Ključan problem zgradarstva je vlasništvo - kako potaknuti građane da obnavljaju zgrade

Hrvatski savjet za zelenu gradnju je međunarodna nevladina organizacija osnovana prije 12 godina. Dio su najvećeg svjetskog savjeta za zelenu gradnju. Bave se zelenom gradnjom, održivom gradnjom i infrastrukturom, energetskom učinkovitošću, općenito izgrađenim okolišom.

Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju gostovao je u trećoj emisiji ZGRADOnačelnik koju u partnerstvu donose prvi poslovni internet i podcast radio PoslovniFM i portal ZGRADOnačelnik.hr, prvi online savjetodavni servis za svakog suvlasnika u Hrvatskoj.

Tri su ključna apekta zelene gradnje.

• Prvi je okolišni
• kakav je utjecaj zgrade na okoliš i na klimu
• Drugi je društveni apekt
• kako utječe na čovjeka i njegovo zdravlje
• I treće - ekonomski i gospodarski aspekt
• koliko to sve košta

Ako se pametno pristupi cijeloj gradnji, ako se u dovoljno ranoj fazi sjednu svi ključni akteri, onda se takva zgrada može napraviti tako da je ona isplativija u startu.

>>> Zgrade se energetski mogu obnoviti ISKLJUČIVO novcem EU-a, a natječaja i plana nema

>>> Dražen Pomper: Nema više tete u općini koja se brine za vašu zgradu, to morate sami

Gradi li se zeleno u Hrvatskoj?

- Da, gradi se, naravno. Samo što se to možda ne vidi na prvu. Građani ne znaju što je to dizalica topline, jasno im je što je toplinska izolacija zgrade i razumiju da je to dobro, no neke tehnologije ne. Dizalice topline nisu budućnost, one su standardna tehnologija – kaže Smolar i dodaje da su dizalice topline postale standard u novogradnjama.

Kada netko kupi stan možda neće znati da su stakla troslojna, da su korišteni održivi materijali u gradnji, no osjetit će da im je ugodno u stanu ili kući, da je zrak čist, da im je lijepo.

A investitori su najviše svjesni što je zelena gradnja jer, iako će u startu uložiti više, u konačnici će takve nekretnine brže prodati po višoj cijeni. Puno je investitora i u Hrvatskoj koji rade zeleno.

Stanje zgrada u Hrvatskoj

Najviše zgrada u Hrvatskoj je građeno 60-ih godina prošlog stoljeća. Izolacija i akustika su loše. To sve utječe na zdravlje ljudi. A zgrade od 70-ih su se gradile protupotresno i dobre su za obnovu. Tu je i problem zgrada koje su kulturna baština. A takvih će zgrada biti sve više i više jer se sada zaštićuju zgrade iz 60-ih i 70-ih godina. To će biti sve veći problemi jer su te zgrade veliki potrošači.

Najviše energije se troši i najveći utjecaj na klimu je kroz zgradu. Ključan problem zgradarstva je vlasništvo - kako potaknuti građane da obnavljaju zgrade, da im zgrade postanu zelene. Građane treba potaknuti da obnavljaju svoju imovinu, ne samo zbog klime, nego i zbog manje potrošnje energije i ugodnijeg života.

Zelene zgrade:

Postižu veću ekonomsku isplativost:

• 16 posto više prodajne cijene
• 6 posto više rente
• 13 posto niže troškove održavanja

Smanjuju:

• potrošnju energije od 50 posto
• potrošnju vode za 40 posto
• emisiju CO2 za 40 posto

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.