevi nisu dogovoreni. Prema sporazumu EP i Španjolskog predsjedništva, trebali bi biti:

• Postignute uštede energije - šest posto
• Postotak obnovljenih zgrada - 15 posto
• Izgledno je da će 55 posto svih obnovljenih zgrada morati biti zgrade s najlošijim performansama - a to je 43 posto najlošijih zgrada u nacionalnom fondu.

Države članice morat će uvesti minimalne energetske standarde i odabrati segmente zgrada i dubinu obnove kako bi ispunile ciljeve do 2030. i 2035. godine.

Rizik

To nije prepoznala samo Hrvatska, nego je gorući problem u EU - nedostatak radne snage, i to kvalificirane, kako bi se ispunile ambicije. Postavlja se pitanje ima li građevinski sektor kapacitete ispuniti te ambicije.

Hrvatska je gotovo 20 posto ukupnih sredstava NPOO-a usmjerila na zgrade. To je najambiciozniji plan oporavka bilo koje zemlje u dijelu obnova zgrada. No, nema radnika, a kamoli kvalitetnih.

Pitanje je hoće li se pregovori završiti dok je Španjolska na čelu, iduće su godine izbori u EU, u Hrvatskoj je 'super izborna godina', ako se do kraja godine ne postigne dogovor, veliki je rizik da se sve odgodi na više od godinu dana.

Jako bitno je istaknuti da je to Direktiva koja će se ticati svakog građanina EU. Svakog, a pogotovo onih koji žive u energetskom siromaštvu. Ovo je jako bitan instrument za suzbijanje siromaštva.

PREUZMI PREZENTACIJU
ePBd

Direktiva o energetskoj učinkovitosti

Ova direktiva je stupila na snagu listopadu 2023. godine. Fokus je na pojmu 'Energetska učinkovitost na prvome mjestu' koja postaje temelj prilikom energetske renovacije zgrada (obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, poslovnih objekata i javnih zgrada). Također veliki fokus se stavlja na energetsko siromaštvo i energetske zajednice kao rješenje za energetsko siromaštvo.

Direktiva govori o energetskoj učinkovitosti u zgradama, a države je u svoje zakone trebaju prenijeti u roku od dvije godine. Cilj je da se putem energetske učinkovitosti do 2030. postigne smanjenje potrošnje energije od 32,5 posto. No dosadašnja godišnja smanjenja potrošnje energije nisu dovoljna i ne prate zadani cilj te je pitanje hoće li se ispuniti do 2030 godine.

Energetsko siromaštvo jedan je od većih fokusa ove Direktive, mora biti prioritet. Tko bi to bio osim energetski siromašnih građana? Kućanstva s nižim ili srednjim dohotkom? Oni koji su na rubu siromaštva. Građani na ruralnim mjestima? Umirovljenici? Mjere energetske učinkovitosti moraju biti u sferi zaštite potrošača. A mi nemamo kriterije energetskog siromaštva. U Hrvatskoj nemamo 'Program za suzbijanje energetskog siromaštva', ali se planira u NECP-u izrada. No imamo jedan program 'Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine' koji ne obuhvaća cijelu Hrvatsku nego 387 zgrada u potpomognutim područjima te su ovim programom uključeni samo energetski siromašni građani koji žive u višestambenim zgradama.

U Direktivi se kaže da treba zabraniti isključivanje iz električne mreže (u vrijeme kritičnih vremena, iako nije definirano koje je to vrijeme). To je koncept ugroženog kupca.

Prvi put se spominje problem privatnog sektora najma. U Hrvatskoj je čak 90 posto vlasništvo nekretnina. Kod nas je najam siva zona. Imamo probleme između vlasnika i najmoprimaca. Problem je skupiti '51 posto' za odluku o obnovi zgrade. 

Novi zakon u EU, ali i Hrvatskoj, vezan je za 'trgovanje emisijama CO2', tzv. ETS sustav (Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova ) - sredstva u tom zakonu/programu bit će namijenjena za energetsku obnovu pogotovo energetski siromašnih kućanstava.

Energetske zajednice

Direktiva nije previše doprinijela ovom konceptu, svega su tri, četiri nove stavke. Energetske zajednice bi trebale biti podloga za suzbijanje energetskog siromaštva, pomoći u dugoročnoj proizvodnji energije. Također, energetska učinkovitost zgrada i kuća je marginalno spomenuta, kao i mobilnost. 

