Europa
Izvor: rawpixel.com / Freepik
ZGRADOnačelnik.hr
RAZGOVOR

'Kada se zgrade obnove, nacrtat će se nova i bolja energetska karta Europe'

- Ako ne obratimo pažnju na zgrade, onda smo na putu klimatskoga kaosa te neudobnosti i lošeg zdravlja za sve. EPBD direktiva mali je kamen u brani koja bi sve navedeno trebala zaustaviti - rekao nam je u razgovoru Adrian Joyce, direktor Renovate Europa, interesnog udruženja europske industrije građevinskih materijala te glavni tajnik EuroACE - Energy Efficient Buildings.

Netom prije održavanja 6. središnje konferencije o održivoj gradnji, koju je organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju, razgovarali smo s Adrianom Joyceom, direktorom Renovate Europe, interesnog udruženja europske industrije građevinskih materijala te glavnim tajnikom EuroACE - Energy Efficient Buildings.

Inače, Renovate Europe je kampanja koja ima jasan cilj: smanjiti potražnju za energijom u zgradama u EU za 80 posto do 2050. godine. Pokrenuta 2011. godine, Renovate Europe je inicijativa EuroACE - Energy Efficient Buildings, i ima podršku 49 partnera iz industrije, civilnog društva i 18 nacionalnih partnera aktivnih na nacionalnim razinama. To je jedina kampanja u EU koja se fokusira isključivo na ambicioznu obnovu fonda zgrada u EU-u.

U fokusu razgovora bile su nove direktive koje bi trebale značajno ubrzati energetsku obnovu u Europi čiji konačni cilj je klimatski neutralan kontinent do 2050. godine te kako to sve postići. Razgovaralo se i o pozitivnim primjerima i praksama u Hrvatskoj koji se u ostalim članicama Europske unije ističu kao primjeri dobre prakse. 

Ukratko, što je Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance of Buildings Directive - EPBD)?

Ta je direktiva dio europskih propisa koja od država članica traži da svoje zgrade učine energetski učinkovitijima i održivijima. 

Zašto je EPBD važan i zašto?

Direktiva je važna zato što 90 posto našeg vremena provedemo u zgradama, dakle 90 posto svakoga dana i noći, a kvaliteta tih zgrada ključna je za naše zdravlje i kvalitetu života. Povrh toga, zgrade (zgradarstvo općenito, op.ur.) predstavlja najveću bruto dodanu vrijednost za sva gospodarstva svih članica i troši 40 posto ukupno proizvedene energije istodobno emitirajući 36 posto ukupne količine CO2. 

Ako ne obratimo pažnju na zgrade, onda smo na putu klimatskoga kaosa te neudobnosti i lošeg zdravlja za sve. Ova direktiva mali je kamen u brani koja bi sve navedeno trebala zaustaviti. 

Koje novitete EPBD donosi i kako će oni utjecati na obične građane, pogotovo na one energetski siromašne?

Dva su ključna dijela ovoga pitanja. Europski zakonodavci su odlučili predstaviti obvezu energetske obnove svih zgrada u EU. U direktivi je postavljen cilj na temelju kojeg zgrade moraju biti bez emisija CO2 do 2050. godine. To je najvažniji novitet u ovoj direktivi. Kada direktiva bude usvojena, bit će više financijskih instrumenata i više podržavajućih uvjeta koji će pomoći ljudima u obnovi. Na koji način, to će ovisiti o svakoj članici EU zato što svaka članica mora prenijeti direktivu u svoj zakonodavni sustav, a kako će se to napraviti ovisi o kulturološko-socioekonomskim uvjetima. Jednom kada se članice usklade s direktivom mogu odlučiti na koji će točno način to utjecati na njihove građane. 

Zašto nemamo zakonsku definiciju energetski siromašne osobe? 

Sve više i više se spominje energetsko siromaštvo u europskoj legislativi. Ključni razlog zašto nije definiran na razini cijele EU je taj jer se energetsko siromaštvo smatra socijalnim problemom. A socijalni problemi nisu u ingerenciji EU, nego svake članice. Zato svaka članice EU definira pravila igre u ovome segmentu i tko je, zapravo, energetski siromašna osoba. Neke članice, pak, smatraju da nemaju energetski siromašne građane, što mislim da nije korektno. Generalno govoreći, riječ je o skandinavskim državama. 

