Je li stanovanje u Hrvatskoj priuštivo?

Za početak ćemo definirati raspoloživi dohodak koji uključuje: 

• sve dohotke od rada (plaće zaposlenika i zarade od samostalne djelatnosti)
• privatni prihod od ulaganja i imovine
• transferi između kućanstava
• svi socijalni transferi primljeni u novcu uključujući i starosne mirovine.

Uz sve veće cijene kuća, odnosno stanova i najamnine, troškovi stanovanja mogu biti teret. To se može mjeriti stopom preopterećenosti troškovima stanovanja koja pokazuje udio stanovništva koji živi u kućanstvu u kojem ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka.

U Europskoj uniji je 2022. godine u takvim kućanstvima živjelo 10,6 posto stanovništva u gradovima, dok je odgovarajuća stopa za ruralna područja bila 6,6 posto. Najveće stope preopterećenosti troškova stanovanja u gradovima zabilježene su u Grčkoj (27,3 %) i Danskoj (22,5 %), a najniže u Slovačkoj (2,3 %) i HRVATSKOJ (2,6 %). 

U ruralnim područjima najviše su bile u Grčkoj (24,2 %) i Bugarskoj (18,1 %), a najniže na Malti (0,2 %) i Cipru (0,5 %).

Preopterećenost troškovima stanovanja bila je veća u gradovima nego u ruralnim područjima u 20 država članica EU i niža u sedam. Ekstremne razlike u ovoj razlici bile su Danska (13,5 postotnih bodova, s 22,5 % u gradovima i 9,0 % u ruralnim područjima) i Bugarska (-5,4 postotnih bodova, s 12,7 % i 18,1 %). 

Izvor: Eurostat

Gotovo 20 posto raspoloživog dohotka namijenjeno stanovanju

Drugi način da se vidi je li stanovanje pristupačno je udio troškova stanovanja u ukupnom raspoloživom dohotku. U prosjeku je u EU 2022.  godine 19,6 posto raspoloživog dohotka bilo namijenjeno troškovima stanovanja. To se razlikovalo među državama članicama, s najvišim udjelima u Grčkoj (34,2 %), Danskoj (25,4 %) i Njemačkoj (24,5 %).

U HRVATSKOJ je 2022. godine udio troškova stanovanja u ukupnom raspoloživom dohotku iznosio 15,1 posto, što je za oko pet postotnih poena niže od prosjeka EU-a. 

Izvor: Eurostat

Promatrajući one koji imaju raspoloživi dohodak ispod 60 posto nacionalnog medijana, osobe koje bi se mogle smatrati izloženima riziku od siromaštva, udio stanovanja u raspoloživom dohotku bio je u prosjeku 37,9 posto u EU. U HRVATSKOJ je taj udio iznosio 30,2 posto.

Izvor: Eurostat

S druge strane, za one koji imaju raspoloživi dohodak iznad 60 posto medijanog dohotka, udio je u EU iznosio 16,0 posto. Taj udio je u HRVATSKOJ iznosio 11,8 posto. 

Izvor: Eurostat

Dospjela dugovanja

Udio ljudi koji žive u kućanstvima s dospjelim dugovanjima za stambeni kredit, stanarinu ili komunalne usluge na nižoj je razini nego 2010. godine.

Dospjeli dugovi po stambenim kreditima, najamnini ili komunalnim računima (režijama) još su jedan pokazatelj da bi troškovi stanovanja mogli biti previsoki. Unatoč činjenici da su cijene nekretnina i najamnine porasle u razdoblju od 2010. do 2022. godine, udio ljudi koji živi u kućanstvima s neplaćenim računima za stambeni kredit, stanarinu ili režije u EU smanjio se s 12,4 posto u 2010. na 9,2 posto u 2022. godini.

Udjeli su smanjeni u 22 države članice, a porasli u njih pet. U 2022. godini najveći udjeli zabilježeni su u Grčkoj (45,5 %), Bugarskoj (19,9 %), Rumunjskoj (18,4 %) i HRVATSKOJ (15,7 %), a najmanji u Češkoj (2,7 %), Nizozemska (2,9 %), Belgija (4,2 %) i Austrija (4,7 %). 

Ključno je napomenuti da se ovaj udio ljudi koji živi u kućanstvima s neplaćenim računima za stambeni kredit, stanarinu ili režije u HRVATSKOJ prepolovio od 2013. godine kada je dosegnuo vrhunac s 31,4 posto. 

Nadalje, prema podacima Eurostata, u HRVATSKOJ je ovaj udio u 2023. godini još niži te iznosi 12,7 posto. 

Izvor: Eurostat

Zaključno, u kućanstvima u kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka u Hrvatskoj je na najnižim razinama u Europi (2,6 posto), udio troškova stanovanja u ukupnom raspoloživom dohotku iznosio je 15,1 posto, a 30,2 posto građana Hrvatske u riziku je od siromaštva, a udio Hrvata koji živi u kućanstvima s dospjelim dugovanjima za stambeni kredit, stanarinu ili komunalne usluge iznosi 12,5 posto i najniži je ikad. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.