građevinski sektor
Izvor: Freepik
ISKUSTVO IZ BELGIJE

Kako "građevina" može postati zelena?

Najmanje energije troše one zgrade koje uopće nisu izgrađene, pa je u budućnosti svakako potrebno planirati gdje će se gradit i koliko te gradnju svesti na minimum. Tema dekarbonizacije zgrada vruća je tema i u Belgiji, posebno u jedno jod njezine tri regije, Walloniji, koja po broju stanovnika i drugim karakteristika dosta sliči Hrvatskoj.

Belgijski stručnjaci ističu četiri ključna koraka u postizanju „zelenila“, smanjenju emisija CO2 i dekarbonizaciji zgrada koje, kao i one hrvatske, gradnjom datiraju podosta iz 19., ali ponešto i iz 20. stoljeća.

  1. Ključan je odabir sirovina kojima će se graditi. One moraju biti ekološki prihvatljive, lokalne te bi ih se također trebalo moći koristiti više puta i reciklirati.
  2. Važno je imati dobru logistiku - a ovdje se ističe reinženjering. Što je to? Strategija poslovnog upravljanja koja se fokusira na analizu tijeka rada i poslovnih procesa organizacije kako bi se postigla značajna poboljšanja u izvedbi, produktivnosti i kvaliteti.
  3. Treba primijeniti digitalnu optimizaciju jer to štedi resurse, ako i izolaciju na zgradama - novima i postojećima. Odnosno, treba primijeniti urbanu obnovu.
  4. Treba paziti na karakteristike proizvoda koji se koriste - moraju biti netoksični, biorazgradivi i prihvatljivi te naravno, upotrebljivi više puta. Jedan od ekološki prihvatljivih materijala je drvo.

U regiji Wallonia energetska obnova teče sporo kao i u Hrvatskoj te se njeni stanovnici susreću s mnogo problema. Veliki je broj zgrada koje treba renovirati, njih čak 1,5 milijuna od ukupnog 1,7 milijuna. Da bi se postigao cilj dekarbonizacije do 2050. moralo bi se svake godine energetski obnoviti 60 tisuća zgrada što je nemoguća misija.

Upravo je i sektor građevine taj koji stvara najviše otpada na tom području, odnosno čak 35 posto ukupnog otpada, a dosta otpada i na granu proizvodnje, odnosno 25 posto. Za petama je gospodarenje otpadom i vodama s 23 posto ukupnog otpada, a kućanstva su se zadržala na stvaranju sedam posto ukupnog otpada. Građevinski otpad jako je teško smanjiti i to predstavlja jedan od većih izazova.

Naime, građevina je vrlo važna ekonomska grana na tom području i čini šest posto ukupnog GDP-a, osigurava brojna radna mjesta, nešto više od 62.000, a 75 posto ljudi na tom području vlasnici su svojih kuća i nemaju dovoljno novca kako bi postigli energetsku učinkovitost bez ičije pomoći.
Ne postoji jedno univerzalno rješenje koje je primjenjivo na sve i svakoga i koje će riješiti sve probleme. Iako su četiri načina kako zazeleniti zgrade, puno je rješenja kako doći do toga.

  1. Važno je imati dionike i osigurati suradnju javnog sektor, industrije i radnika
  2. Veliki proizvođači imaju dosta ideja kako najbolje zbrinuti ugljik - i to procesima CCU i CCS. CCU je „hvatanje“ i korištenje ugljika, odnosno hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa i transportiranje putem cjevovoda na mjesto gdje se namjerava koristiti u drugim industrijskim procesima.
  3. CCS se pak odnosi na hvatanje CO₂ iz industrijskih postrojenja i skladištenje tog CO₂ na sigurnim lokacijama, obično pod zemljom.
  4. Obnovljivu energiju treba dijeliti i tako je učiniti dostupnijom. Na primjer, netko tko koristi solarne panele i ima dovoljno sunčeve energije može je podijeliti sa susjedima.
  5. Industrijalizacijom. Industrijalizacija sama po sebi donosi brojne koristi, a neke od najvažnijih su:
    • dobrobit radnika - što se postiže da oni svoj posao odrađuju u sigurnosti tvornice, sklonjeni od kiše i hladnoće
    • dostatnost sirovina
    • smanjenje potrebe za radnom snagom koje i tako nedostaje
    • bolja kvaliteta građevina

Energetska obnova se može postići, vjeruje se, dobro poznatom motivacijskom metodom mrkve i batine. Odnosno, potaknuti ste na neku akciju ne samo nagrađivanjem nego i kažnjavanjem.

U toj jednadžbi mrkvu, odnosno motivaciju čine:

  • subvencije za obnovu
  • zajmovi s nula posto kamata
  • smanjenje računa za struju
  • masivizacija što znači pojeftinjenje – kada javni sektor uzme tvrtke pod svoje okrilje te time može smanjiti cijenu proizvodnje
  • uključivanje investitora koji nisu niti javni sektor niti privatni vlasnici – npr. banke

Batina, pak, odnosno kažnjavanje je:

  • potpuna zabrana ugljena i mazuta do 2026. te zabrana plina do 2050.
  • energetska obnova bit će obavezna kada kupite novi stan
  • energetska obnova za prvi najam/novi najam

Poanta svega na kraju je da morate dobro razumjeti ekosustav u kojem živite. Gdje se u tom sustavu nalaze zgrade, kakve su kvalitete, tko su njihovi vlasnici te tko želi ili može platiti za njihovu energetsku obnovu?

Prezentaciju Primjer dobre prakse - Belgija na konferenciji CO2 do 55 - Zeleni plan za Hrvatsku održao je Fabian Scuvie, Senior Industry Specialist Greentech, AWEX Belgium - Wallonia Export & Investment Agency

PREUZMITE PREZENTACIJU
SCUVIE

CO2 do 55 - ZELENI PLAN ZA HRVATSKU

 



 

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstvaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovineMinistarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.