Robert Fabek voditelj odjela za energetsko i klimatsko planiranje energetskog instituta Hrvoje Požar
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ENERGETSKA NEIZVJESNOST

Energetski neovisna zgrada je itekako moguća. Pokazat ćemo kako.

Cijene energenata strelovito rastu, a Vlada je ograničila taj rast, kratkotrajno. Svi smo suočeni s energetskom neizvjesnošću u budućnosti. Što se to događa i što treba napraviti?

Vladinim mjerama za ograničenje rasta cijena energenata, kojima su prije svega obuhvaćeni električna energija i toplinska energija, cijene tih energenata bi se trebale zadržati na otprilike istom razinama kao što su sada. Cijene električne energije u odnosu na prošlu ogrjevnu sezonu će porasti za otprilike 10 posto, znači to ne bi trebalo značajno poskupljenje.

Što se tiče cijena prirodnog plina, one su odnosno tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom određene su još u ožujku ove godine i definirane su za razdoblje nadolazeće ogrjevne sezone do 31. ožujka sljedeće godine. Taj porast cijene će biti nešto veći nego što je to slučaj kod električne energije. Riječ je o nekih tridesetak posto isto ovisno o tarifnim modelima, ali to je daleko ispod sadašnjih tržišnih cijena energenata. 

Objasnio je to Robert Fabek, voditelj odjela za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar u emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj.

Koliko su te ograničene cijene u odnosu na one koje bi bile da su tržišne?

Što se tiče građanstva, najbolje to možemo ilustrirati povećanjem cijena energenata na veleprodajnom tržištu. To znači ako je cijena električne energije prije dvije godine bila oko 40 ili 50 eura po megavatsatu, a sada iznosi preko 500 eura po megavatsatu, vidimo da je to povećanje od deset puta što je stvarno enormno povećanje i to definitivno građani, a ni poduzetnici, ne bi mogli izdržati. Zbog toga je Vlada i reagirala.

Kod cijena plina situacija je slična. Prije godinu i pol do dvije kretale su se oko 10 /12/ 14 eura po megavatsatu, a sada su one preko 200 eura. Znači to je isto povećanje od deset puta. Definitivno će ove mjere pomoći prije svega građanstvu, ali i poduzetnicima, da uspiju prebroditi ovu krizu, a nadamo se da će situacija stabilizirati.

Zbog čega je došlo do strelovitog rasta cijena, pogotovo električne energije?

U Hrvatskoj, što se tiče same strukture proizvodnje električne energije, veliki dio dobivamo iz hidroelektrana, jedan dio iz nuklearne elektrane Krško. Isto tako u zadnjih nekoliko godina imali smo veliki porast broja vjetroelektrana, a ostatak se nadomješta prirodnim plinom. Međutim zbog čega je osim plina porasla cijena električne energije?

Cijena električne energije se formira na osnovu proizvodnje iz najskuplje tehnologije. A to je u ovome trenutku prirodni plin. Dakle, električna energija proizvedena iz vjetra i vode sada se formira temeljem električne energije proizvedene iz fosilnih goriva.

Dodatno što se tiče cijena električne energije, problem je i ova sušna godina koja je uvjetovala to da hidroelektrane pa čak i nuklearne elektrane, koje trebaju visoku razinu vode u rijekama da bi se mogle imati adekvatno hlađenje, došlo je do pada proizvodnje električne energije iz tih izvora. To je isto tako utjecalo na povećanje cijena struje.

Subvencioniranje energije nije održivo? Što će biti dalje?

Sami ste rekli koliko je težak ovaj paket mjera. Znači to su izuzetno velike subvencije i one u ovakvom obimu sigurno nisu dugoročno održive. Ovo su mjere koje su donijete za ovu ogrjevnu sezonu da bi građani i poduzetnici što lakše pred prebrodili ovo razdoblje ekstremnih cijena.

Ono što građani sami mogu napraviti, to su nekakve sitne uštede energije. Prije svega znači racionalnu potrošnju energije u samom kućanstvima gdje se kreće od, rekli bismo, beznačajnih stvari. Znači da ne ostavljamo TV da radi cijeli dan ili da gasimo svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo znači. To su nekakve stvari koje mogu donijeti male uštede, ali s obzirom na ovu situaciju mogu smanjiti rizik od eventualnih prekida u opskrbi energijom.

Naravno s većim ulaganjima moguće postići veće uštede. Tu se prije svega misli, primjerice, od zamjene svih rasvjetnih tijela (staviti led žarulje gdje god je to moguće) do zamjene uređaja koji su jako stari i neučinkoviti s uređajima visoke učinkovitosti. To sasvim sigurno može smanjiti račune. Naravno tu su još veće investicije poput poboljšanja izolacijskih svojstava zgrade, zamjene sustava grijanja za koje znamo da su to sve ozbiljni zahvati. Eventualno se može i instalirati vlastitu proizvodnju električne energije, na primjer u zadnje vrijeme je jako veliki interes za fotonaponima na obiteljskim kućama.

