Prazan stan
Izvor: Freepik
NAJAM

Kako rast broja praznih stanova utječe na najam u Hrvatskoj?

Najam stanova i kuća u Hrvatskoj ključna je djelatnost, s obzirom na značaj turizma koji čini 20 posto BDP-a zemlje. Svaka promjena u ovom sektoru, bilo porezna ili zakonodavna, izaziva reakcije iznajmljivača. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji ograničava kratkoročni najam, izazvao je zabrinutost među vlasnicima nekretnina.

Mnogi iznajmljivači smatraju da ih javnost prikazuje kao rentijere koji zarađuju na tuđoj šteti, plaćajući niske poreze, a ne nudeći ništa zauzvrat. Iako se o javnim stavovima o iznajmljivačima može diskutirati, u ovom tekstu fokusiramo se na službene podatke Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku te ih analiziramo.

Hrvati su poznati po velikoj posjedovanoj imovini, a broj stanova u zemlji raste. Prema Popisu stanovništva 2021., broj stambenih jedinica u Hrvatskoj iznosio je 2.391.944, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na Popis iz 2011. godine. Međutim, zabrinjava podatak da je broj nastanjenih stanova opao za 4,2 posto, dok je broj privremeno nenastanjenih stanova porastao za čak 43 posto.

Podaci o stanovima u Hrvatskoj:

  • 2,3 milijuna stambenih jedinica
  • 231.000 koristi se za kratkoročni najam
  • 595.000 stambenih jedinica je prazno
  • 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Pitanje je koliko je nekretnina u sivoj zoni iznajmljivanja. Iako nemamo službeni podatak, Porezna uprava potvrđuje da su svi iznosi od najma podložni poreznoj obvezi. Zakon o najmu stanova propisuje da se ugovor mora sklopiti u pisanom obliku, a iznos poreza na najam temelji se na iznosu najamnine, s odobrenim iznosima izdataka i stopom oporezivanja od 12 posto.

Porez na najam

Ako je ugovorena najamnina od 1.000 eura, Porezna uprava prvo umanjuje iznos za 30 posto (300 eura), a zatim se primjenjuje porez od 12 posto na preostali iznos (700 eura). U ovom slučaju, porez iznosi 84 eura.

Podaci o poreznim obveznicima:

Porezna uprava je dostavila podatke o broju poreznih obveznika za 2023. i 2024. godinu. Analizom podataka za gradove Zagreb, Rijeka, Osijek i Split uočeno je povećanje broja obveznika poreza na dohodak od najma, premda broj praznih stanova značajno premašuje broj onih koji se iznajmljuju.

Podaci za velike gradove:

  • Zagreb: 84.617 praznih stanova, 50.483 obveznika poreza
  • Split: 17.533 prazna stana, 5.151 obveznik poreza
  • Rijeka: 13.810 praznih stanova, 7.027 obveznika poreza
  • Osijek: 11.895 praznih stanova, 5.177 obveznika poreza

Ovaj nerazmjer između praznih stanova i onih u najmu postavlja pitanja o tržištu najma, osobito u turistički atraktivnim gradovima poput Splita. S obzirom na te podatke, pitanje je hoće li najavljene promjene u Stambenoj politici donijeti željeni pomak.

Projekt "Postoji li priuštivo stanovanje u Hrvatskoj?" autora Tina Bašića, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2024. godinu, a objavljuje se na portalu Savjeti.hr, gdje možete pročitati cijeli tekst.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.