energetska obnova
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
Bojan Milovanović
MIŠLJENJE STRUKE

ISTRAŽIVANJE - Dva su ključna problema zašto se NE PROVODI energetska obnova zgrada

Postoje značajne prepreke koje odvraćaju ljude od korištenja subvencija za energetske obnove zgrada, ali da istovremeno postoji određena svijest ispitanika o prednostima mjera energetske učinkovitosti te da su i sami spremni investirati u smanjenje potrošnje energije u zgradama. Ovaj su tekst napisali Izv.prof. Bojan Milovanović i dr.sc. Marina Bagarić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U posljednjih desetak godina provodi se niz kampanja energetske obnove različitih vrsta zgrada u Republici Hrvatskoj (od višestambenih zgrada, obiteljskih kuća do zgrada koje koriste tijela javne vlasti do vrtića i škola), nudeći značajne udjele bespovratnih sredstava vlasnicima i/ili suvlasnicima predmetnih zgrada (60 posto troškova energetske obnove i 85 posto troškova izrade dokumentacije i upravljanje projektom), što je privuklo značajan interes među potencijalnim korisnicima.

Međutim, predviđa se da će u budućnosti svi programi energetske obnove prijeći na održivije financijske mehanizme, što podrazumijeva značajno sufinanciranje građana. To će svakako predstavljati ozbiljan društveni izazov i može rezultirati povratnom reakcijom, odnosno smanjenjem interesa za energetskim obnovama zgrada. Ovaj se problem može prevladati samo kroz sustavnu komunikaciju i kampanju angažiranja koja bi promovirala višestruke koristi od obnove i demonstrirala načine ostvarivanja učinkovitog, sigurnog i zdravog fonda zgrada.

Nažalost, do sada nisu postojale mjere sustavnog praćenja rezultata i proaktivne komunikacije s krajnjim korisnicima. Praćenje rezultata se bazira na projektom ostvarenim uštedama energije koje su trebale biti na razini od barem 50 posto uštede potrebne energije za grijanje zgrade. Dakle, nema jasnih dokaza o postignućima, a, kao što je i za očekivati, nekoliko projekata obnove s lošom kvalitetom izvedbe dobiva nerazmjernu pozornost javnosti i medija. To bi se moglo pretvoriti u veliku prepreku u ionako kritičnom prijelazu na mehanizam sufinanciranja s manjim udjelom bespovratnih sredstava.

Istraživanje

Kako bi saznao mišljenje i stavove građena o energetskim obnovama višestambenih zgrada, Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu provodi projekt 'Consumer engagement in building renovation and renewable energy cooperatives for grassroot climate action (CONGREGATE)' koji se financira iz programa European Climate Initiative (EUKI) 2020, od German Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU).

Istraživanje je provedeno na uzorku od 800 ispitanika na upitniku razvijenom u suradnji s kolegama iz Bugarske i Rumunjske. Istraživanje je provedeno u razdoblju od ožujka do travnja 2022. godine u Hrvatskoj, a bili su uključeni samo građani koji žive u višestambenoj stambenoj zgradi dulje od šest mjeseci.

Istraživanje je pokazalo da je većina ljudi koji žive u Hrvatskoj (gotovo 80 posto) čula za postojanje programa sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada. Pri tome je porazan rezultat koji je pokazao da samo mali broj ispitanika (12 posto) zna detalje o programu i procesu prijave, dok veliki broj ispitanika (čak 88 posto) ima tek osnovna znanja o programu ili su čuli za program energetske obnove, ali ne znaju ništa detaljnije o procesu prijave.

Ono što je zanimljivo je da ljudi koji su se već prijavili za programe energetske obnove vjeruju da postoji mnogo različitih prepreka koje vjerojatno sprječavaju druge da se prijave (Tablica 1). To se odnosi na nedostatak općih informacija o programu ili detaljnih objašnjenja o procedurama, odnose i suradnju među susjedima (dakle suvlasnički odnosi), nedostatak znanja za pripremu prijave ili nedostatak kontrole nad procesom provedbe.

Zapravo, između 50 do 90 posto ispitanika misli da je pojedina od prepreka prisutna u svakoj od tri promatrane zemlje (Tablica 1).

