Hoće li Zagreb, Split i Rovinj slijediti primjer Križevaca?

Križevci postavljaju temelje zadružnog stanovanja

Hrvatska se vraća modelu stambenih zadruga, koji je već desetljećima uspješan u gradovima poput Berlina i Barcelone. U Križevcima je započet projekt koji bi mogao postati ogledni primjer za cijelu zemlju. Na prostoru bivše vojarne planira se gradnja stambene zgrade kroz suradnju Zadruge Otvorena arhitektura, Zadruge za etično financiranje i europske zadruge MOBA Housing. Grad Križevci podržava projekt osiguravanjem zemljišta na dugoročno korištenje, tehničkom podrškom i izradom glavnog projekta.

- Podržali smo ovaj projekt jer smatramo da stambene zadruge nude inovativan način rješavanja stambenih problema, osobito za mlade obitelji i osobe s nižim primanjima - kažu iz Ureda gradonačelnika Križevaca. Oni ističu koristi ovakvog modela za lokalnu zajednicu - od smanjenja pritiska na socijalne stanove do stvaranja društvene kohezije i održivog razvoja.

Kako funkcionira model?

Članovi zadruge ulažu sredstva za gradnju, dok zadruga ostaje vlasnik zgrade. Pravo korištenja stana je doživotno, s mogućnošću nasljeđivanja, što unosi stabilnost bez opterećenja hipotekarnim kreditima. Ivon Pavlović iz Zadruge za etično financiranje naglašava kako je posebnost ovog modela u zajedničkim prostorima - poput vrtova, dnevnih boravaka i praonica - koji potiču održivost i zajedništvo.

Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, podsjeća da je ideja o ovom projektu krenula još 2019. godine.

- Unatoč izazovima pandemije, kontinuirani rad svih uključenih omogućio je da projekt dođe do faze realizacije - ističe Jeras i dodaje da će prvi korak biti presudan za ubrzanje replikacije modela diljem Hrvatske.

Mogu li stambene zadruge zaživjeti u cijeloj zemlji?

Prema istraživanju među hrvatskim gradovima, većina pokazuje interes za ovaj model. Gradovi poput Zagreba, Splita, Rovinja i Pula vide zadruge kao rješenje za stambene izazove, posebno u kontekstu visokih cijena nekretnina i pritiska na tržište najma.

- Hrvati su općenito pozitivno reagirali na ideju zadružnog stanovanja, a interes raste i među lokalnim poduzetnicima - kažu iz Križevaca.

Istodobno, stručnjaci poput Jerasa ističu potrebu za izmjenom zakonodavnog okvira, kako bi se stvorili bolji uvjeti za razvoj ovog modela. Trenutačno, Zakon o zadrugama ograničava zadruge na vlasnički model, dok MOBA promiče koncept u kojem zadruga ostaje vlasnik nekretnine. A osim toga, prema trenutačnom prijedlogu Nacionalne stambene politike RH i riječima ministra Bačića, Zakon o zadrugama čeka brojne izmjene po pitanju neprofitnih stambenih zadruga.

Primjeri iz Europe: Učenje od najboljih

Europske metropole već desetljećima uspješno provode model zadružnog stanovanja. U Baskiji, najveća zadruga na svijetu Mondragon zapošljava oko 100.000 ljudi, dok Amsterdam planira do 2030. godine osigurati da 10 posto ukupnog stambenog fonda bude u zadružnom vlasništvu.

- Zadruge nisu politički uvjetovane, već nude praktična rješenja za društvene izazove - ističe Jeras i podsjeća da je UN proglasio 2025. Svjetskom godinom zadruga, prepoznajući njihovu ključnu ulogu u održivom razvoju.

Što dalje?

Za uspješnu implementaciju zadružnog modela u Hrvatskoj, ključno je osigurati suradnju lokalnih vlasti, financijskih institucija i države. Gradovi bi trebali omogućiti zemljište i smanjiti komunalne naknade, dok bi država trebala uskladiti zakonodavni okvir i osigurati porezne olakšice za neprofitne zadruge.

- Potrebna je sinergija između lokalne uprave, građana i financijskog sektora. Bez toga, zadruge neće postići svoj puni potencijal - naglašavaju Sirotnjak i Komazlić iz udruge Pravo na grad i dodaju da je ključno prepoznati stanovanje kao osnovnu ljudsku potrebu, a ne tržišni luksuz.

Zaključak

Stambene zadruge predstavljaju održivo i priuštivo rješenje za stambenu krizu, smanjujući financijski teret građana i potičući društvenu koheziju. Uključivanjem ovog modela u nacionalne strategije, Hrvatska ima priliku stvoriti bolji stambeni sustav koji je usklađen s europskim standardima. Kako se čini, budućnost stanovanja mogla bi ležati upravo u zajedništvu.

Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom "Gdje su nestale stambene zadruge?'" autorice Jasmine Džanović, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a u cijelosti ih možete pročitati na portalu Savjeti.hr.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.