Glavni konzervator RH - Ne mogu biti isti kriteriji za baraku i za dvorac Eltz!

Kada netko u istoj rečenici spomene obnovu zgrade i konzervatora, u tom trenutku mnogima pada mrak na oči. I to većinom suvlasnicima koji su u tom trenutku svjesni da njihov projekt košta tri puta više. Davor Trupković, glavni konzervator Ministarstva kulture i medija objasnio je što se tada zapravo događa. 

- Velika većina zgrada u povijesnim jezgrama su ili zaštićene ili se nalaze unutar kulturno-povijesne cjeline. Ljudima je projekcija takva da se prilikom kretanja u neki zahvat pitaju što će konzervatori reći. S druge strane, postoje ljudi koji su jako dobro kapitalizirali to što imaju nekretninu unutar kulturno-povijesnih cjelina, jer je od prihoda same spomeničke rente veliki broj vlasnika i suvlasnika uspješno obnovio svoje zgrade. Percepcija prema konzervatorima možda jest loša i da će oni u jednome dijelu zakomplicirati proces obnove, a zapravo je najčešći problem u samoj komunikaciji.

Vjerujte mi, kada se krene s obnovom neke zgrade i imate projektanta koji zna raditi i kada na vrijeme zatražite posebne uvjete i znate što smijete i ne smijete, proces je gotovo pa identičan obnovi 'obične' zgrade - rekao je Trupković gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj. Sadržaj ove emisije pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Razlike u zgradama 

Zgrade svojim pročeljima sudjeluju u javnome prostoru. Kroz našu povijest imali smo tu nesreću da se svakih 50 - 60 godina događala promjena sustava i kontinuiteta vlasništva. Sve to smo naslijedili i to se pokušava riješiti, uz više ili manje uspjeha. Kada dođete, primjerice, na Cvjetni trg u Zagrebu, želite doći u ambijent koji je bio za vrijeme vaših djedova i baka i da je očuvan sa svim benefitima koje nosi suvremena civilizacija. Generalno, da nije bilo konzervatora mnoge zgrade u centrima gradova ne bi izgledale kako danas izgledaju.

Pokušat ćemo kroz izradu konzervatorskih studija vrlo jasno strukturirati da se u projektima obnove ili bilo kojih drugih zahvata ne ovisi o mišljenju pojedinih ljudi u struci. Ne mogu biti jednaki kriteriji za baraku 5c u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici i za dvorac Eltz u Vukovaru. To je suštinski problem naše struke i mi konzervatori to prvi moramo reći. No činjenica jest da, i nakon potresa, ljudi ne žele nebodere u centru svoga grada. Žele da njihovi gradovi izgledaju kako su nekada izgledali.

Inzistiranje na korištenju originalnih materijala

To je pitanje spoja staroga i novoga. No, kada govorimo o PVC prozorima, oni zadovoljavaju standardima, no dobit ćete gljivice u stanu ako su prozori zatvoreni. I to u novome stanu. S druge strane, drvo, kao materijal koji je organski i koji je obnovljiv, uz čak i trostruko ISO staklo, može zadovoljiti konzervatorske standarde. U tom pogledu je struka evoluirala.

Izolacija na fasadi

Pitanje je što se traži i na kojoj zgradi. Podsjetio bih samo oko stolarije da smo ugradnjom stolarije spasili stotine obrtnika koji rade s drvetom na području cijele Hrvatske. To njihovo znanje danas je praktički nestalo. Vrijednost tog drvenog prozora je u tome da kad se ošteti, netko dođe i popravi ga. Kod PVC stolarije nema popravka, mora se zamijeniti novom. To je velika razlika.

Konzervatorske mape

Austrijanci nemaju pojam kulturno-povijesne cjeline. Oni imaju pojedinačnu zaštitu. Oni imaju kontinuitet, obrade i analize te službe. Mi smo se opredijelili za cjeline. Kroz NPOO ide projekt čija je ideja da se kreće u reviziju svih kulturno-povijesnih cjelina, da se kroz urbanizam i vrlo jasne smjernice otpusti dio zgrada koje možda ni ne zaslužuju biti unutar kulturno-povijesne cjeline, odnosno selili bismo ih u takozvanu kontaktnu zonu. U cijeloj Hrvatskoj ima 2.000 komunalnih redara. A operativnih konzervatora na terenu za cijelu Hrvatsku je stotinjak. Imate kolege u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika i kulture i prirode koje 'pod sobom' imaju 300 građevina koje trenutno vode. Znate li koja je to odgovornost, tempo i dinamika rada? Nemaju kada napisati što su taj dan dogovorili, a kamoli što drugo.

