Energetska obnova zgrada - hibridni poziv, ogroman interes, a (gotovo) nitko nije zadovoljan

Nakon JEDNE sekunde ispunjena je kvota od 600 milijuna kuna (dakle 200 posto planirane alokacije od 300 milijuna kuna) na Javnom pozivu za energetsku obnovu zgrada, a sam poziv obustavljen je 15 minuta nakon otvaranja. 

Putem sustava fondovieu (eNPOO) zaprimljeno je 235 projektnih prijedloga u vrijednosti od 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava, kažu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Nakon zaprimanja i registracije projektnih prijedloga u sustavu započinje postupak procjene tih projekata temeljem kriterija definiranih Pozivom za dodjelu bespovratnih sredstava 'Energetska obnova višestambenih zgrada'.

Provode se provjere svake prijave te se za projektne prijedloge koji su udovoljili svim kriterijima donosi odluka o financiranju i sklapa Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Dakle, za zaprimljene i registrirane projektne prijedloge potrebno je provesti postupak dodjele, odnosno još uvijek niti jedan nije odobren za sufinanciranje.

Podsjetimo, poziv je obustavljen nakon što je ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegnuo 200 posto ukupno raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava odnosno 600 milijuna kuna. Unošenje projektnih prijedloga putem sustava je prijaviteljima bilo omogućeno od 25. travnja 2022. godine, dok je dostava (podnošenje) projektnih prijedloga započela 17. svibnja 2022. godine u 9:00 sati, te je obustava nastupila u 9:15 sati, odnosno u tom trenutku je dosegnut gore navedeni iznos.

Pravila igre

Objavljeni poziv je 'hibrid', kažu iz Ministarstva, dakle ne radi se o pozivu u kojem se sredstva dodjeljuju ovisno o datumu i vremenu zaprimanja nego o pozivu u kojem se projektni prijedlozi zaprimaju do trenutka kada iznos prijava dosegne 200 posto alokacije, a najkasnije do 1. kolovoza 2022. godine. Zatvaranje ovakve vrste poziva je moguće i unutar nekoliko dana, a i u 2-3 mjeseca, sve ovisno o dinamici pristizanja prijava.

Ovaj poziv će se provesti na način:

1. Prvo će se napraviti ocjena kvalitete prijava
2. Formirat će se rang lista s obzirom na ostvaren broj bodova
3. Najveći broj bodova donose uštede energije, što je i cilj energetske obnove
4. Sredstva će se dodjeljivati projektima s najvećim uštedama energije

Dakle, rang lista se ne formira po redoslijedu zaprimanja, nego po kvaliteti projektnih prijedloga. Na ovaj način je omogućeno, objašnjavaju iz Ministarstva, da projektni prijedlog koji je zaprimljen, primjerice, pod rednim brojem 200 bude prvi na rang listi jer ima najveći broj bodova i udovoljio je ostalim kriterijima Poziva, a može se dogoditi i da projektni prijedlog koji je zaprimljen pod rednim brojem 1 zbog premalog broja bodova ne bude odabran za sufinanciranje.

Dakle, sredstva još uvijek nisu podijeljena.

Iz Ministarstva podsjećaju kako je za poziv objavljen krajem 2016. godine:

• osigurana alokacija u iznosu oko 560 milijuna kuna
• pristiglo je 649 prijava
• ugovorena su 584 projekta ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava nešto više od 554 milijuna kuna

Interes za energetsku obnovu je velik jer su postojeće zgrade u lošem stanju, a svijest građana o važnosti energetske obnove razvijena, pogotovo u okolnostima kada cijene energenata rastu. Na ovaj Poziv zaprimljeno je 235 projektnih prijedloga u vrijednosti od 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Ovim Pozivom se sufinancira i sveobuhvatna obnova, a potres je dodatno razvio svijest građana o potrebi da se unaprijedi mehanička otpornost i stabilnost zgrada, ističu iz Ministarstva.

Sudjelovali i botovi?

U subotu 28. svibnja Ministarstvo financija i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavili su na svojim internetskim stranicama priopćenje u kojemu tvrde da je sustav eNPOO kvalitetan i da je Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) provela reviziju sustava s aspekta funkcionalnosti, informacijske sigurnosti i tehničkog okruženja. U jednom dijelu priopćenaj se kaže: 

Pokušaji korištenja sustava na automatiziran, robotiziran ili neki drugi nedopušten način u svrhu stjecanja neopravdane prednosti smatra se zlouporabom, a posebice ako se sustav na takav način koristi prilikom podnošenja projektnog prijedloga. Navedenim postupanjem korisnik se isključuje iz postupka dodjele bespovratnih sredstava i/ili se s istim raskida ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

• Naprijed navedena ponašanja pojedinih korisnika registrirana su prilikom pripreme projektnih prijedloga i podnošenja prijava na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, o čemu je Ministarstvo financija dostavilo informacije i dokaze mjerodavnim institucijama na daljnje postupanje.

