energetska učinkovitost
Izvor: Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
KONFERENCIJA CO2 DO 55

Energetski učinkovito korištenje zgrada kreće od pojedinca i njegovih navika

Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB i prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a, sudjeluju na konferenciji 'CO2 DO 55 - Zeleni plan za Hrvatsku' , na panelu "Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS?". Ususret konferenciji, odgovorili su na nekoliko ključnih pitanja. Inače, konferenciju drugu godinu za redom organiziraju zajednički ZGRADOnačelnik.hr Motus media grupa uz programsko partnerstvo s  Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB). Zemlja partner ovogodišnje konferencije je Kraljevina Belgija.

O energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, preprekama u energetskoj obnovi, nZEB standardu, dužnostima građana i zakonodavca upitali smo Zorana Veršića.

Kako ostvariti višu razinu energetske učinkovitosti u zgradarstvu u Hrvatskoj?

Nove zgrade u RH grade se po važećem Tehničkom propisu iz područja racionalne uporabe energije i toplinske zaštite kojima se nalaže izvedba zgrada po zahtjevima nZEB-a, odnosno zgrada gotovo nulte energije. Na temelju ovih obaveznih zahtjeva postiže se relativno visoka energetska učinkovitost novih zgrada.

Kod postojećih zgrada energetsku učinkovitost postižemo energetskom obnovom, odnosno provedbom skupa mjera kako bi zgradu učinili energetski učinkovitijom. Pri tome izvedba toplinske izolacije na ovojnici zgrade i zamjena elemenata ugrađenih u otvore (prozori i vrata) je nužan, ali ne i dovoljan uvjet da bi zgrada bila energetski učinkovitija. Prije svake obnove potrebno je detaljno sagledati postojeću zgradu, njenu strukturu, materijale kojima je građena, stanje zgrade (općenito, utjecaj vlage, dotrajalost,…), ugrađenu opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, PTV, rasvjetu…. Vrlo važno je napraviti i analizu zgrade s obzirom na ostale zahtjeve kao što su mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, unutarnji uvjeti boravka. Nakon toga pristupa se interdisciplinarnom planiranju poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, ali i predlaganju mjera za sveobuhvatnu obnovu gdje uz arhitekte u obnovi sudjeluju i građevinari, strojari i električari. Jedino usklađeni skup interdisciplinarnih mjera može rezultirati kvalitetnim rješenjem. Nakon toga energetska učinkovitost ovisi o korisnicima prostora koji bi trebali savjesno koristiti i održavati prostor kako bi poduzete mjere dale očekivane rezultat.

Što građani mogu napraviti u svojim kućama i stanovima da bi bili energetski učinkovitiji, a što treba napraviti zakonodavac?

Vlasnici ili suvlasnici zgrada odgovorni su za svoje nekretnine. Energetski učinkovito korištenje zgrada kreće od pojedinca i njegovih navika. Naravno da se za postizanje znatnije energetske učinkovitost moraju poduzeti mjere energetske obnove i sanacije. Na žalost mnoge naše zgrade su tijekom vremena bile neadekvatno održavane i sada, u trenutku energetske obnove, potrebno je riješiti stari dug neodržavanja. U nemalom broju slučajeva energetske obnove cijene radova na sanaciji i obnovi dijelova zgrade koje nisu usko gledano predmet energetske sanacije predstavljaju znatan trošak. To su problemi vlage, problemi dotrajalosti konstruktivnih i ostalih elemenata zgrade, itd. Programi sufinanciranja energetske obnove zgrada dobar su poticaj i pomoć građanima, vlasnicima i suvlasnicima nekretnina, da se upuste u taj pothvat. Upravo iz tog razloga potiče se sveobuhvatna obnova koja kreće od energetske obnove, ali završava s mjerama poboljšanja zgrade i u pogledu povećanja otpornosti na potres, otpornosti na požar i povećanja ugodnosti boravka u prostorima. Tako zgrade postaju energetski učinkovite, ali i sigurne i otporne i zdrave za život i rad.

Koje su ključne prepreke energetskoj obnovi u Hrvatskoj – dvije se nameću same po sebi – novac i radna snaga.

Ulaganje u održavanje nekretnine u vlasništvu obaveza je svakog vlasnika. Trenutni programi sufinanciranja energetske i sveobuhvatne obnove dobar su model da se uz dodatnu financijsku pomoć krene u investiciju. Na žalost ti programi nisu stalno otvoreni i u njih se kreće u ciklusima gdje se nestrpljivo očekuje trenutak prijave, a onda se događa svašta. Poticanje energetske učinkovitosti trebao bi biti stalno otvoren model sufinanciranja. Direktnim financiranjem radova, materijala ili opreme ili nekim drugim modelima poticaja - ali rješenje bi trebalo biti otvoreno i dostupno.

Na žalost problem radne snage izvođača radova je veliki problem. Veliki broj gradilišta u RH koje su razlog ulaganja u obnovu nakon potresa, ulaganja u energetsku obnovu kao i ostalih investiranja, a s druge strane odlazak domaćih i lokalnih radnika u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za sigurnosti života i poslovanja doveo je do ovog problema. Na izvedbi radova na gradilištu pojavio se niz inozemnih radnika koji su uglavnom slabo ili nikako educirani. Nedostatak radne snage i potražnja za istom dovela je do velikog porasta cijena naročito obrtničkih radova koji su ključni u energetskoj obnovi.

Nova pravila igre, preporuke, poteškoće i rješenja pojasnio nam je Goran Dolenec.