Istraživanje je pokazalo da je postotak ljudi koji smatra da pojedina prepreka postoji u Hrvatskoj niži za većinu prepreka, što ukazuje na to da postojeći programi funkcioniraju mnogo bolje nego u druge dvije zemlje. Primjeri takvih prepreka uključuju poteškoće u pripremi dokumentacije za prijavu, sumnje u nepravednu raspodjelu sredstava, nedostatak kontrole nad kvalitetom rada ili strah od loše kvalitete rada te strah od neuključenosti u donošenje odluka vezanih uz provedene mjere. Istodobno, Hrvatska se ne razlikuje bitno po dostupnosti informacija o programima energetske obnove, a druga je po broju 'aktivnih susjeda' koji se žele baviti potrebnim procedurama (Tablica 1).

Tablica 1 - Prepreke koje odvraćaju ljude od apliciranja za programe energetske obnove u promatrane tri zemlje 

   Bugarska   Hrvatska   Rumunjska 
 Nedovoljno općih informacija dostupnih
 prije pokretanja programa
 74%   70%   76%
 Nedovoljno detaljnih objašnjenja o postupcima i praktičnim koracima  82%  73%  78%
 Teško dobiti potrebne suglasnosti među suvlasnicima  89%  78%  70%
 Nema dovoljno aktivnih predstavnika suvlasnika
 koji se žele baviti procedurama
 82%  74%  51%
 Strah od mogućih zlouporaba s vlasništvom nad stanovima  80%  /  57%
 Teško je pripremiti dokumentaciju za prijavu  76%  42%  84%
 Previše zgrada želi se prijaviti - previše konkurencije  95%  53%  59%
 Sumnje u nepravednu raspodjelu sredstava  81%  49%  73%
 Procedure nisu transparentne  79%  64%  65%
 Vlasnici nemaju pravo birati izvođače radova  81%  55%  49%
 Vlasnici nemaju pravo kontrolirati kvalitetu radova  76%  49%  59%
 Vlasnici nisu uključeni u odluke o potrebnim
 mjerama koje treba uvesti
 75%  55%  65%
 Strah od loše kvalitete radova  82%  51%  78%
 Nedostatak jamstava/naknada u slučaju loše kvalitete rada  87%  74%  65%

Vrlo je zanimljivo da je na pitanje o mogućnost ulaganja vlastitog novca u provedbe mjera energetske učinkovitosti samo 10 posto ispitanika u Hrvatskoj reklo da ne mogu nikako vlastitim ulaganjem pridonijeti obnovi zgrade i mjerama energetske učinkovitosti u svojoj zgradi/ulazu dok je: 

  • 22,8 posto spremno uložiti do 500 eura
  • 12,7 posto ispitanika je spremno uložiti do 1.000 eura
  • 11,4 posto spremno je uložiti do 2.500 eura
  • 7,6 posto spremno je uložiti do 5.000 eura
  • 5,1 posto spremno je uložiti 7.500 eura

Osim zajedničkih mjera energetske obnove u zgradama, većina kućanstava (80 posto) je provelo barem jednu, ali u većini slučajeva kombinaciju dviju ili više sličnih mjera u svojim stanovima. Većina njih je ugradila nove prozore (66,3 posto) i vrata (51,8 posto), ali i provela zamjenu ispravnih električnih uređaja učinkovitijima (51,4 posto) te izvela vanjsku ili unutarnju izolaciju zidova (14,7 posto odnosno 20,6 posto).

Uvijek se procjenjuje da mjere koje se provode privatno u kući/stanu imaju veći učinak na trošak energije krajnjeg korisnika u usporedbi s mjerama koje se provode u cijeloj zgradi. Razlike u procjenama učinka mjera unutar iste kategorije (tj. zajedničke ili privatne mjere), kao i između kategorija (tj. zajedničke mjere u odnosu na privatne) statistički su značajne.

Najvažniji zaključak koji se može izvući iz rezultata je da veliki broj kućanstava nije zadovoljan učinkom kako zajedničkih tako i privatno provedenih mjera energetske učinkovitosti (Slika 1). Ovdje je jasno da se radi o subjektivnom dojmu ispitanika, a da će mjerodavni biti tek rezultati mjerenja potrošnje energije. No ovi subjektivni stavovi građana postaju relevantni ako je poznato da 27,2 posto građana prima informacije o programima energetske obnove u razgovorima sa susjedima i poznanicima te 63,5 posto putem interneta i društvenih mreža putem kojih se svakako može generirati negativan publicitet.


