Koliko su građani zadovoljni životom u višestambenoj zgradi

U sklopu znanstveno-istraživačkog HRZZ projekta Kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja: komparativna analiza između Slovenije i Hrvatske (2020.-2023.) tijekom 2022. godine je na ukupnom uzorku od 2.236 kućanstava u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te Ljubljani i Mariboru provedena anketa o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima (tzv. starima i novima). Autori stručne studije su Anđelina Svirčić Gotovac i Ratko Đokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a cijeli ovaj projekt medijski podržava ZGRADOnačelnik.hr.

ZGRADOnačelnik.hr objavljivat će dijelove ove stručne studije. U ovome tekstu tema je zadovoljstvo životom u višestambenoj zgradi.

Kao indikator kvalitete stanovanja koju pruža višestambena zgrada analizirana je prosječna starost (godina izgradnje) zgrada u uzorku te ukupno zadovoljstvo stanara zgradom u kojoj stanuju. Dodatno je analizirano i njihovo zadovoljstvo pojedinim osnovnim obilježjima zgrada:

• kvalitetom izgradnje
• održavanjem zgrade
• energetskom učinkovitošću
• vanjskim izgledom zgrade i
• unutarnjim izgledom zgrade (stubište, hodnici, liftovi i dr.)

Prosječna starost zgrada u Hrvatskoj je iznosila 47,4 godina u starim naseljima i 15,8 godina u novima naseljima. U Sloveniji je na razini ukupnog uzorka prosječna starost bila 49 godina u starim i  20,2 godine u novim naseljima. Prema starosti zgrada u starim naseljima Hrvatska i Slovenija pokazuju slične podatke, dok je prosjek za nova naselja viši u Sloveniji.

Za ovakvu se starost zgrada iz starijih naselja može reći da je prema njihovoj planiranoj dužini trajanja u tehnološkom i materijalnom smislu čak došla do svoga kraja ili maksimuma koji iznosi 50 godina za tzv. socijalistički tip gradnje, što svakako zahtijeva intenzivniju brigu i obnovu.

U starim naseljima gradova u Hrvatskoj prosječna starost zgrada kretala se od:

• 44,8 godina u Rijeci
• 47,7 godina u Zagrebu
• 47,8 u Osijeku
• 48,9 godina u Splitu

U kategoriji novih naselja, prosječna starost zgrada je:

• Split - 13,2 godina (grad s u prosjeku najnovijim zgradama)
• Rijeka -14,1 godina
• Osijek- 16,0 godina
• Zagreb - 17,3 godina

Višestambene zgrade u Ljubljani bile su starije nego u svim ostalim poduzorcima, s prosjekom od čak 49,2 godina u starim i 21,2 godina u novim naseljima. Prosječna starost zgrada u Mariboru bila je 48,6 godina u starim i 15,2 godina u novim naseljima.

Zadovoljstvo obilježjima zgrade

Na grafikonu niže prezentirane su, prema državi, gradu i tipu naselja prosječne vrijednosti kojima su sudionici procijenili svoje zadovoljstvo sljedećim obilježjima zgrada u kojima stanuju:

• kvaliteta izgradnje
• održavanje zgrade
• energetska učinkovitost
• vanjski izgled zgrade
• unutarnji izgled zgrade (stubište, hodnici, liftovi i dr.) 
• ukupno zadovoljstvo zgradom

Sumirano na razini država i prema svim razmatranim elementima, vrijednosti su se kretale od 3,6 u starim do 4,0 u novim naseljima u Hrvatskoj te u oba tipa naselja u Sloveniji.

