Koliko se zgrada godišnje izgradi u Hrvatskoj?

Usporedili smo broj izgrađenih zgrada, cijenu "kvadrata", veličinu, broj stanova u tim zgradama. Analizirali smo i do sada objavljene podatke.

Ako ćemo usporediti broj izgrađenih stanova u 2022. godini i ukupnu veličinu tih zgrada (1,99 milijuna m2), možemo zaključiti da je prosječna zgrada velika 325 "kvadrata". 

Inače, u 2022. godini izgrađen je najveći broj zgrada u Hrvatskoj od 2010. godine (unatoč tomu što je broj zgrada izgrađenih 2022. godine upola manji od onoga 20 godina prije). Naime, građevinski "boom" kojemu smo svjedočili početkom 2000-tih godina, prekinut je velikom svjetskom financijskom krizom koja je udarila hrvatsko gospodarstvo tijekom 2008. godine. Ta kriza, koju mnogi još pamte, snažno se odrazila na građevinski sektor, prelila se na cijelo gospodarstvo i trajala je više od šest godina.  

Isto tako, 2022. godina je bila šesta godina zaredom tijekom kojih je rastao godišnji broj izgrađenih zgrada, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U gotovo isto to vrijeme, odnosno tijekom sedam godina, rasla je prosječna cijena metra kvadratnog novoizgrađenih stanova.  

Odnos broja izgrađenih stambenih zgrada i prosječne cijene "kvadrata": 

Izvor: DZS, obrada ZGRADOnačelnik.hr

Vrlo vjerojatno bi se na ovu grafiku i iznesene brojeve mogli "nakačiti" brojni dušobrižnici koji će reći da "čemu ovaj tekst", "zašto se koristi prosjek, medijan, to nema smisla"... Možemo se složiti s činjenicom da je nekretninsko tržište u Hrvatskoj prilično komplicirano i ne može se promatrati kao homogena cjelina. No, namjera ovog teksta, a i brojnih drugih koje smo objavili na slične teme, jest pokazati trendove, iznose, smjerove. Ukazati čitateljima kako se stvari kreću. Pokazati neke zanimljivosti.

Državni zavod za statistiku prikuplja te podatke, ne na temelju dobre volje onih koji ih dostavljaju, nego na temelju obaveze. Pa zašto ih ne iskoristiti. Mi ćemo ih analizirati jer mislimo da bi mogli mnogima biti zanimljivi. A oni koji "sve znaju", koji su stručnjaci, neka preskoče ove teme i neka se suzdrže od glupih komentara. Abraham Lincoln jednom je rekao - Pravo na kritiziranje ima onaj tko je spreman pomoći. 

No, vratimo se na temu. 

U 2022. godini, u spomenutih 5.660 stambenih zgrada izgrađeno je 14.774 stana za stanovanje. Ako se promatra podatak o broju izgrađenih stanova u stambenim zgradama, to je najveća količina od 2009. godine kada ih je izgrađeno 17.347. 

Ako broj izgrađenih stambenih zgrada uparimo s brojem stanova, konkretno za 2022. godinu, dobit ćemo broj 2,61. Ispada da jedna zgrada, u prosijeku, ima 2,61 stan. A znamo da to nije moguće. 

Problem leži u metodologiji. Naime, DZS definira zgradu kao, jednostavno rečeno, sve što ima temelje, zidove i krov, a stambene zgrade definira kao građevine u kojima je 50 posto ili više ukupne korisne podne površine namijenjeno stambenim svrhama. 

Ono što se može jasno zaključiti jest da i obiteljske kuće, prema ovoj metodologiji, spadaju u zgrade. Nije krivica na DZS-u, nego Zakon o gradnji na spomenuti način definira zgradu, a kuću kao takvu uopće ne spominje. 

Što je zapravo zgrada?

U tome zapravo leži i dobar dio problema u zgradarstvu. Naime, ne postoji registar zgrada, razne institucije i javna tijela prikupljaju različite podatke. Uskoro će se krenuti s izradom Registra kućanstva koji će pripomoći u razjašnjavanju mnogih nedoumica.  

Podaci su, oduvijek, a pogotovo danas, temelj svega - odluka, strategija, propisa, poreza. Ako nemamo podatke, tada smo kao "guske u magli". Do sada smo bili skoro kao guske u magli. Zato bi bilo dobro objediniti podatke u jednu bazu. Svako ministarstvo, uprava, javna ustanova ima svoju bazu. U svakoj se nalazi svašta, i potrebno i nepotrebno. Neka se baze spoje i neka se krene s pravom analizom stanja i donošenja odluka za budućnost. Ovako samo "pikamo kao ćorava kokoš u zrno". 

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.