Poslali smo upite obama ministarstvima o tome koliko je bilo registriranih automatskih prijava i koje će biti sankcije te hoće li se slijedom toga opet i kada otvoriti Javni poziv. Kada dobijemo odgovore ćemo objaviti 

Nezadovoljstvo je veliko

Još uvijek ne znamo koliko je projekata uneseno u sustav eNPOO (od trenutka kada je to bilo moguće 25. travnja), a iako smo Ministarstvu poslali upit s tim pitanjem kao i pitanjem koliko je u vremenu Javnoga poziva od 09:00 do 09:15 ukupno prijavljeno projekata (znamo da je zaprimljeno 235/236), može se nagađati da je riječ od 1.000 projekata (odokativno smo to procijenili s obzirom na količinu spremnih projekata).  

Uzmemo li u obzir da je prosječan trošak izrade glavnog projekta oko 60.000 kuna, možemo zaključiti da je procijenjena vrijednost pripremljenih projekata 60 milijuna kuna. Ako tu istu metodu primijenimo na broj zaprimljenih projekata u sustavu eNPOO, dobit ćemo da je 235 projekata vrijedno 14,1 milijun kuna. Dobili smo razliku od 45,9 milijuna kuna. Toliko je novca otišlo iz pričuva zgrada diljem Hrvatske za sada u vjetar. 

Upravitelji diljem Hrvatske su nam kroz Udrugu upravitelj poručili da su, s jedne strane, sretni što je napokon, nakon pet godina, objavljen ovakav jedan javni poziv. A s druge strane su prilično razočarani, kao i suvlasnici čijim zgradama upravljaju. 

- U konačnici, kad sve zbrojimo i oduzmemo, naše iskustvo je pozitivno (energetska obnova općenito, op.ur.), ali se način objave natječaja i prijavljivanja projekta MORA promijeniti jer ova stihija i nenormalni pritisak koji se stvara na svih kad natječaja nema po nekoliko godina, nije nešto što bi trebao biti modus operandi, već jedna iznimka i zaboravljena priča.

- Takav stres, tolika nervoza i nespavanje nisu vrijedni toga i mi zasigurno više nećemo sudjelovati u ovim natječajima ako se oni nastave na isti način kao što je bio ovaj posljednji. Potreban je kontinuitet natječaja, makar i s puno manjom subvencijom jer će jedino to dovesti do normalizacije na tržištu i normalizacije u svakom drugom pogledu.

Upravitelji naglašavaju i napominju da se energetska obnova zgrada MORA nastaviti i nema alternativu. 

Plus i minus

Pozitivno je to što zgrada izrazito prosperira od takve energetske obnove koja uključuje više mjera pa se subvencija može dobiti i za inače privatne dijelove (npr. stolarija), konstruktivnu obnovu (što do sada nije bio slučaj) i druge mjere koje bi inače suvlasnici trebali financirati sami.

Uvelike se poboljšava kvaliteta života, smanjuje se potrošnja energije tako da se značajan dio investicije vraća kroz uštede i subvenciju EU sredstvima, a značajno raste i vrijednost svakog posebnog dijela nekretnine (što se očituje izravno kroz veću prodajnu cijenu prostora u obnovljenim zgradama).

Međutim, puno je i negativnih strana (odgovor Udruge Upravitelj): 

• Prvo - dugotrajnost provedbe projekta (u pravilu od početka pripreme dokumentacije, preko prijave na natječaj, pa onda i provedbe i dovršetka postupka treba godinu i pol do dvije godine).
• Drugo - procedura je izuzetno zahtjevna i izuzetno puno košta (projekti, certifikati, vođenje prijave i projekta, vođenje postupaka nabave i dr.).
• Treće - za svaku i najmanju grešku se odgovara penalizacijom od strane davatelja subvencije (mi smo sve natječaje odradili bez ikakve penalizacije, ali to je iznimka, a ne pravilo).
• Četvrto - postupcima 'nejavne' nabave (tzv. NOJN) koje morate poštovati, možete doći u situaciju da morate za radove izabrati najjeftinijeg izvođača koji u pravilu, kao takav, nije najbolji, a u konačnici onda ne bude ni najpovoljniji, jer se kasnije s njim morate naganjati da otkloni nedostatke itd.
• Peto - nema redovitosti u objavljivanju natječaja i kad sve pripremite, pa i prijavite, kao u ovom posljednjem natječaju, nemate nikakvu garanciju da će te proći i potpisati Ugovor o subvenciji.
• Osim toga, ako se na razini Hrvatske paralelno kreće u provedbu radova, dolazi do velikog disbalansa na tržištu jer je potražnja za materijalima i izvođačima u tom trenu izuzetno visoka, a ponuda ograničena, što jasno i značajno poskupljuje investiciju i tako izravno smanjuje subvenciju koju su suvlasnici dobili.
• Šesto - tehnički uvjeti koje zgrade moraju zadovoljiti daleko su iznad propisanih i onda dolazite u situaciju da morate izvesti neke radove koje da radite sami ne biste izvodili, a to opet dodatno poskupljuje investiciji i izravno smanjuje subvenciju koju ste dobili.

