ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA - Nema više javnih poziva, kreće se s financijskim instrumentima

Na nedavnom sastanku članova projekta OSUNČAJMO i energetski obnovimo Hrvatsku - zajedno! koji ZGRADOnačelnik.hr provodi od 2021. godine, sudjelovalo je oko 40 sudionika. Dvije prezentacije na temu energetske obnove i energetskog siromaštva na sastanku su održale: 

• Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na temu ENERGETSKA OBNOVA - planovi, rokovi, iznosi
• Ana Juras, savjetnica Sektora za financiranje, provedbu i praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova, Uprava za klimatsku tranziciju, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije na temu Što čeka energetski siromašna kućanstva i novi ETS2 sustav

Na sastanku su iznesene DVIJE KLJUČNE informacije oko energetske obnove višestambenih zgrada u idućim godinama:

1. Prestanak javnih poziva za energetsku obnovu zgrada, što znači da više neće biti javnih poziva za sufinanciranje energetske obnove, osim dijela koji se odnosi na sredstva rezervirana u Nacionalnom planu za stambenu politiku (iz drugog Sektora MPGI-ja)
2. Uvođenje financijskih instrumenata - energetska obnova višestambenih zgrada će se ubuduće financirati isključivo putem financijskih instrumenata, što znači da će građani i suvlasnici zgrada moći pristupiti kreditima uz određene pogodnosti, poput povrata dijela glavnice kredita nakon ispunjenja određenih uvjeta.

Prezentacije su, osim višestambenih zgrada, obuhvatile i druge vrste zgrada.

Pratite #OsunčajmoHrvatsku

Trenutačno stanje i planovi za budućnost

Energetska obnova u Hrvatskoj traje nešto više od 10 godina. Krenulo se od „običnih mjera“ kao što je promjena ovojnice i stolarije, do sveobuhvatne obnove - unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade (osobito zbog povećanja potresne otpornosti), protupožarnih mjera, zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Uvele su se i horizontalne mjere - ugradnja dizala i rampi, pa ugradnja zelene infrastrukture (u zgradi i na čestici zgrade), izgradnja parkirališta za bicikle, punionice. Do sada je energetska obnova zgrada u Hrvatskoj sufinancirana sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), iz kojeg je Hrvatskoj isplaćeno 4,5 milijarde eura od ukupno 6,3 milijarde eura, pri čemu je 20 posto sredstava namijenjeno za zgrade. 

Posljednji javni poziv iz NPOO-a objavljen je 2024. godine, inicijalno su ugovorena 94 projekta (zgrade), nakon toga je ugovoreno još novca pa se alokacija povećava. Kada završi NPOO, planira se prelazak na financijsko razdoblje 2021.-2027., u kojem MPGI ima na raspolaganju 345 milijuna eura (274 milijuna za energetsku obnovu zgrada javnog sektora i višestambenih zgrada i 71 milijun eura za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima) od ukupnih pet milijardi. 

Križ Šelendić je istaknula da je ukupni investicijski trošak obnove procijenjen na 32,28 milijardi eura do 2050., no to je procjena iz 2020. godine. Radi se na izradi Plana obnove, a nacrt će se poslati u Europsku komisiju do kraja ove godine. U tom nacrtu bit će i nova procjena troška, no, prema svemu sudeći, procjena će biti kudikamo viša od spomenute. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada izrađuje se novi financijski instrument.

Posljednji put osnovni uvjet za sufinanciranje su bile uštede od najmanje 50 posto godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i 30 posto godišnje primarne energije, a ti bi se uvjeti trebali zadržati i dalje.

PREUZMITE PREZENTACIJU

Detalji financijskih instrumenata

Prema riječima Katije Jaram iz MPGI-ja, novi financijski instrument za energetsku obnovu višestambenih zgrada "težit će" 89 milijuna eura te neće biti više sufinanciranja kroz javne pozive za energetsku obnovu zgrada već će se obnova financirati kreditom banke. Građani (suvlasnici) će moći zatražiti kredit u banci, a po ispunjenju određenih uvjeta, dio glavnice kredita će im biti vraćen. Trenutačno je ideja da se otpiše 50 posto glavnice za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu, a maksimalnih 45 posto za integralnu energetsku obnovu. Ovo svakako nije finalna potvrda, s obzirom na to da se uvjeti još razrađuju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR). 

Određenim izračunima dobije se da će se u energetsku obnovu zgrada uložiti oko 222 milijuna eura. Uvjeti će biti slični kao i na posljednjem pozivu iz 2024. godine, osim izmjena oko klimatskog potvrđivanja. Plan je da ovaj financijski instrument krene u drugom ili trećem kvartalu 2026. godine.

Ovaj model omogućuje kontinuiranu obnovu zgrada bez potrebe za stalnim javnim pozivima i oslanjanjem na bespovratna sredstva.