Vratimo se korak unatrag. Barem pola stambenog fonda nije energetski učinkovito, nije tu riječ samo o Hrvatskoj, nego i o ostatku EU. Kako ćemo provesti energetsku obnovu diljem Europe i napraviti zgrade energetski učinkovitijima te ostvariti ciljeve do 2050. godine imajući u vidu spomenuto?

Za građane koji danas žele energetski obnoviti svoje zgrade moj odgovor možda neće zvučati obećavajuće. Način na koji se direktiva 'suočava' s ovim problemom je taj da obvezuje države članice da izrade nacionalne planove energetske obnove zgrada. Ti planovi moraju sadržavati sve instrumente koji su potrebni da bi se i ostvarili. Ti planovi moraju opisati put kojim će sve zgrade postići cilj nulte emisije CO2 do 2050. godine. To će postati zakonska obveza u svim državama članicama. 

Što se tiče financiranja, svjesni smo činjenice da nema dovoljno EU novca za sufinanciranje i da je ta mogućnost oko 11 posto ukupno potrebne vrijednosti energetske obnove. Stoga moramo otključati javne i privatne instrumente financiranja. Nedavno sam bio na konferenciji u Bruxellesu o energetskom siromaštvu i mnogi govornici, koji su stručnjaci u ovome području, rekli su da ne podupiru da iznos sufinanciranja bude 100 posto. To znači da moramo mobilizirati financijski sektor, a taj posao je u tijeku. Zapravo, u tijeku je, vjerovali ili ne, već 10 godina u suradnji s EEFIG-om (Energy Efficiency Financial Institutions Group). Spomenutih 11 posto EU novca može se iskoristiti za pokretanje javnog novca u smislu garancijskih shema, osiguranje rizika koji je, usput budi rečeno, značajno niži za kredite za energetsku učinkovitost u odnosu na standardne kredite i to za 50 posto. 

Možete me pitati kako sve ovo ostvariti u uvjetima ograničene radne snage na tržištu? Pitanje radne snage, stručne radne snage postavlja se sve češće diljem Europe. I tu partneri Renovate Europe mogu puno toga učiniti jer mogu pokrenuti edukacijske i trening programe. 

Isto tako, potrebne su nam i inovacije u energetskim obnovama, digitalizacija. 

Ne mogu biti u Hrvatskoj, a ne spomenuti jedan ključni razlog obnove zgrada - a to je seizmička stabilnost. Kada imate zgrade koje su oštećene u potresima, a koje su još strukturalno stabilne, moramo ih energetski obnoviti jer je tada cijena energetske obnove niža i ona je dodatak obnovi nakon potresa. 

Zamislimo zgradu od 25 stanova izgrađenu 1980-ih godina. Kako će EPBD utjecati na suvlasnike u tim zgradama? 

To ovisi o planovima koje će provoditi svaka država članica. Preformulirao bih pitanje u - kako se NADAM da će EPBD utjecati na suvlasnike? Nadam se da će dobiti sredstva i pomoć da zajedno donesu odluku o dubinskoj energetskoj obnovi svoje zgrade. Kada tu odluku donesu, nadam se da će na raspolaganju imati najbolje i najkvalitetnije izvođače radova na tržištu te da će, na kraju dana, njihovi troškovi energije biti niži za bar 60 posto i da će biti sretni. Te su stvari moguće ovom direktivom i načinom kako je dizajnirana. No, naglašavam da to ovisi o kvaliteti planiranja za koje su zadužene države članice.

Direktiva otvara vrata blistavijoj budućnosti i nadam se da će naš posao demonstriranja primjera nabolje prakse podići na površinu pozitivne priče diljem Europe zbog čega će suvlasnici u spomenutoj zgradi s 25 stanova tražiti energetsku obnovu i proaktivno iskoračiti zbog čega će ih država, lokalne vlasti, gradovi morati poslušati i podržati. 

EPBD još nije na snazi jer je u fazi pregovora. Što bi se moglo dogoditi ako država članica ne ispuni ciljeve?

Prvo će Europska komisija stupiti u kontakt s državom članicom i izdati preporuke o tome kako unaprijediti njihove planove. Drugo, dionici energetske obnove mogu podići svoj glas i reći da država nije dobro odradila svoj posao zbog čega ciljevi neće biti ispunjeni te predložiti način kako ih ispuniti. Ti dionici mogu biti partneri kampanje Renovate Europe koji će dati protuprijedloge za ispunjenje plana državi članici kako bi joj pomogli.