Sve to može dugoročno dovesti do smanjenja računa za energiju, ali isto tako i povećati sigurnost opskrbe. Na raspolaganju postoje i razne subvencije za takve investicije. Tu se prije svega treba jako dobro raspitati kod stručnjaka koji se time bave da bi se optimalno odredila mjere koja se mogu napraviti da bi to bilo što isplativije i naravno da bude učinkovito.

Kako možemo raditi na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije? Solarni paneli i obnovljivi izvori energije ne bi uopće bili toliko popularni da nije ove krize, ne bi u tome nitko sada razmišlja na ovaj način.

U Hrvatskoj to do sada nije bilo toliko aktualno. Kada se stabilizira ova kriza i kada se zapravo eliminiraju ili nestanu ovi rizici vezani za opskrbu iz Rusije i kada, nadajmo se što prije, stane taj rat u Ukrajini, ponovno će se aktualizirati pitanje smanjenja emisija CO2.

Europa neće odustati od tih ciljeva, Hrvatska je dio Europe, i mi ćemo definitivno morati ići u tom smjeru. Hoćemo li ispuniti ciljeve koji su definirani na razini Europske unije do 2030., sigurno nećemo. Hrvatska nema te mogućnosti.

Međutim, da trebamo raditi u tom smjeru, to je definitivno jasno jer nema nekakvog drugog puta. I građanima i poduzetnicima stoje na raspolaganju razni fondovi, razna sredstva iz kojih se mogu subvencionirati takvi sustavi. Sada na tržištu postoji i sve više tvrtki koje su uvidjele priliku da idu u tom smjeru i nude takve usluge i to će se sigurno razviti u Hrvatskoj.

Zakonska rješenja su potpuno nedefinirana i neostvariva. Primjerice, postavljanje solarnog panela na krov višestambene zgrade je pravno gledano nemoguća misija.

Naravno postoje te administrativne procedure koje sigurno koče raznorazne projekte i kada su u pitanju višestambene zgrade ili čak poslovni sektor. Međutim, na tome će se morati raditi ako želimo ostvariti i biti dio Europe i dijeliti s njima ciljeve za koje smo se opredijelili.

Potencijal krovova u Hrvatskoj je prilično velik i nije beznačajan. Treba li raditi velike solarne elektrane?

Da svakako, ali ono što je važno je da samo korištenjem solarne energije ili samo korištenjem vjetra ne možemo zamijeniti sva fosilna goriva. Ono što je ključno jest da treba razvijati potencijal svih obnovljivih izvora koji nam stoje na raspolaganju.

Tu se prije svega misli na geotermalnu energiju, na biometan koji je u Hrvatskoj prilično nerazvijen, a koji će sigurno biti potreban u nekim segmentima koje nije moguće zadovoljiti vjetrom ili suncem. Ono što treba imati na umu jest činjenica da ni vjetar ni sunce nisu stalni izvori energije. Znači kad ne puše vjetar, nema proizvodnje električne energije i u to vrijeme tu električnu energiju treba nadomjestiti iz nekog drugog izvora.

Pitanje skladištenja energije sve je više u fokusu. S povećanjem udjela svih obnovljivih izvora to će biti sve izraženije i do će biti jedan od velikih izazova koji će trebati savladati i s kojim će se trebati suočiti. S druge pak strane, geotermalna energija je recimo izvor koji može konstantno proizvoditi električnu energiju, kontinuirano, gotovo 365 dana u godini.

Zgrada Energetskog instituta HP ide u energetsku obnovu, plan je nZeb standard, korištenje obnovljivih izvora energije. Koji su najveći izazovi takvoga projekta? 

Da, planiramo dovođenje zgrade do nZeb standarda nakon obnove. To je jedan proces koji zahtijeva prije svega prvo detaljnu analizu postojećeg stanja, utvrđivanje mjera optimalne kombinacije mjera energetske obnove koje potrebno provesti da bi se postigao taj nZeb standard. 

Što zapravo znači nZeb standard? To su zgrade gotovo nulte energije. Znači zgrade koje troše vrlo malo energije, a to što troše proizvode na lokaciji i to iz obnovljivih izvora.

Konkretnije, ono što ćemo napraviti jest da ćemo dodatno poboljšati toplinsku zaštitu ovojnice dodavanjem dodatne toplinske izolacije s unutarnje strane zgrade. U cijelosti ćemo zamijeniti sustav grijanja i to geotermalnom dizalicom topline. Zamijenit ćemo sustav rasvjete, uvest ćemo sustav automatizacije upravljanja svim tehničkim svojstvima u zgradi.

Za pokrivanje vlastite potrošnje električne energije instalirat će se fotonaponska elektrana. U budućnosti planiramo instaliranje baterijskog sustava, a napravit će se i punionice za električne automobile.

Kada pričate o tehnologiji koju ćete koristiti, zapravo će te objediniti na neki način gotovo sve mogućnosti obnovljivih izvora.

Cilj je napraviti jednu takvu zgradu i pokazati da je približavanje energetskoj neovisnosti, pa čak i na razini zgrade, moguće. Ali ono što je najvažnije jest naša iskustva podijeliti sa stručnom javnosti i s građanima. Naša zgrada će poslužiti upravo kao trening centar za obuku stručnjaka koji će dalje moći raditi projekte koji su poput naših.

Preslušajte sve dosadašnje emisije ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u. 

 

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.