Je li bolje i ugodnije biti u školi ili bolnici koja je energetski obnovljena?

Zgrade, posebno one starije konstrukcije, predstavljaju značajan izvor emisija stakleničkih plinova koji doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, a upravo spomenutom dekarbonizacijom smanjila bi se ta emisija, prvenstveno ugljičnog dioksida. To bi se postiglo kroz smanjenje potrošnje energije i korištenjem izvora energije s manjim ili nultim emisijskim faktorom.

Kroz europske fondove Hrvatska je osigurala veliku i važnu injekciju za energetsku obnovu.

No, da se ta sredstva ne bi nepotrebno usmjeravala i trošila jer potrebe su velike, vrlo je važna komunikacija s građanima i svim sudionicima procesa. Umjesto da čekaju neka sredstva za obnovu koja im možda niti neće biti odobrena, trebali bi sami učiniti što i koliko mogu. Naime, svako ulaganje, bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj zgradi, povećava ugodnost života u njoj, podiže vrijednost nekretnine, a uštede energije su također velike.

Hrvatska si je, kako smo spomenuli, osigurala podosta europskog novca, točnije oko tri milijarde eura. Dobar dio tih sredstava otišao je za obnovu zgrada stradalih u potresu, samo kao bi ih se dovelo u prvobitno stanje, a potom još ponešto kako bi se ojačala njihova otpornost na buduće moguće potrese.

Revizijom plana obnove povećana je i raspodjela resursa za energetsku obnovu, točnije sa 132 na više od 300 milijuna eura, a sve promjene u financiranju usklađene su s potrebama koje su se ukazale.

Jedino područje gdje se financije nisu mijenjale je obnova kulturne baštine koja je izuzetno važna, zahtjevna i dugotrajna, a tu su sredstva ostala jednaka. Kada je energetska obnova javnih zgrada u pitanju, vrlo važnu ulogu u cijelom procesu na razini lokalne samouprave imaju energetske agencije. Radi se o složenim projektima koji zahtijevaju velik broj stručnih ljudi, pa agencije služe kao najbolji savjetnici "s terena".

Njihov zadatak je dobro proučiti i analizirati zatečenu situaciju te vlasnicima zgrada i osnivačima ustanova dati dobre prijedloge kako i što napraviti, odnosno odlučiti je li energetska obnova uopće potrebna i u kolikoj mjeri.

Javnim zgradama podvrgnutima energetskoj obnovi vrijednost raste, a ako kroz tu obnovu počnu koristiti i obnovljive izvore energije, stvaraju energetsku neovisnost. To je vrlo korisno jer mnoge zgrade ovise o vanjskim sustavima za dotok energije na koje često nemamo utjecaj, a oni sami utječu na našu potrošnju.

Ako su zgrade cjelovito obnovljene, u njima se osjećamo ugodnije i imamo veću produktivnost. Kada kažemo "cjelovito obnovljena", onda se tu ne misli samo na zamjenu prozora i stolarije, već na obnovu koja podrazumijeva zamjenu strojarskih i elektrotehničkih sustava. Kada se sve to napravi kako treba, utjecaj na okoliš još je manji.

Pročitajte #CO2 do 55

Prednosti obnove javnih zgrada

Osim podizanja vrijednosti nekretnine i ugode rada u njoj, energetskom obnovom javnih zgrada postižu se još neke prednosti. Tu je prije svega povećanje financijske dobrobiti, pokretanje gospodarskog, ali i privatnog sektora, obrtaj kapitala što naposljetku dovodi dugoročnih ekonomskih koristi. Na primjer, kroz uštede do kojih se dolazi obnovom prvo se vrati sama investicija, a kasnije se višak može uložiti u druge društvene segmente.

Energetskoj obnovi koja će dovesti do dekarbonizacije pristupila je i Strukovna srednja škola iz Velike Gorice.

Zgrada površine 10 tisuća četvornih metara, stara oko 40 godina vapila je za obnovom. Učenici i nastavnici trpjeli su učestale probleme zbog grijanja i stolarije. Rubni dijelovi zgrade nikako nisu mogli biti zagrijani kao i središnji. Po zimi je bilo prehladno, po ljeti, očekivano, prevruće, a sve to utjecalo je na kvalitetu rada, koncentraciju, motivaciju i druge stvari potrebne da bi se život u jednoj takvoj ustanovi normalno odvijao.

Županija je donijela odluku da će energetska obnova dugoročno biti najisplativije rješenje i krenulo se u proces. Kako je sve počelo 2019. to nije referentna godina za mjerenje uštede, kao ni 2020. ni 2021. kada se zgrada manje koristila zbog pandemije koronavirusa. No 2022. zabilježena je ušteda energije od 58 posto, dok je naredne 2023. godine ta ušteda iznosila 62 posto.

Što nas koči?

Ako smo već zaključili da sredstva imamo, ali da ujedno itekako kaskamo za postavljenim ciljevima kada je dekarbonizacija u pitanu, postavlja se pitanje - što nas toliko koči?

Jedna od većih kočnica je nedostatak radne snage, a potom i kvalificirane radne snage. Druga je svijest ljudi. a to se odnosi na shvaćanje da su potrebe za obnovom ogromne te da ne trebaju čekati da možda dođu na red, već da samostalno ulože u obnovu. Odnosno, trebalo bi ljude osvijestiti na potencijalnu suradnju javnog i privatnog kapitala.

Izvantroškovnički radovi su nešto s čime se također svi bore, a do njih često dođe zbog grešaka u projektiranju ili pak nekvalitetnog projektiranja. U toj situaciji ti se troškovi pokrivaju javnim novcem, što niti jednoj jedinici lokalne samouprave nije svejedno. Naime, treba odvojiti i do 30 posto više novca od onog što je predviđeno, pa to stvara problem za sve buduće planirane projekte i strah da bi se isti scenarij mogao ponoviti.

Problem bi se mogao riješiti tako što će se projektantima dati više novca, ali i više vremena kako bi mogli kvalitetno napraviti svoje projekte. Također, ugovorima bi se veća odgovornost trebala stavljati na izvođače radove čime bi se, u jednu ruku, štitio javni novac.

Možda je prestrogo za reći, ali još jedna "prepreka" dekarbonizaciji su i konzervatori, često kruti u svojim zahtjevima i odlukama. Rješenje za to je edukacija te njihovo uključivanje u terenski rad i cjelokupan proces obnove. Iako se, naravno, stare građevine trebaju očuvati u svoj svojoj vrednoti i ljepoti, nikako ne bi trebalo zanemariti tehnološki napredak ostvaren na tom području koji bi i konzervatorima mogao omogućiti jednu dozu fleksibilnosti i brzine u radu.

Na drugoj konferenciji "CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku" na panel raspravi "0 CO2 - Dekarbonizacija javnih zgrada" sudjelovali su:

• Miroslav Antolčić, ravnatelj, Srednja strukovna škola Velika Gorica
• Alen Višnjić, direktor, Međimurska energetska agencija (MENEA)
• Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
• Moderatorica: Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija REGEA-e

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.