- U Karlovcu se nagrađuju najljepše uređeni balkoni i vrtovi (čak i u zgradama!)
- Kako ovršiti državu, JLRS ili državnu tvrtku koja je vlasnik stana u vašoj zgradi, a ne plaća pričuvu?
- I zgrada HRT-a će imati sunčani krov
- HERA u srpnju 'rješava' probleme s izdavanjem dozvola za sunčane elektrane
- Prostor i zgrade je potrebno promatrati integralno
- Kako platiti energetsku obnovu zgrade
- Nesređeni papiri – tereti, zabilježbe... Ne kupujte takvu nekretninu!
- Obračun energije solarne elektrane i zašto je 'opasno' postati proizvođač
- Dugo Selo bira najljepšu okućnicu
- APN 2022. - subvenciju će dobiti svi kojima se odobri zahtjev

Građane treba potaknuti da obnavljaju svoju imovinu, ne samo zbog klime, nego i zbog manje potrošnje energije i ugodnijeg života.
Hrvatski savjet za zelenu gradnju je međunarodna nevladina organizacija osnovana prije 12 godina. Dio su najvećeg svjetskog savjeta za zelenu gradnju. Bave se zelenom gradnjom, održivom gradnjom i infrastrukturom, energetskom učinkovitošću, općenito izgrađenim okolišom.
Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju gostovao je u trećoj emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i portal ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj.
Tri su ključna apekta zelene gradnje.
- Prvi je okolišni
- kakav je utjecaj zgrade na okoliš i na klimu
- Drugi je društveni apekt
- kako utječe na čovjeka i njegovo zdravlje
- I treće - ekonomski i gospodarski aspekt
- koliko to sve košta
Ako se pametno pristupi cijeloj gradnji, ako se u dovoljno ranoj fazi sjednu svi ključni akteri, onda se takva zgrada može napraviti tako da je ona isplativija u startu.
>>> Zgrade se energetski mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema
>>> Dražen Pomper: Nema više tete u općini koja se brine za vašu zgradu, to morate sami
Gradi li se zeleno u Hrvatskoj?
- Da, gradi se, naravno. Samo što se to možda ne vidi na prvu. Građani ne znaju što je to dizalica topline, jasno im je što je toplinska izolacija zgrade i razumiju da je to dobro, no neke tehnologije ne. Dizalice topline nisu budućnost, one su standardna tehnologija – kaže Smolar i dodaje da su dizalice topline postale standard u novogradnjama.
Kada netko kupi stan možda neće znati da su stakla troslojna, da su korišteni održivi materijali u gradnji, no osjetit će da im je ugodno u stanu ili kući, da je zrak čist, da im je lijepo.
A investitori su najviše svjesni što je zelena gradnja jer, iako će u startu uložiti više, u konačnici će takve nekretnine brže prodati po višoj cijeni. Puno je investitora i u Hrvatskoj koji rade zeleno.
Stanje zgrada u Hrvatskoj
Najviše zgrada u Hrvatskoj je građeno 60-ih godina prošlog stoljeća. Izolacija i akustika su loše. To sve utječe na zdravlje ljudi. A zgrade od 70-ih su se gradile protupotresno i dobre su za obnovu. Tu je i problem zgrada koje su kulturna baština. A takvih će zgrada biti sve više i više jer se sada zaštićuju zgrade iz 60-ih i 70-ih godina. To će biti sve veći problemi jer su te zgrade veliki potrošači.
Najviše energije se troši i najveći utjecaj na klimu je kroz zgradu. Ključan problem zgradarstva je vlasništvo - kako potaknuti građane da obnavljaju zgrade, da im zgrade postanu zelene. Građane treba potaknuti da obnavljaju svoju imovinu, ne samo zbog klime, nego i zbog manje potrošnje energije i ugodnijeg života.
Zelene zgrade:
Postižu veću ekonomsku isplativost:
- 16 posto više prodajne cijene
- 6 posto više rente
- 13 posto niže troškove održavanja
Smanjuju:
- potrošnju energije od 50 posto
- potrošnju vode za 40 posto
- emisiju CO2 za 40 posto
*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
- SUŽIVOT ČOVJEKA I VRANA
VRANE - Napadaju ljude samo iznimno, evo kako se zaštititi
- (SU)ŽIVOT U ZAJEDNICI
10 načina kako susjedi mogu izbjeći konflikte i sporove
- RJEŠENJE PROBLEMA
Vlasnik preminuo, a nema nasljednika. Što dalje?