Koji obnovljivi izvori energije su do sada ugrađeni u zgrade u RH?

Upitali smo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) koje oblike, vrste obnovljivih izvora energije (OIE) i koliko točno ih je do sada ugrađeno na zgradama u Hrvatskoj. Njihov odgovor je opsežan, detaljan i zanimljiv.

Još od prvog javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih u potresu) u nadležnosti MPGI-ja, sufinanciranog iz OPKK 2014.-2020., pa tako i u okviru oba poziva sufinancirana u okviru NPOO-a 2021.-2026. iz 2022. i 2024. godine, kao i u okviru jedinog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima u okviru NPOO-a 2021.-2026. iz 2023. godine, između ostalih, poticale su se:

• mjere korištenja obnovljivih izvora energije (OIE)
• ugradnja novih ili zamjena, odnosno poboljšanje postojećih sustava grijanja i/ili pripreme potrošne tople vode (PTV) koji koriste OIE (kotao na pelete/sječku, dizalice topline, solarni kolektori itd.), ako se proizvedena energija koristi isključivo za potrebe višestambene zgrade koja je predmet projektnog prijedloga
• ugradnja fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije iz OIE za potrebe zajedničke potrošnje višestambene zgrade koja je predmet projektnog prijedloga
  • uključujući ugradnju spremnika električne energije (uz postojeći ili novi fotonaponski sustav).

U okviru OPKK 2014.-2020. na svega dva završena projekta su ugrađeni solarni kolektori za pripremu PTV-a, dok su korisnici u značajnijoj mjeri u zadnjim pozivima u okviru NPOO-a 2021.-2026. predvidjeli mjere korištenja OIE u svojim zgradama.

U konačnosti je u okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih u potresu) iz 2022. godine predviđena ugradnja fotonaponskih sustava na šest zgrada, solarnih kolektora za pripremu PTV-a na dvije zgrade te dizalice topline zrak-voda na jednu zgradu. U okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima iz 2023. godine predviđena ugradnja fotonaponskih sustava na četiri zgrade te ugradnja dvije dizalice topline zrak-voda na jednu zgradu.

U okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih) iz 2024. godine, u okviru do sada odobrena 94 projektna prijedloga predviđena je ugradnja fotonaponskih sustava na 54 zgrade, solarnih kolektora na pet zgrada, dizalica topline zrak-voda na sedam zgrada te ugradnja kotla na pelete/sječku u jednoj zgradi.

Još slijedi i ugovaranje oko 50 projekata s rezervne liste zadnjeg poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih) iz 2024. koji ulaze u povećanje alokacije iz travnja od 28 milijuna eura.

U sklopu navedenih ugovorenih projekata energetske obnove višestambenih zgrada (neoštećenih ili oštećenih u potresima) iz NPOO-a 2021.-2026. završena je ugradnja fotonaponskih sustava na četiri zgrade, a projekti energetske obnove ostalih višestambenih zgrada su u provedbi (dvije zgrade su pri kraju s radovima čiji su projekti iz poziva iz 2022., a ostali projekti su ugovoreni u 2024. i tek započinju s provedbom).

BROJEVI UKRATKO:  
OPKK 2014.-2020. 
- na svega 2 završena projekta su ugrađeni solarni kolektori za pripremu PTV-a
NPOO - poziv 2022.
- energetska obnova VSZ (neoštećenih) 
- 6 zgrada - predviđena ugradnja fotonaponskih sustava
- 2 zgrade - solarni kolektori za pripremu PTV-a 
- 1 zgrada - dizalice topline zrak-voda
UKUPNO OIE - 9 zgrada 
NPOO - poziv 2023.
- energetska obnova VSZ (oštećene) 4 zgrade - predviđena ugradnja fotonaponskih sustava 
- 1 zgrada - ugradnja 2 dizalice topline zrak-voda 
UKUPNO OIE - 5 zgrada 
NPOO - poziv 2024.
- energetska obnova VSZ (neoštećenih) 
- do sada odobrena 94 projektna prijedloga 54 zgrade - predviđena ugradnja fotonaponskih sustava 
- 5 zgrada - solarni kolektori 
- 7 zgrada - dizalica topline zrak-voda 
- 1 zgrada - ugradnja kotla na pelete/sječku 
UKUPNO OIE - 67 zgrada 
NPOO - poziv 2024. - nastavak
- slijedi ugovaranje još oko 50 projekata s rezervne liste koji ulaze u povećanje alokacije iz travnja od 28 milijuna eura.

Javne zgrade

Dodatno, radi usporedbe, u sklopu ugovorenih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora (neoštećenih) iz OPKK 2014.-2020. završena je ugradnja fotonaponskih sustava na 116 zgrada.

