Jesu li uštede nakon energetske obnove PREVARA?

Kao i kod svega u Hrvatskoj, tako i u energetskoj obnovi postavlja se pitanje je li konačni rezultat zapravo dobar? Je li ono što je netko projektirao u konačnici i ostvareno? Jesmo li sigurni da, nakon što uložimo tisuće i tisuće eura, konačni rezultat biti zadovoljavajući?

Odgovori su i DA i NE. Puno čimbenika ovisi o tome. Naime, ako se neka zgrada prijavljuje na javni poziv za sufinanciranje energetske obnove, u startu MORA imati projektirane uštede u potroišnji energije od 50 posto.

No, neke zgrade u tome uspiju, a neke ne. Zapravo, sve ovisi o tome koji imaju sustav grijanja i tople vode. Naime, zgrade koje imaju plinsko etažno grijanje, u tim uštedama u pravilu i uspiju (naravno ovisi i o vrstama bojlera i o stolariji). Primjer uspješne energetske obnove je: 

• 'Udvostručili smo pričuvu, trošimo manje plina, a plaćamo ukupno manje. Evo kako!'

  Međutim, neke zgrade u tome ne uspijevaju. Na predstavljanju projekta CONGREGATE, Leon Lepoša, tehnički direktor u tvrtki Idea To Project predstavio je zanimljive, ali i pomalo uznemirujuće, rezultate istraživanja. 

Zadaci su bili:

• Pratiti potrošnju energije (električne i toplinske) kroz 1 godinu
• Praćenje potrošnje je na razini cijele zgrade
• Pratiti ugodnost i kvalitetu unutarnjeg zraka (IAQ)
• Temperatura
• Relativna vlažnost
• Koncentracija ugljik dioksida (CO2)
• Pilot zgrade nalaze se u 3 grada:
• Zagreb – 20 zgrada
• Velika Gorica – 8 zgrada
• Rijeka – 22 zgrade

Kako se to postiglo?

• Potrošnja električne energije
• Podaci dobiveni od HEP Operatera distribucijskog sustava d.o.o. (anonimizirano za cijelu zgradu)
• Potrošnja toplinske energije
• U pravilu postoje mjerila toplinske energije za cijelu zgradu (na određenim lokacijama su odvojene potrošnje za grijanje i potrošnu toplu vodu)
• Zagreb i Velika Gorica – podaci dobiveni od HEP Toplinarstvo d.o.o. za 2022 godinu
• Rijeka – podaci dobiveni od Energo d.o.o. i Teh-projekt d.o.o.
• Kvaliteta zraka
• U jedan stan po zgradi ugrađen osjetnik s mogućnošću daljinskog slanja podataka u ISGE (Informacijski sustav za gospodarenje energijom)
• Mjereni podaci na 15-minutnoj razini: temperatura, relativna vlažnost, koncentracija CO2

Istraživači su krenuli s temeljnim podacima i mjerenjima.

Prosječne potrošnje električne energije po gradovima:

• Zagreb
• Obnovljene zgrade – 41,17 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 36,14 kWh/m2a
• Sveukupno – 37,73 kWh/m2a
• Velika Gorica
• Obnovljene zgrade – 30,53 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 37,12 kWh/m2a
• Sveukupno – 34,29 kWh/m2a
• Rijeka
• Obnovljene zgrade – 39,11 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 37,00 kWh/m2a
• Sveukupno – 38,15 kWh/m2a

U ovome tekstu nećemo prikazivati detaljne brojeve i podatke, samo ćemo dati opću sliku istraživanja. 

Prosječne potrošnje toplinske energije po gradovima:

• Zagreb
• Obnovljene zgrade – 115,02 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 149,22 kWh/m2a
• Velika Gorica
• Obnovljene zgrade – 100,03 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 174,53 kWh/m2a
• Rijeka
• Obnovljene zgrade – 52,84 kWh/m2a
• Neobnovljene zgrade – 62,62 kWh/m2a

Primjer javne zgrade

Na predstavljanju projekta CONGREGATE, profesor Bojan Milovanović prikazao je i jednu snimku škole nakon energetske obnove. Naime, termografskom kamerom snimljeno je pročelje škole nakon energetske obnove. Plava boja odnosi se na novu fasadu, no žuta i crvena boja pokazuju prozore i kako 'toplina odlazi u vjetar'. 

Razlog tomu je iznimno loša kvaliteta zraka u učionici jer je energetskom obnovom škole i ugradnjom novih PVC prozora, onemogućen dotok svježeg zraka. Zbog toga nema ušteda u potrođnji nakon energetske obnove!

Izbjeći pogreške

Na predstavljanu, iz publike je stiglo pitanje - koliko je zgrada u istraživanju potrošnje energije nakon obnove smanjilo instaliranu snagu svojih toplinskih stanica? Odgovor je bio - niti jedna.

Upravo u tome leži jedan od problema nakon energetske obnove. Naime, zgrade i dalje imaju iznimno jak sustav grijanja, a vanjska ovojnica je snažnija i ne pušta toplinu. 

No, kako to rade neke zgrade (dva puta su smanjili snagu svoje podstanice), provjerite:

• USPJEŠNA ZGRADA - Izvukli smo zgradu iz 'stečaja', posložili prihode i rashode i krenuli u investicije

Dakle, poanta priče jest - nova fasada i prozori nemaju nikakvoga smisla ako se ne naprave i popratne radnje te cijeli sustav grijanja i tople vode ne prilagodi novim uvjetima. Zato postoje oni koji kažu da je energetska obnova laž jer, zapravo, energetska obnova nije napravljena kako treba i do kraja. 

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.