U Zagrebu imamo 19.970 zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini koje drže 20 konzervatora, čak i manje. To su nerealni okviri.

Spomenička renta

- Sve je vrlo jasno definirano kroz zakon. Dakle, omjer je 40/60 posto. Odnosno, 40 posto novca ide državi, 60 posto jedinici lokalne samouprave. Mi od tih 40 posto, dakle, država, ulažemo u obnovu kapitalnih objekata u cijeloj Hrvatskoj. Dakle, nije vezano za taj grad u kojemu se spomenička renta platila. A jedinice lokalne samouprave svoj udio, odnosno spomenutih 60 posto, moraju kroz svoje programe ulagati u različite vidove komunalne infrastrukture, kao što je, recimo, kanalizacijski sustav u Dubrovniku koji je iz 13. stoljeća ili obnova skulptura ili zgrade u kojima žive korisnici koji dobiju 150.000 do 200.000 kuna za obnovu fasade. To nije mali novac.

Ako obnova fasade košta 500.000 kuna, a netko vam da 250.000 kuna samo za obnovu pročelja, mislim da je to benefit koji netko može kapitalizirati. Ali naravno da mora pripremiti dokumentaciju, da se mora prijaviti na natječaj. Reći ću samo kada je u, primjerice, Zagrebu krenula obnova tih pročelja, a to su procesi koji su kontinuirani i traju nevezano za obnovu nakon potresa, nažalost ljudski resursi, broj tvrtki koje operativno mogu takve obnove odraditi vrlo je ograničen. To su specifična znanja, to su zahtjevne sanacije, ti ljudi moraju znati svoj posao.

Restauratori zgrada

Grad Zagreb je imao 120 pripremljenih ugovora za obnovu pročelja koja nisu kozmetička. Tu se zadire i u konstruktivnu obnovu jer zgrade koje su tako obnovljene nisu gotovo uopće stradale u potresu. Onda imate situaciju da je spremno 120 natječaja, a u Zagrebu imate 30 takvih tvrtki i obrta koji mogu izvesti takav posao. Svaki od njih može godišnje napraviti možda dvije fasade. I od 120 fasada, za koje je osiguran novac, godišnje možete napraviti jedva 60. Nemamo dovoljno ljudi i tvrtki koji ovakav posao mogu raditi. 

Novi europski Bauhaus 

Kada sam prvi puta čuo za to, pomislio sam – 'Bože, što je sad ovo?'. Od početka sam u tome. Kreiranje novog stila, promjena iz renesanse u barok, kritika društva, kritika pristupa, primjena u znanosti i obrazovanju, nova industrijska revolucija. U kojem god segmentu idete, to je odraz stanja uma, ljudi mijenjaju svoju viziju. To nadilazi materijalne stvari - hoće li netko staviti kameni pod ili drveni pod. Vrhunski eksperti rade na tom projektu. 

Kada bi se to svelo na najjednostavnije objašnjenje – nije riječ o tome gradimo li s određenim materijalima, nego kada već tako moramo graditi i primjenjivati određene standarde jer je energija preskupa i prirodni resursi došli skoro pa do kraja, može li netko s time napraviti nešto više – energetski učinkovito, CO2 neutralno i arhitektonski savršeno? Sve ovo što radimo mora imati likovnu i estetsku komponentu.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Poslušajte dosadašnje emisije ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u:

• GSKG - Na najteži način smo shvatili što znači neodržavanje zgrada
• Zgrade se grade stihijski i divlje, a da se ne gleda prostor. Zato imamo to što imamo
• 'Upravitelj vas potkrada? Pa raskinite ugovor i prijavite ga policiji!'
• Je li rast cijena nekretnina 'pojeo' subvenciju? Pitajte građane Slavonskoga broda ili Osijeka
• Ključan problem zgradarstva je vlasništvo - kako potaknuti građane da obnavljaju zgrade
• Zgrade se energetski mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema
• Dražen Pomper: Nema više tete u općini koja se brine za vašu zgradu, to morate sami

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.