PREUZMI PREZENTACIJU
EED

Rasprava i komentari

Anđelka Toto Ormuž komentirala je da EED definira i zadaje cilj od tri posto obnove javnih zgrada, proširila se definicija – nisu samo državne zgrade nego i lokalne. Niti jedna zemlja nije postigla tih tri posto, EU prosjek je na 1,2 posto, a RH je nategnutih 1 posto, a Rumunjska ima 0,5 posto. Oni koji imaju visoke postotke, umjetno su ih stvorili. Uštede bi trebale biti konkretne.

'Energetska učinkovitost prvo' - dakle, prvo smanjiti potrebu za energijom, pa tek onda implementirati mjere. MPGI sve javne pozive 'gradi' na tom principu. Dakle, nema 'solara' ako nema energetske obnove. U nekim pozivima drugih tijela, to nije nešto što se poštuje.

U Njemačkoj su jako financirali ugradnju dizalica topline ne bi li zaštitili svoju industriju, ali to nije dobar put. Novac za obnovu usmjerili su na financiranje dizalica i pumpi, to nije nešto što bi drugi trebali slijediti.

Ugovor o energetskoj uštedi - obnova javnih zgrada po ESCO modelu, u RH je ESCO bio jako uspješan, obnovljeno je 70-80 zgrada javnog sektora (škola, bolnica, vrtića), onda je zamro projekt, krajem prošle godine bio je poziv za obnovu zgrada po ESCO modelu nakon 7-8 godina.

Vjeran Piršić - Eko Kvarner

Sve ovo je sjajno, moram pohvaliti državu, ovo kod nas se radi dobro, nacionalna povelja o dekarbonizaciji i tako dalje.

Direktor Svjetske banke nedavno je bio u Rijeci, oni govore o energetskom siromaštvu i zelenoj agendi. Energetsko siromaštvo je teška stvar. Nemamo klasifikaciju i razinu kada se subvencionira energija jer se sada svima subvencionira linearno.

Energetske zajednice su odlično rješenje problema. Moramo proizvoditi energiju, a možemo je proizvoditi puno. Građani u bankama imaju 40 milijardi eura. Prosječni građanin ima 15.000 eura na računu. Novci koji propadaju u banci, a to bi trebali staviti na fasadu i solare.

Radna snaga - imamo jaki građevinski sektor, ali je upogonjen u gradnji apartmana i obnovi nakon potresa. Mi smo na Krku smanjivali građevinska područja, s kvalitetnim prostornim planiranjem može se zaustaviti devastacija.

ONE STOP SHOP - ima jedan od Fonda, treba pohvaliti njihov rad, imali su road showove, i to je rezultiralo dobrim rezultatima. No, one stop shop je Vjeranova kuća. U Španjolskoj smo upoznali umirovljenicu koja je pokrenula inicijativu obnove zgrada, njezin stan je one stop shop, a on predstavlja volju i entuzijazam.

Ana Bajlo, grad Zadar

Mislim da smo dobro započeli ovu problematiku, bitna je definicija energetskog siromaštva. Možda ju je teško stvoriti. Nemamo plaće kao u drugim EU državama, a imamo puno nekretnina u vlasništvu. I sad je jedno od pitanja - je li siromašan netko tko ima nekretninu koju je dobio, a nema adekvatnu plaću?

Igor Kemenović, HUPFAS

Geopolitička situacija je ključ. U jednom trenutku sve je super, a čim se pojavi kriza, svi troše naftu i plin. Imamo planove do 2050., a svi žele znati što će biti sutra ili iduće godine, hoće li biti rata, gladi ili nečega drugoga. Treba biti pozitivan i nastaviti dalje.

Pročitajte i izvještaje s prijašnjih radnih sastanaka partnera projekta Osunčajmo Hrvatsku:

• Gorući problemi energetske obnove i solarnih elektrana
• ENERGETSKA OBNOVA I OIE - Puno je problema, rješenja postoje, ali treba ih i primijeniti
• UČINKOVITA ZGRADA - Što treba mijenjati da bi funkcionirala energetska obnova i primjena OIE
• JAVNI POZIVI - Može li se najbržem prstu/koraku/internetu/poštaru/pečatu stati na kraj?

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.