Nacionalni plan obnove zgrada 

Kreiranje Nacionalnog plana obnove zgrada naša je obveza. Mora se provesti javno savjetovanje, prva verzija plana mora ići u EK krajem godine, a taj plan mora biti usvojen do kraja 2026. godine. Plan će pokazati koliko će točno novca trebati da ispunimo ciljeve dekarbonizacije, pojasnila je Križ Šelendić.

Morat ćemo obnoviti oko 16 posto najgorih nestambenih zgrada. Točan postotak se tek mora izračunati.

Utjecaj ETS2 i energetsko siromaštvo

U okviru predstojećih promjena u sustavu trgovanja emisijama (ETS2), koje započinju 2027. godine, Europska komisija predlaže mehanizme ublažavanja posljedica po građane među kojima je ključan Socijalni klimatski fond. Cilj ovog fonda je ublažiti ekonomski pritisak tranzicije na energetski ranjiva kućanstva i pojedince, osobito one koji ovise o fosilnim gorivima u sektoru zgradarstva (energetska obnova) i mobilnosti (prijevoz), objasnila je Ana Juras.

Sustav ETS2 podrazumijeva da će sva fosilna goriva koja se koriste u zgradama imati uključenu cijenu CO2. ETS2 će utjecati na cijenu fosilnih goriva, no neće utjecati na cijenu drva. Naime, uloga drva kao ogrjeva u energetskom siromaštvu nije zanemariva jer upravo ta kućanstva najčešće koriste drvo kao glavni energent. Za njih se predviđa financijska pomoć kroz instrumente Socijalnog klimatskog fonda.

Da bi Hrvatska mogla povući sredstva iz fonda, mora izraditi Nacionalni socijalni plan za klimatsku politiku. Ukupna vrijednost ulaganja predviđena kroz ovaj plan iznosi 1,68 milijardi eura.

Plan se sastoji od dvije ključne komponente:

1. Mjere i ulaganja u dekarbonizaciju sektora zgrada i cestovnog prometa
2. Izravna potpora dohotku najranjivijima

PREUZMITE PREZENTACIJU

Plan će ukupno sadržavati 11 mjera, a dio se tiče nekretnina:

• 1. MJERA: Obnova obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima
  • Uložit će se 20 posto planiranog novca
• 2. MJERA: Izgradnja lokalnih kapaciteta i podrška One-Stop-Shopovima (OSS)
  • Uložit će se 0,3 posto planiranog novca
• 3. MJERA: Suzbijanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi
  • Uložit će se 12 posto planiranog novca

Rasprava o izazovima u obnovi - Konzervatori, rezervne liste, ESCO model i definiranje energetskog siromaštva

Tijekom susreta uslijedila je konstruktivna rasprava među sudionicima, u kojoj su otvorena brojna aktualna pitanja vezana uz praksu i budućnost energetske obnove zgrada u Hrvatskoj.

Jedna od tema bile su razlike u postupanju konzervatora, kako unutar različitih dijelova Hrvatske, tako i u usporedbi s drugim članicama Europske unije. Sudionici su istaknuli da konzervatorski kriteriji često nisu usklađeni, što može otežati ili usporiti projekte obnove u zaštićenim cjelinama.

Postavljeno je i konkretno pitanje o višestambenim zgradama koje su na rezervnoj listi posljednjeg javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2024. godine, a još nisu potpisale ugovor o sufinanciranju. Predstavnici Ministarstva potvrdili su da će sve zgrade koje su se našle na toj listi s vremenom doći na red i dobiti ugovore, no naglasili su kako će za to trebati neko vrijeme.

U raspravi je dotaknut i ESCO model financiranja, koji je prethodnih godina imao svoju primjenu, no danas više nije u širokoj upotrebi. Danas se on provodi kroz projekt Energetska obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge za koji je iz NPOO-a APN-u dodijeljeno preko 66 milijuna eura. Istaknuto je da se u procesu zelene tranzicije mobilizacija privatnog kapitala smatra ključnom, a upravo ESCO model nudi mogućnost ulaganja privatnih partnera u obnovu zgrada. Premda za sada još nije poznato kako će biti integriran, najavljeno je da će ESCO pristup biti uključen u budući Nacionalni plan obnove.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju kriterija za određivanje energetski siromašnih osoba. Naglašena je potreba za kompleksnijim i sveobuhvatnijim pristupom, koji ne bi uključivao isključivo dohodovne pragove, već i niz drugih faktora poput lokacije stanovanja, uvjeta života, veličine i vrijednosti nekretnine. Zanimljiv komentar ilustrirao je koliko takva klasifikacija može biti neprecizna ako se temelji samo na pojedinačnim pokazateljima: “Prema nekim osnovnim kriterijima dohotka i veličine prostora, i engleski kralj mogao bi biti klasificiran kao energetski siromašan građanin.” Upravo zato, zaključeno je, potrebno je pažljivo oblikovati politike koje ciljaju najranjivije skupine - uz realne, precizne i višedimenzionalne kriterije.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.