Koje su do sada bile najveće poteškoće u energetskoj obnovi zgrada (svih vrsta) u RH?

Jedno od najvećih ograničenja bio je nestanak kontinuiteta u pozivima koji se tiču energetske obnove. Također treba spomenuti ograničene financijske mogućnosti, nedostatak institucionalnih kapaciteta, nedostatni mehanizmi potpora, dug period povrata investicije, nedovoljno znanje, te mala zainteresiranost vlasnika zgrada i kuća zbog nedostatka informacija, nepovjerenja, netolerancije prema financijskim rizicima. Uz sve navedeno poklopio se i rast cijena materijala i usluga, te nedostatak radne snage. Jedan od velikih problema u višestambenim zgradama bio je i kako prikupiti dovoljan broj privola da bi se krenulo u energetsku obnovu. Mnoge zgrade imaju stariju populaciju koja nije npr. informatički pismena, zatim neupućenost samih stanara oko prijave te praćenja cijele procedure energetske obnove građevine. Sve navedeno nisu nepremostivi izazovi i trebamo učiti iz iskustava koje smo stekli u prethodnom periodu.

Što struka predlaže da se napravi (u koracima, operativi…)?

Energetska obnova javnih objekata treba biti napravljena po najvišim standardima kako bi bile primjer i poticaj privatnim vlasnicima da krenu u obnovu. Trebamo osigurati dovoljne kapacitete i na institucionalnoj razini i na operativnoj razini kako bi se energetska obnova provela u prihvatljivim rokovima. Svi smo svjesni činjenice da imamo nedostatak radnika, a potrebno je osigurati da zgrade koje su npr. dobile sufinanciranje iz fondova EU imaju na raspolaganju izvođače koji su zadovoljavaju i određene standarde kvalitete. Trebamo osigurati modele povoljnog financiranja dijela koji nisu bespovratna sredstva kako bi ljudi imali povrat investicije u realnom roku i bili uopće zainteresirani. Ljude treba dobro informirati, postaviti minimalne kriterije i definirati što ako se kriteriji ne ispune, kroz dodatne namete, poreze, itd. Pri tome treba dobro paziti da najugroženije skupine i osigurati da oni ne budu izostavljeni. Treba uzeti u obzir da uštede u emisijama CO2 opadaju pri višim vrijednostima EPC (Energetski certifikat) dok troškovi rastu, obnova koja će dići EPC s D na C radi uštedu CO2 po nižem trošku nego energetska obnova koja diže EPC s B na A.

Što će nova pravila igre (MEPS) donijeti tržištu?

Nova pravila će sigurno oživjeti tržište i dati novi poticaj dijelu građevinskog sektora. Ako pogledamo godinu izgradnje građevina u HR, onda možemo primijetiti da je preko 75 posto svih građevina izgrađeno prije 1990g od čega je preko 10% izgrađeno prije 1945g i predstavlja ogroman potencijal za energetsku obnovu. Smatra se da će između 75 i 90 posto zgrada biti u upotrebi 2050. kada EU želi imati određeni fond zgrada s nZEB. MEPS će dodatno potaknuti investicije u energetsku obnovu postojećih zgrada i održivu gradnju pokrećući tako domaću industriju i tehnološki razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući prilike za razvoj specijaliziranih vještina i znanja. Građevinska industrija zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu i pridonosi oko 7 posto BDP-u. Na razini EU, građevinska industrija generira više od 1,3 trilijuna eura. Upravo zbog toga prihvaćanje EPBD-a nam je jasan signal za povećanje proizvodnih kapaciteta i dodatna ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u obrazovanje stručnjaka iz našeg područja.

CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku

Konferencija CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku, prva takva u Hrvatskoj, koja se održala sredinom lipnja 2023. godine pokazala je i dokazala koliko je važno o ovim temama govoriti javno, stručno i edukativno. Koliko je ova tema važna govori i činjenica da je tijekom konferencije uživo bilo prisutno ukupno 145 sudionika, a 24 sata od početka konferencije na YouTube i Facebook kanalima konferencija je imala ukupno 3.900 pregleda. Također konferenciju su popratile u svojim središnjim dnevnicima i HRT i NovaTV kao i mnogi drugi mediji.

Ovogodišnje teme konferencije CO2 do 55 bavit će se aktualnim temama, novim pravilima i direktivama Europske unije i njihovim utjecajima na poslovni svijet i građane. Na konferenciji će se govoriti o Direktivama koje će iz temelja promijeniti energetsku sliku Europe i Hrvatske, pozitivnim primjerima energetske obnove i ugradnji obnovljivih izvora energije, programima i projektima koji su svjetionik svima ostalima.

U panel raspravi Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS?  bit će riječi o tome da će države članice EU-a morati uvesti minimalne energetske standarde (minimum energy performance standard (MEPS)) i odabrati segmente zgrada i dubinu obnove kako bi ispunile ciljeve do 2030. i 2035. godine. Na panelu će se raspravljati o tome što bi Hrvatska mogla i trebala napraviti po pitanju uspostavljanja minimalnih energetskih standarda i kako će oni utjecati na energetsku obnovu. U raspravi će uz Zorana Veršića i Gorana Doleneca sudjelovati i Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Velimir Šegon, zamjenik ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), čije odgovore na pitanja ususret konferenciji možete pročitati u tekstu Ne samo da smo ovisni o bespovratnim sredstvima, nego je još veći problem način dodjele tog novca.

Konferencija će se održati u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10h

UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1 i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

 CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstvaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovineMinistarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.