U sklopu NPOO-a 2021.-2026. ugovoreno je sufinanciranje fotonaponskih sustava na 115 zgrada javnog sektora. Radovi su započeli na 58 zgrada, od kojih je na 48 predviđena ugradnja fotonaponskih sustava. U tijeku je i ugovaranje projekata s rezervne liste zadnjeg poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora iz NPOO-a 2021.-2026. 

Energetska obnova u RH

Kod energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u Republici Hrvatskoj, predviđa se nekoliko kategorija obnove:

• integralna energetska obnova
• dubinska obnova 
• sveobuhvatna obnova

Iznimno, za obiteljske kuće moguća je provedba pojedinačnih mjera energetske obnove, ali uz uvažavanje redoslijeda provedbe mjera (npr. zamjenu sustava grijanja učinkovitijim sustavom koji koristi OIE treba omogućiti samo onim kućama koje imaju dobre toplinske karakteristike i ne trebaju zahvate na ovojnici).

Energetska obnova zgrade obuhvaća:

• energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove
• izradu projektno-tehničke dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje
  • ušteda energije
  • povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, grijanog ili hlađenog dijela zgrade prema nekondicioniranom dijelu
  • unapređenje tehničkih sustava zgrade ili zamjenu energetski učinkovitijim koji uključuju
    • tehničku opremu za grijanje, hlađenje
    • ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode
    • sustav rasvjete
    • sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te
    • uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, a 
    • može uključivati i sveobuhvatnu obnovu zgrade.

Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput:

• povećanja sigurnosti u slučaju požara
• mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
• mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti  zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Poticat će se visokoučinkovite alternativne sustave (uključujući priključenje na učinkoviti sustav centraliziranog grijanja i hlađenja u skladu s Direktivom EED, spremnike za skladištenje električne energije) te uzeti u obzir pitanja kvalitete unutarnjeg okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama (npr. primjena zelene infrastrukture na zgradi i oko zgrade), zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, te mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (npr. dizala itd.).

Uključit će se i mjere infrastrukture za održivu mobilnost i elektromobilnost (parkirališta za bicikle, punionice za električna vozila i vodove za električne kabele itd.). Uz sve navedeno, prihvatljive su i mjere stručnog nadzora građenja, projektantskog nadzora i usluge koordinatora zaštite na radu tijekom građenja, upravljanje projektom i administracija, promidžba i vidljivost projekta.

Nova regulativa

Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu preuzet će postojeće odredbe Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti, a koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Zakonom o gradnji propisano je da sve nove zgrade moraju biti "zgrade gotovo nulte energije". Zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva, a čija bi se gotovo nulta količina energije trebala u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz OIE koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini.

Zahtjevi energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, uključujući među ostalim i minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, propisani su Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (TPRUETZZ). Člankom 42. TPRUETZZ-a propisano je da zgrada mora biti projektirana i izvedena tako da ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.

Što su zgrade gotovo nulte energije?

Zgrade gotovo nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je

• najmanje 30 posto godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz obnovljivih izvora energije.

Navedeni udio obnovljivih izvora energije smatra se zadovoljenim i u slučaju kad je:

• najmanje 60 posto godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz učinkovitog sustava centraliziranog grijanja, odnosno učinkovitog sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, koji upotrebljava:
  • najmanje 50 posto obnovljive energije
  • 50 posto otpadne topline
  • 75 posto topline dobivene kogeneracijom ili
  • 50 posto kombinacije takve energije i topline.

Postojeće zgrade na kojima se provodi značajna obnova ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je:

• najmanje 10 posto godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz obnovljivih izvora energije, a koji mogu uključivati učinkoviti sustav centraliziranog grijanja, odnosno učinkovitog sustava centraliziranog grijanja i hlađenja, koji upotrebljava:
  • najmanje 50 posto obnovljive energije
  • 50 posto otpadne topline
  • 75 posto topline dobivene kogeneracijom ili
  • 50 posto kombinacije takve energije i topline, osim u slučaju kada postizanje ovih uvjeta nije gospodarski, tehnički i funkcionalno izvedivo.

Zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C nemaju obvezu ispunjavanja zahtjeva u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.

Zgrada s nultim emisijama

Preinaka Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EU) 2024/1275 uvela je zahtjevnije ciljeve te države članice trebaju osigurati da od 1. siječnja 2028. nove zgrade čiji su vlasnici javna tijela te od 1. siječnja 2030. sve nove zgrade budu zgrade s nultim emisijama.

Zgrada s nultim emisijama je zgrada

• s vrlo visokim energetskim svojstvima
• koja ne zahtijeva energiju ili zahtijeva vrlo malu količinu energije
• ne proizvodi emisije ugljika iz fosilnih goriva na lokaciji i
• ne proizvodi ili proizvodi vrlo malu količinu operativnih emisija stakleničkih plinova.