Kreditiranje obnove

Iz Udruge upravitelj kažu da jer uloga upravitelja u postupku osiguravanja kredita za stambenu zgradu prikupiti i banci dostaviti svu potrebnu dokumentaciju i potrebne izračune. U postupku trajanja kredita vodi brigu o evidenciji naplate pričuve te sve koji uredno ne plaćaju pričuvu u primjerenom roku opomenuti ili ako postoji veće dugovanje pokrenuti postupak prisilne naplate dospjelih dugovanja.

U kreditu su suvlasnici zgrade jamci i sudužnici jedni drugima. Upravitelj banci ne daje nikakva jamstva za kredite, jer je upitno za koliko bi kredita Upravitelj bio valjani jamac obzirom da je kapital takvih tvrtki relativno mali a prihodi koje upravitelj ostvaruje od usluge upravljanja zgradama relativno mali pa bi nakon nekoliko kredita Upravitelj bio banci ne prihvatljiv kao jamac.

Povrat kredita jamči se banci isključivo sredstvima zajedničke pričuve jer su krediti koje koriste zgrade najmanje rizični i uvijek se uredno vraćaju. Iz iskustva to možemo potvrditi sa preko 250 realiziranih kredita.

DOBRA ISKUSTVA

Energetskom obnovom zgrade suvlasnici u velikoj mjeri poboljšavaju uvjete i kvalitetu života. Sredstva koja su uložili u obnovu zgrade vraćaju im se kroz uštede koje se iskazuju na manjim troškovima za grijanje i korištenje električne energije. Obnovljenim zgradama u velikoj mjeri raste prometna vrijednost čime raste i cijena posebnih dijelova zgrade (stanova).

LOŠA ISKUSTVA

Prvi problem koji bi iz Udruge naglasili kao nedostatak je činjenica da se energetski pozivi za obnovu višestambenih zgrada događaju u nekim vremenskim intervalima koji su više nego prihvatljivi. Od zadnjeg natječaja do obnove ovog poziva prošlo je šest godina. Društvo očekuje da usprkos tome građevinska operativa bude spremna za prihvaćanje i obavljanje poslova iako im šest godina nitko nije dao niti jedan posao. Takav pristup je razlog zbog kojeg dolazi do velikog disbalansa na tržištu jer su potražnja za materijalima i izvođačima u jednom trenutku izuzetno visoka (rok realizacije za oko 200 objekata je 24 mjeseca) što poskupljuje investiciju i tako izravno smanjuje subvenciju koju su suvlasnici dobili.

Pristup pozivu relativno je skup ako uzmemo u obzir da je najmanje potrebno osigurati energetske certifikate (prije i nakon obnove) i glavne projekte. Ako je vaš pristup pozivu neuspješan nastale troškove snose suvlasnici zgrada. Imamo primjer gdje smo u projektnu dokumentaciju uložili oko 20 milijuna kuna i čekamo dvije do tri godine da barem netko nešto dobije kroz ovaj poziv. Zanemarimo činjenicu da smo po istom ovom pozivu imali dodatne troškove izrada i usklađenja dokumentacije gdje smo ponovno uložili oko 5,2 milijuna kuna.

Uvjeti koje zgrade moraju zadovoljiti kroz natječaj su znatno iznad trenutno uvriježenih pa ste dovedeni u situaciju da morate izvesti neke radove koje da radite sam ne bi izvodili (obnova fasade, obnova krova, zamjena stolarije) što poskupljuje investiciji i izravno smanjuje vrijednost subvencije koju ste dobili. Tako je već sada kad se dodjeljuje subvencija od 60% dokazano da suvlasnici stambenih zgrada dobiju cca 30% a sve drugo do 60% zaustavi se u lancu proizvođača, projektanata, nadzora, izvođača, agencija i drugih učesnika.

Sustavno održavanje

Bilo kako bilo, ovaj dugo iščekivani Javni poziv prije je 'završio', nego počeo. Ključno je naglasiti da bez obzira na sve, energetska obnova zgrada itekako se isplati. No, sadašnji modeli više su komplicirali nego ubrzavali obnovu. Činjenica je da se zgrade u Hrvatskoj (barem pola stambenog fonda) nisu nikada sustavno održavale ni obnavljale. Europska unija ima jasan cilj - itekako smanjiti emisije CO2 do 2030 i do 2050.

No, s obzirom na posljednja geopolitička događanja, rat u Ukrajini i enorman skok cijena energenata, implementacija obnovljivih izvora energije i energetska obnova zgrada MORAT ĆE ubaciti u petu brzinu, htjeli mi to ili ne. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Poslušajte i pogledajte zanimljivosti na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. Svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA, jednu od najaktivnijih grupa na društvenim mrežama. Pratite iskustva drugih, pitajte za mišljenje ostale članove, pomognite drugome.

A kada vam je uistinu potrebna konkretna pomoć za rješavanje problema, obratite nam se za SAVJET.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.