Domagoj Šešok i Marko Šarić (GSKG)
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
NAJVEĆI UPRAVITELJ U RH

GSKG - Na najteži način smo shvatili što znači neodržavanje zgrada

U upravljanju zgradama se nekako stječe dojam da se u odnosu upravitelj – suvlasnici igra jedna zanimljiva partija tenisa. Loptica se stalno prebacuje s jedne strane na drugu i uvijek će se govoriti da je odgovoran onaj drugi. Često suvlasnici kažu da je nešto trebao napraviti upravitelj, a upravitelj da su to trebali napraviti suvlasnici.

Zgrade su prilično zapuštene, potres je otvorio Pandorinu kutiju desetke godina ignoriranih problema. I kada taj kaos nije dovoljan, kreće se i u energetsku obnovu. Sve to treba odraditi, svaki suvlasnik u Zagrebu to očekuje. A Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo (GSKG) najveći je upravitelj u Zagrebu i Hrvatskoj. Upravlja s 11.000 zgrada.

- Ono što je dobro u cijeloj ovoj lošoj situaciji jest da smo, na možda jedan najteži način, shvatili što znači održavanje, odnosno neodržavanje zgrada. Potres nas je osvijestio da moramo razmišljati i o statici zgrada i o fasadama koje su oronule. A posljednja situacija nas je osvijestila da su energenti skupi te da bi se zbog toga zgrade morale energetski obnoviti. U posljednje dvije godine na vlastitoj smo koži naučili što znači održavati zgradu i brinuti se o njoj – rekao je to Marko Šarić direktor GSKG-a gostujući u emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj. Sadržaj ove emisije pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Sa Šarićem je u emisiji gostovao i Domagoj Šešok, direktor tehničkog sektora GSKG-a. Oni su voditelju i uredniku Tinu Bašiću otkrili s kojim se problemima suočavaju te kako ih rješavaju.

Kako poboljšati stanje u zgradama?

Šešok: Imamo puno problema, ne bih rekao da se nešto radi krivo. Nadovezao bih se na kolegu Šarića - komunikacija među suvlasnicima, prvenstveno priznavanje odgovornosti koje dolazi s vlasništvom, najveći je problem s kojim se svi upravitelji u Hrvatskoj susreću, još od 90-ih godina kada je taj pojam odgovornosti vlasništva došao do izražaja. Naše ovlasti su stvarno zakonski ograničene i ne možemo raditi izvan tih okvira. Sve se temelji na vlasništvu. Kada su vlasnici složni, upravitelji relativno brzo mogu poduzeti sve korake da se provede bilo kakva sanacija, riješio bilo kakav nedostatak ili kvar.

Šarić: GSKG su prozivali nakon potresa zašto zgrade kojima mi upravljamo nemaju više polica osiguranja od potresa. Takva polica nije predviđena zakonom. Sve što nije predviđeno zakonom, suvlasnici nisu bili voljni napraviti. Voljeli bismo da se tako nešto u budućnosti uvede u zakonodavni okvir, što bi i nama upraviteljima olakšalo rad.

U upravljanju zgradama se nekako stječe dojam da se u odnosu upravitelj – suvlasnici igra jedna zanimljiva partija tenisa. Loptica se stalno prebacuje s jedne strane na drugu i uvijek će se govoriti da je odgovoran onaj drugi. Često suvlasnici kažu da je nešto trebao napraviti upravitelj, a upravitelj da su to trebali napraviti suvlasnici.

Šešok: Zakoni nisu savršeni. Nismo ni mi upravitelji savršeni, ali dajemo sve od sebe. Treba znati da GSKG upravlja s 11.000 stambenih zgrada. Radimo sve što možemo. Predstavnici suvlasnika su ključan faktor. Često dolazi do problema u komunikaciji s predstavnicima suvlasnika i određenog dijela suvlasnika. Ti suvlasnici onda kontaktiraju nas. Onda mi objašnjavamo što se može i ne može i suvlasnicima i predstavnicima suvlasnika. To je jedan začarani krug. Upravitelji snose određenu zakonsku odgovornost za nepostupanje. Suvlasnici se moraju više informirati. Namjerno sam upotrijebio riječ 'moraju' jer vlasništvo sa sobom donosi i odgovornost. Ne možemo živjeti kao promatrači i imati imovinu i to smatrati kao nešto sporedno.

Stiže energetska obnova zgrada. Prvi javni poziv bit će objavljen krajem ožujka. Kako će to izgledati s obzirom na dosadašnja iskustva?

Šešok: Točan je podatak o 1.200 zgrada spremnih za energetsku obnovu. Ono što možemo reći, uvidom u projekte i troškovnike, da se oni moraju mijenjati i uskladiti s tržišnim cijenama. S prosječnim troškom po projektu i visinom sufinanciranja možemo računati da će stotinjak zgrada 'proći' na javnome pozivu. Govorimo o OSAM POSTO. To je jako mali postotak. Primjerice, mi imamo zgradu čija energetska obnova vrijedi 32 milijuna kuna. To je samo jedna zgrada.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer.

Poslušajte dosadašnje emisije ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u:

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.