Ivo Čović, direktor tvrtke Končar - obnovljivi izvori
Izvor: Ivo Čović, direktor tvrtke Končar - obnovljivi izvori, Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
ŠTO NAPRAVITI?

Ivo Čović - Kako pokrenuti značajna ulaganja u OIE? Pa, zapravo, nije toliko komplicirano!

Igra vaš tim, 88. minuta utakmice je i vi gubite 4:0 i sada vas netko pita što biste napravili. Ne možete napraviti ništa, izgubili ste utakmicu i prvenstvo. Ali nitko me ne može spriječiti da pripremim ekipu za iduću sezonu, da resetiram postojeći sustav! Tako treba napraviti i sa sustavom ulaganja u obnovljive izvore energije.

Energetska (ne)ovisnost sada je top tema i u posljednje vrijeme iz Bruxellesa stižu jasni i snažni signali o postizanju veće energetske neovisnosti, a jedan od ključnih modela je implementacija obnovljivih izvora energije. Podaci Energetskog instituta 'Hrvoje Požar' za 2020. godinu pokazuju porast instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kojeg prati i njezina proizvodnja, pa je tako u 2020. godini proizvedeno gotovo 3000 GWh električne energije iz obnovljivih izvora te je ta proizvodnja činila 22,3 posto ukupne proizvodnje, uz izuzetak velikih hidroelektrana.

Ivo Čović direktor tvrtke KONČAR - obnovljivi izvori gostovao je u emisiji ZGRADonačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji s Grupom KONČAR koja je partner projekta ZGRADOnačelnik.hr-a OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO.

- Svjestan sam da su očekivanja od obnovljivih izvora energije velika. Ali bih, možda će vas iznenaditi, postojeću situaciju oko iskorištenja obnovljivih izvora u Hrvatskoj ocijenio vrlo visokom ocjenom. Recimo, bez velikog razmišljanja dao bih solidnu četvorku. Ali ta ocjena se temelji na tome da je naša generacija naslijedila značajan broj projekata, prvenstveno mislim na vrlo respektabilne hidroelektrane, ali ne samo njih. Hidroelektrane koje se su radile u razdoblju od 1960. do 1980. godine su izvedene tako da se naš planinski sloj Dinarida probio na šest mjesta tunelima od 10 i više kilometara. Dakle, u to su vrijeme to bili nezamislivi poduhvati. Tako da mi i ta činjenica daje razloga za jedan umjereni optimizam za budućnost, da ćemo uspjeti pronaći i u ovim novim datim okolnostima rješenje za novu tranziciju kroz koju ćemo proći – rekao je Čović.

No, ako se promatra situacija s razvojem obnovljivih izvora energije u posljednjih deset godina, Čović kaže da je ocjena znatno niža – dovoljan (2).

- Za ove posljednje godine dao bih prolaznu ocjenu, mršava dvojka. Ipak se uspjelo izgraditi 1000 MW u vjetroelektranama, dok je ovih 160 MW, mislim da je to zadnja brojka u području sunčanih elektrana, apsolutno porazna činjenica. Ali također moramo reći da smo u tom razdoblju dosta lutali, bilo je dosta izmjena zakona i procedura. Logično je bilo da ne mogu u početku biti pogođene, ali predugo je to razdoblje za ovaj relativno skromni iskorak koji smo napravili. Želim se nadati da će ova promjena zakona s kraja prošle godine rezultirati olakšanjem realizacije projekata iako priznajem da za to nisam pretjerani optimist – ističe Čović.

Zakon je omogućio neke stvari koje su prije bile nemoguće, primjerice fotonaponske ćelije na krovu zgrade. Sada je ta opcija zakonski moguća, ali zapravo je operativno neprovediva. Znanost već godinama tvrdi da bismo izgradnjom dvije ili tri velike fotonaponske elektrane u Hrvatskoj riješili barem 50 posto potreba za električnom energijom u Hrvatskoj. Ako to znamo neko vrijeme, zašto pobogu to onda nije napravljeno?

- U Hrvatskoj postoji problem koordinacije, ne samo u ovom sektoru nego i u ostalim sektorima. Prečesto mijenjamo zakone i to na mehanički način da se, pri tome, ključni sudionici nisu dogovorili koji je optimum za Hrvatsku i koje rješenje bi bilo u interesu za sve sudionike. Uz malo truda moguće je u ovom procesu, recimo u području obnovljivih izvora, postići situaciju da se svi sudionici osjećaju da su u 'win-win' situaciji. Trenutno to nije slučaj. I sam sudjelujem u razvoju nekoliko projekata koji traju desetak godina i ne možemo ih dovesti do kraja upravo zbog toga o čemu smo govorili - promjene zakona, nekoordiniranost državnih tijela – upozorio je Čović.