Nedavno sam čuo da će Europska komisija ići i korak naprijed, kako do sada nikada nije išla jer su do sada pregledavali takve planove i govorili može ili ne može. Sada će ne samo izdati preporuke nego će razvijati priču tako da će države članice i dionike 'dovesti za jedan stol' kako bi se te donijele preporuke koje su realne za primjenu.  To je proaktivniji pristup nego u prošlosti.

Hoće li EPBD promijeniti energetsku kartu Europe?

Da, hoće.

Kako?

Kako sam rekao na početku našega razgovora, zgrade su odgovorne za potrošnju 40 posto ukupne energije Europe. Tehnologija koju danas imamo, proizvode, opremu, kontrole, omogućuju nam da tu potrošnju smanjimo za 80 posto. Ako smanjimo tu potrošnju za 80 posto, to znači da smo smanjili energiju za naša gospodarstva za 32 posto. To odmah mijenja energetsku kartu.

Drugi način promjene te energetske karte je odabir elektrifikacije kao načina dekarbonizacije zgrada, što je trenutno tendencija s obzirom na dizalice topline i ostalu vrstu opreme. Time ćemo utjecati na energetski sustav. Te dizalice topline i energetski obnovljene zgrade će se temeljiti na izvorima bez ugljika.

Kada se zgrade obnove, nacrtat će se nova i bolja energetska karta Europe. 

Iduće je godine super izborna godina u Hrvatskoj, ali će se održati i izbori za Europski parlament. Očekujete li da će se tema energetske obnove pojaviti kao tema u izbornim kampanjama? I može li se dogoditi da EPBD ne bude izglasan upravo zbog izbora?

Preformulirat ću Vaše pitanje i napravit korak unatrag. Vjerojatnost da će direktiva biti donesena ove godine je visoka. Čujemo samo pozitivne najave i od Europskog parlamenta i Vijeća Europe i Europske komisije. Točnije informacije imat ćemo 7., odnosno 8. prosinca jer se tada održavaju pregovori oko direktive (trijalog). Ako se toga dana postigne dogovor, slijede brojni tehnički sastanci i prijevodi direktive, a mora biti glasovanja o tome u Europskom parlamentu i Vijeću Europe.

Ako pregovori ne budu uspješni 7. prosinca, tada postoji mali rizik da direktiva neće biti izglasana na vrijeme. Ako se postigne dogovor o direktivi, tada iduća članica koja predsjeda, Belgija, ima četiri do pet tjedana za pregovore jer postoji određeni vremenski okvir koji moraju ispoštovati. 

Što se tiče prvog dijela vašeg pitanja, a tiče se izbora za Europski parlament, ako se u tome trenutku bude još pregovaralo o direktivi, tada postoji velika vjerojatnost da će postati tema u izbornoj kampanji. Već sada je direktiva ispolitizirana u nekim političkim inicijativama koje govore da će direktiva negativno utjecati na živote građana i na njihova vlasnička prava. To je laž! Direktiva neće negativno utjecati na njihova vlasnička prava i trebala bi pozitivno utjecati na njihove domove. Ako se postigne dogovor oko direktive, tada ne očekujem da će postati tema u predizborno vrijeme. 

U oba slučaja, kampanja Renovate Europe i naši partneri tražit će prvake, one najbolje, koji će zagovarati implementaciju direktive i to na pravi način kako se o direktivi ne bi negativno govorilo u suvlasničkim zajednicama. Namjera ove direktive je da bude super pozitivna direktiva za društvo, da čvrsto utaba staze klimatski sigurne budućnosti.

Stoga je Vaša poruka 'ne politizirajte' jer je ovo tema koja je iznad svih nas.

Upravo tako. Ovo nije politička tema niti političko pitanje za jednu ili drugu stanku. Ovo je dobro sa sve nas. Ovo je društveni projekt koji donosi benefite svima nama. 

Adrian Joyce je istaknuo Hrvatsku kao primjer najbolje praske u jednom modelu energetske obnove zgrada. Provjerite o kojem modelu je riječ, a cijeli razgovor možete pogledati u videu.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerEnergia Naturalis (ENNA)Grad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

ZGRADOnačelnik.hr u siječnju 2022. pokrenuo je projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kroz koji zajedno s partnerima želimo pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i kuća te primjene obnovljivih izvora energije. Ipak, Europska unija postavila je iznimno visoke ciljeve koje zajedno moramo ostvariti kako bismo jednog dana živjeli i boravili u ljepšim i energetski učinkovitijim zgradama, gradovima. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.