Uspoređujući tipove naselja između država, većina procjenjivanih elemenata bolje je ocijenjena u Sloveniji. Jedini elementi koji su bolje ocijenjeni u Hrvatskoj su kvaliteta izgradnje za oba tipa naselja te energetska učinkovitost u slučaju novih naselja. Uspoređujući dva tipa naselja, za obje države općenito vrijedi da su stanari novih naselja, ako ne jednako zadovoljni (kvaliteta izgradnje u Hrvatskoj te energetska učinkovitost i vanjski izgled zgrade u Sloveniji), onda zadovoljniji pojedinačnim obilježjima svojih zgrada od stanara starih naselja.

Jedina razlika u obrnutom smjeru (nešto višeg zadovoljstva u starim naseljima) zabilježena je u Sloveniji, prema kriteriju kvalitete izgradnje. 

Na razini Hrvatske, u oba tipa naselja među najbolje ocijenjenim elementima bili su

• kvaliteta izgradnje (ocjena 4,0 u oba tipa naselja)
• ukupno zadovoljstvo zgradom (ocjena 3,8 u starim i 4,1 u novim naseljima)

Vidljivo je i da su se stara naselja u Hrvatskoj općenito izdvajala prema nižim ocjenama svih kriterija (raspon: 3,4 – 4,0), a naročito vanjskog i unutarnjeg izgleda zgrade (obje 3,4) te energetske učinkovitosti (ocjena 3,5). Usporedbe radi, raspon procjena u novim naseljima kretao se između 3,9 i 4,1.

Zadovoljstvo po gradovima

Analizirano na razini pojedinačnih gradova, i za Hrvatsku i za Sloveniju vrijedi da je općenita razina zadovoljstva zgradama ponovno bila niža u starim nego u novim naseljima. Osim kvalitete izgradnje u Ljubljani, niti jedan drugi element niti u jednom od šest gradova nije dobio višu ocjenu u starim nego u novim naseljima.

Tako su ukupni prosjeci za stara, odnosno nova naselja u Hrvatskoj iznosili:

• 3,6 vs. 3,9 za Zagreb
• 3,6 vs. 4,1 za Split
• 3,7 vs. 3,9 za Rijeku
• 3,8 vs. 4,1 za Osijek

Najveći raspon ocjena pojedinačnih kriterija (i istovremeno najniži rezultat) zabilježen je za stara naselja u Zagrebu (od 3,2 za energetsku učinkovitost do 4,1 za kvalitetu izgradnje) i Splitu (od 3,2 za unutarnji izgled zgrada do 3,8, više kriterija). U pravilu, među nabolje ocijenjenim kriterijima u oba tipa naselja u sva četiri grada našli su se kvaliteta izgradnje i ukupno zadovoljstvo zgradom.

Pri tome su se prema relativno visokim razinama zadovoljstva, unutar pojedinog grada i tipa naselja, izdvojili

• energetska učinkovitost u novim naseljima u Rijeci
• vanjski izgled zgrada u novim naseljima u Osijeku.

Unutarnji i vanjski izgled zgrade bili su općenito najlošije ocjenjivani elementi u starim naseljima u sva četiri grada (uz već navedenu energetsku učinkovitost za Zagreb). U slučaju novih naselja lošije ocijenjeni elementi mijenjali su se od grada do grada te se niti jedan nije izdvajao kao pokazatelj istaknutijeg negativnog generalnog trenda.

Zadovoljstvo obilježjima zgrade prema državi, gradu i tipu naselja

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na ZGRADOnačelnik.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ne zaboravite se prijaviti i na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako bismo vas povremeno obavještavali o različitim događanjima koje organiziramo kao i drugim korisnim savjetima i informacijama povezanima s pravima i obvezama (su)vlasnika zgrada i kuća i lakšeg upravljanja i održavanja nekretnina.

Ako ste predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati, uključite se OVDJE. Ako želite znati više o pravima i obvezama suvlasnika u zgradi te pratiti ovu tematiku, kliknite OVDJE. A ako želite saznati rješenja vaših problema u zgradi, pročitati prave savjete, pratite OVDJE.

Ne zaboravite se prijaviti i na mjesečni newsletter.

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.