Svjestan je slabosti i ograničenja u funkcioniranju društva.

- Ali ako ćemo realno procjenjivati, naši potencijali su značajni. Već sam rekao da imamo ostvarene potencijalne u hidroenergiji. Imamo ipak kakve takve potencijale i u vlastitom plinu. Imamo solidne ili odlične potencijale u sunčevoj energiji. Imamo vrlo dobre potencijale u vjetru. Ali sve to u Hrvatskoj je poznato. Nema razloga da ne budemo u samome vrhu u Europi. Ako bi se naravno kvalitetno organizirali. No, kada izostane ta organizacija, a realizacija projekata traje predugo i bude skuplja nego što bi trebala biti, to je problem – kazao je Čović.

ŠTO TREBA NAPRAVITI

Građani - kada bi na području svake jedinice lokalne samouprave građani osjetili korist i bili svjesni te koristi od obnovljivih izvora energije, kada bi neki dio njihove općine bio iskorišten, koji u pravilu sada nema neku veliku uporabnu vrijednost u smislu da generira neki prihod, tada bi stanje bilo drugačije.

- Recimo, projekt koji KONČAR razvija na području grada Sinja gradu bi donio godišnji prihod, i to stalni, od tri-četiri milijuna kuna, što za gradski proračun nije zanemariv iznos. Sada je naknada za obnovljive izvore energije jednu lipu po kilovatsatu. Ne bih imao ništa protiv kad bi politika odlučila da ta naknada bude dvije ili tri lipe. Takva visina naknade ne bi narušila konkurentnost cijelog sektora. Ne bi narušila ravnopravnost tržišnog natjecanja jer bi se odnosila na sve dionike. A s druge strane to bi bilo značajan impuls da se na područjima jedinica lokalne samouprave kod građana proizvede taj osjećaj želje, volje ili koristi da takvo jedno postrojenje bude na njihovom teritoriju – smatra Čović.

Gradovi i općine - kada bi općine i gradovi aktivnije sudjelovali u odabiru lokacija da oni sami procijene gdje bi takva postrojenja mogla biti, što i EU sada govori da treba raditi i da treba mapirati takva područja, da oni sami procijene koja su to područja za koja je najmanja šteta da se koriste za proizvodnju energije iz OIE, a da im to može biti korisno.

Operatori sustava - isto mogu dati svoj doprinos. Nije smisao njihovog postojanja da im pozitivno poslovanje bude na prvome mjestu, njihov smisao je utjecanje na razvoj elektroenergetske mreže ili drugih energetskih mreža po opravdanim troškovima, ističe Čović. To ne znači po beznačajnim troškovima, oni moraju predlagati rješenja koja će omogućiti integraciju što većeg broja postrojenja, ali tako da im politika / Sabor / Ministarstvo osigura dostatne prihode. Ako oni financijski grcaju, naravno da se kod njih neće proizvesti osjećaj da mogu doprinijeti bržem razvoju, nego se radi obrambena taktika – mi ovo ne možemo. Nije pitanje što ne možete, nego što trebate napraviti da integracija ide brže.

Država - Država odlučuje kojem investitoru će ustupiti dio zemljišta koje je u državnom vlasništvu. To ne može biti bezuvjetno i ne može biti bilo kome. Ona (Država) mora biti odgovorna u tome, prepoznati koji su to kvalitetni i pouzdani partneri koji su sposobni realizirati te projekte. Mi sada, u pravilu, ne znamo tko stoji iza projekata, tko dobiva energetska odobrenja. To nije nemoguće doznati, ali zahtijeva veliki napor. Nema potrebe za time. Država mora imati kvalitetan sustav da zna što želi.