Također, preinaka EPBD (EU) 2024/1275 zahtijeva da države članice osiguraju da se sve nove zgrade projektiraju na način kojim se optimizira njihov potencijal za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja u krugu zgrade, čime se omogućuje kasnija troškovno učinkovita ugradnja solarnih tehnologija. Potrebno je osigurati i uvođenje odgovarajućih uređaja za solarnu energiju, ako je to tehnički prikladno te gospodarski i funkcionalno izvedivo, kako slijedi:

• (a) do 31. prosinca 2026. na svim novim javnim i nestambenim zgradama s korisnom podnom površinom većom od 250 m2;
• (b) na svim postojećim javnim zgradama s korisnom podnom površinom većom od:
  • i. 2 000 m2, do 31. prosinca 2027.
  • ii. 750 m2, do 31. prosinca 2028.
  • iii. 250 m2, do 31. prosinca 2030.
• (c) do 31. prosinca 2027. na postojećim nestambenim zgradama s korisnom podnom površinom većom od 500 m2, ako se zgrada podvrgava značajnoj obnovi ili mjeri za koju je potrebna administrativna dozvola za obnovu zgrade, radove na krovu ili ugradnju tehničkog sustava zgrade
• (d) do 31. prosinca 2029. na svim novim stambenim zgradama
• (e) do 31. prosinca 2029. na svim novim parkiralištima pod krovom koja se nalaze neposredno uz zgradu.

Ove nove obveze bit će propisane u novom Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

STRATEŠKI PLANOVI

Nacionalni plan obnove zgrada (NPOZ) 

U skladu s preinakom Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EU) 2024/1275 države članice izrađuju Nacionalne planove obnove zgrada (NPOZ) za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, i javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama.

Države članice Europskoj Komisiji dostavljaju prvi nacrt plana obnove zgrada do 31. prosinca 2025. godine te konačni prvi nacionalni plan obnove zgrada do 31. prosinca 2026. godine. NPOZ među ostalim uključuje plan s ciljevima utvrđenima na nacionalnoj razini za 2030., 2040., 2050. i mjerljivim pokazateljima napretka, od kojih je jedan od obveznih pokazatelja: "Ciljevi za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 15.a Direktive (EU) 2018/2001".

Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP)

Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (EU) 2018/2001 u čl. 15. st. 1. propisuje: "Kako bi promicale proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada, države članice utvrđuju okvirni nacionalni udio energije iz obnovljivih izvora proizvedene na lokaciji ili u njezinoj blizini kao i energije iz obnovljivih izvora iz mreže u konačnoj potrošnji energije u svojem sektoru zgrada u 2030., koji udio je u skladu s okvirnim ciljem od najmanje 49 posto udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada u konačnoj potrošnji energije u zgradama u Uniji u 2030. Države članice uključuju svoj okvirni nacionalni udio i informacije o tome kako ga planiraju ostvariti u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) podnesene u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999.“

Također, preinaka Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EU) 2024/1275 u čl. 3 st. 3. propisuje: "Svaka država članica dostavlja nacrt svojeg nacionalnog plana obnove zgrada kao dio nacrta svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 9. Uredbe (EU) 2018/1999 te, ako država članica dostavlja ažuriranu verziju nacrta, kao dio ažurirane verzije nacrta iz članka 14. te uredbe".

Dakle, NPOZ i NECP trebaju biti međusobno usklađeni.

Socijalni fond za klimatsku politiku 

Sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SFKP) namijenjena su za rješavanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza. Socijalni plan za klimatsku politiku (SPKP) je u fazi nacrta o kojem slijede pregovori s Europskom komisijom te trenutačno nema puno detaljnijih informacija. Mjera dekarbonizacije grijanja i hlađenja nije samostalna mjera, već se kao ulaganje može provesti uz integralnu, dubinsku ili sveobuhvatnu obnovu, ali naravno tamo gdje je moguće provesti takvu mjeru.

Vezano uz mjere u zgradarstvu, SPKP će sadržavati mjere energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva. Sufinancirat će se mjere koje će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd), uštedom godišnje primarne energije (Eprim) i smanjenjem emisije CO2 u odnosu na stanje prije obnove.

Na temelju dosadašnjih iskustava u provedbi programa energetske obnove zgrada u Republici Hrvatskoj, mjere će prvenstveno biti usmjerene na stambene zgrade s najlošijim energetskim svojstvima (prvenstveno zgrade energetskog razreda prema QH,nd - D ili lošije u kontinentalnoj Hrvatskoj, C ili lošije u primorskoj Hrvatskoj). Preinaka Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EU) 2024/1275 zahtijeva od država članica da utvrde nacionalnu putanju obnove stambenih zgrada sukladno kojoj do 2030. moraju obnoviti 16 posto fonda stambenih zgrada s najlošijim energetskim svojstvima, stoga će se dodatnu prednost pri obnovi dati zgradama G razreda.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije.

Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

POD POKROVITELJSTVOM

PARTNERI PROJEKTA

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

MEDIJI

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.