Slika 1 - Dio rezultata istraživanja koji se odnose na smanjenje troškova nakon provedbe mjera energetske učinkovitosti

Većina kućanstava u tri zemlje koristila je i vlastita ulaganja za provedbu zajedničkih i privatnih mjera energetske obnove i energetske učinkovitosti što je i logično stoga što u Hrvatskoj sustav subvencioniranja podrazumijeva sufinanciranje mjera od strane građana. Međutim, zanimljivo je zapravo da se 41,8 posto ispitanika izjasnilo da su zajedničke mjere energetske obnove zapravo sufinancirali iz vlastitih sredstava, a tek 18,9 posto ispitanika je tražilo kredite banaka.

Rezultati dovode i do važnog zaključka u vezi s korištenjem javnih potpora mjerama energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama. Naime, udjeli kućanstava koja su koristila programe potpora financiranja najmanji su u odnosu na ostale izvore financiranja (samo 8,7 posto za zajedničke mjere, odnosno 3,1 posto za privatne mjere).

To znači da je relativno veliki broj ispitanika zainteresiran za energetsku učinkovitost i da su samim time odlučili uložiti vlastita sredstva ili podići bankovne kredite kako bi proveli neku od mjera energetske obnove zgrade, a da javne potpore koristi u prosjeku vrlo mali broj ispitanika što naravno ovisi o dostupnim javnim sredstvima, ali i o visini stope subvencioniranja. Također treba imati na umu da su ovi podaci prikupljeni na početku rata u Ukrajini te da su prikupljeni prije porasta cijena energenata te javnog narativa o nestašici energenata u zimi 2022./2023. koji se dogodio tijekom kasnog proljeća i ranog ljeta 2022. godine.

Dodatno, čito se bankovni zajmovi, u okviru postojećih ponuda banaka za mjere energetske učinkovitosti koje postoje u Hrvatskoj ne koriste široko. Navedeno znači ili da su kamate na kredite banaka previsoke ili ne postoji dovoljno znanja o dostupnim izvorima financiranja.

Zanimljivo je i da je udio kućanstava koja su izjavila da su spremna uložiti u instalaciju fotonaponskih sustava za vlastitu proizvodnju energije u Hrvatskoj 17 posto što u kontekstu trenutka provedbe istraživanja i naknadnog razvoja događaja (uvođenje porezne olakšice ili povećanje javnog narativa o nesigurnosti opskrbe energijom te povećanju cijena energenata) može sugerirati samo da se broj zainteresiranih kućanstava naknadno vjerojatno i povećao. Navedeno ukazuje na to da je sve više ljudi zainteresirano za ugradnju obnovljivih izvora energije te da je potrebno ubrzati napore ponajprije s tehničke te pravne i administracijske strane za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, treba naglasiti da ne postoji jasna statistička korelacija između prihoda kućanstva s jedne strane i implementiranih mjera energetske učinkovitosti ili deklariranih mogućnosti vlastitog sufinanciranja u budućim programima s druge strane. To znači da barem trenutna studija ne potvrđuje pretpostavku da su bogatiji ljudi spremniji više ulagati u mjere energetske obnove zgrada, uključivo i kroz sufinanciranje javno subvencioniranih programa. Naravno, kao što se može i očekivati, pokazalo se da među kućanstvima koja su voljna investirati u energetsku učinkovitost, kućanstva s višim prihodima svoje mogućnosti sufinanciranja procjenjuju većim iznosom od kućanstava s niskim prihodima.

Može se zaključiti da postoje značajne prepreke koje odvraćaju ljude od korištenja subvencija za energetske obnove zgrada, ali da istovremeno postoji određena svijest ispitanika o prednostima mjera energetske učinkovitosti te da su i sami spremni investirati u smanjenje potrošnje energije u zgradama. Potrebno je naglasiti također da su dominantni razlozi za ne provođenje mjera energetske obnove zgrada vezani uz dogovor između suvlasnika (vlasnički odnosi) te troškove provođenja radova (Slika 2).


Slika 2 - Koji su razlozi da ne uvedete neke ili većinu mjera obnove zgrade ili energetske učinkovitosti u svojoj zgradi/ulazu?

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.