Recimo HEP. HEP je kao državna tvrtka želio realizirati veći broj projekata. Ali ne može, jer je veliki broj lokacija na određen način 'zauzeta'. Zauzeta od tvrtki koje će te projekte možda realizirati, a možda neće. Ali veliki investicijski igrači, velike energetske tvrtke, ne mogu doći do takvih projekata. Dakle na svemu tome se trenutno radi, ali trebalo bi raditi brže i transparentnije.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - u svom sastavu ima i energetiku i zaštitu okoliša. To su po nekoj definiciji možda i dva suprotstavljena područja, ali ih Ministarstvo unutar sebe mora objediniti i moraju 'izaći' sa zajedničkim planom što oni kao Ministarstvo mogu napraviti. Kao što Europa 'izlazi' s RePowerEU, tako bi se i naše Ministarstvo moglo u nekom kratkom roku očitovati što misli napraviti po tom pitanju.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine - mora isto tako generirati i najaviti nekakve mjere vezane uz prostorno uređenje, uz način korištenja državne imovine. Mi koji sada razvijamo projekte ne znamo hoćemo li dobiti pravo služnosti, koliko će rast koštati. Tu postoje neki pravilnici koji se, u pravilu, doživljaju kao da su zapisani u kamenu. Iako su to pravilnici koje donose ljudi.

Pa nitko ne priječi nas kao državu i nas kao građane da naša Vlada, naša Ministarstva donesu ta pravila tako da su jednostavna, transparentna i da doprinose ostvarenju ciljeva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – sredstva bi trebalo ulagati u nešto što će trajno biti naša infrastruktura, na korist građana Hrvatske i svih turista koji dolaze. Nije svrha Fonda poticati strane proizvođače automobila.

Ministarstvo poljoprivrede - također se pojavljuje kao bitan faktor. Točno je da ovi projekti uzimaju dio šume ili makije kojima gospodare Hrvatske šume, ali u postotku je to relativno malo. Sve dok to nije značajno, a nikada nije značajno, te procedure bi trebale biti jednostavnije i transparentnije i nema potrebe da se izračun naknade za pravo služnosti, što smo imali slučaj na Visu, gdje se radilo o makiji kojoj se ljudska noga bez bagera nije mogla približiti, računa kao da je to put u svemir. Dakle, može se pojednostavniti procedura.

Novac - Nisam dovoljno naglasio sumnju prema tezi kada se kaže da ima novca. Mukotrpan je put za investitora osigurati kredit kod banaka. Banke su ozbiljne institucije, posluju po vrlo strogim procedurama i ti pregovori traju. I tu država mora pronaći nikakvu olakšicu kako pomoći investitorima da dokažu bankabilnost projekata i zatražiti ili zamoliti banke da u tom smislu ne trebaju na svakome projektu nastupati kao da se radi o nekom novom znanstvenom otkriću. Otprilike to su projekti koji su slični i mogu se primijeniti standardne procedure i ne mora se tri-četiri godine pregovarati s bankama i postići nekakve nepovoljne kamatne stope i financijske uvjete.

Još smo u vremenu niskih kamata pa možda to nije presudno, ali u vrijeme kad su kamatne stope bile preko šest ili sedam posto, što se opet može ponoviti, onda vam u životnom vijeku trošak financiranja bude veći od troška izgradnje i održavanja postrojenja.

IZGUBILI SMO, VRIJEME ZA NOVU SEZONU

Svi se pitamo, vi i ja, što napraviti, koje mjere treba poduzeti, što Vlada poduzima da se spriječi rast cijena energije. Možda zvuči pregrubo, no nije lako razgovarati o ovoj temi. Recimo da igra vaš tim, 88. minuta utakmice je i vi gubite 4:0 i sada vas netko pita što biste napravili. Ne možete napraviti ništa.

Ako sam ja sugovornik za tu temu i o tome kako će moj tim igrati, tu utakmicu se mora pustiti, izgubili smo. Svjestan sam da ću u toj priči imati nekakav gubitak, u toj utakmici ili možda još tri kola do kraja prvenstva.

Ali nitko me ne može spriječiti, ako se na mene računa, da pripremim ekipu za slijedeću sezonu. Da resetiram postojeći sustav tamo gdje treba i da slažem rješenja koja će biti kvalitetna i dugoročna. I u tom smislu apsolutno ne vidim kod svih ovih sudionika nešto što bi bilo loše za njih u onome što bi trebali napraviti, a da istovremeno doprinosi ostvarenju zajedničkih ciljeva.

Sadržaj emisije ZGRADOnačelnik pripremljen je u suradnji s Grupom KONČAR koja je partner projekta ZGRADOnačelnik.hr-a OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO.

Poslušajte dosadašnje emisije ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u:

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuKončarUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingForum.hrmonitor.hrposlovni.fmProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.