zgrada
Izvor: creativeart / Freepik
Tin Bašić
PANEL RASPRAVA

Kome "zgrade i kuće" mogu vjerovati?

Na 11. konferenciji Hrvatske udruge krovopokrivača održala se panel rasprava na temu "Sadašnjost i budućnost graditeljskog sektora". Odlična rasprava iznjedrila je jedno novo pitanje - kome "zgrade" mogu vjerovati? 

Na panel raspravi sudjelovali su:

  • Diana Horvat iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
  • Mladen Ilijević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  • Tin Bašić, ZGRADOnačelnik.hr
  • Moderator je bio dr. sc. Bojan Milovanović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. 

Razgovaralo se o brojnim temama. Jedna od njih je da je napokon izglasana nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance of Buildings Directive -EPBD) za koju od sada teče rok od dvije godine da se prenese u zakonodavstva država članica. U Hrvatskoj to znači da se mora implementirati u Zakon o gradnji i sve tehničke propise u iduće dvije godine.

No još uvijek nije poznato hoće li prilikom te implementacije biti određen dodatni rok prilagodbe ili će se od 2026. godine morati početi graditi zgrade po novim standardima. 

Kuće

Što se tiče javnog poziva za energetsku obnovu kuća, na koji se prijavilo nešto manje od 12.000 kuća, njih oko 5.000 prijavilo je samo građevinske radove - obnova fasade, krova, stolarije, 4.000 kuća prijavilo se za sufinanciranje ugradnje samo obnovljivih izvora energije, a ostale kuće prijavile su se za sufinanciranje i jednog i drugog. 

Prosječan iznos sufinanciranja po kući je oko 12.000 eura, a tijekom dvije godine od potpisivanja ugovora, vlasnici kuća morat će završiti ugovorene radove. Očekuje se da će taj rok biti do kraja 2026. godine. 

Zgrade

Krajem ožujka objavljen je javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijedan 95 milijuna eura. Istodobno, alocirano je dodatnih 25 milijuna eura za one zgrade koje su se prijavile na javni poziv 2022. godine i nalaze se na listi čekanja. Prema do sada dostupnim informacijama, 91 zgrada ulazi u taj "bubanj" sufinanciranja. Međutim, postoji uvjet ili "kvaka 22". 

Naime, sufinanciranje će iznositi od 60 do 80 posto, ali po tadašnjim troškovnicima. To znači ako je početkom 2022. godine cijena energetske obnove zgrade bila 1.000, sa stopom sufinanciranja od 60 posto, to bi značilo da bi iznos subvencije bio 600, a zgrada bi platila 400. Međutim, cijena radova od tada je porasla 30 posto. To znači da je cijena energetske obnove sada 1.300, ali iznos sufinanciranja ostaje spomenutih 600. To, zapravo, znači da je stopa sufinanciranja 46 posto.

Sada se postavlja nekoliko vrlo važnih pitanja:

  • hoće li zgrade prihvatiti to što im se nudi ili će odustati i pokušati se prijaviti na novi javni poziv i možda dobiti sufinanciranje
  • tko će suvlasnicima i predstavnicima suvlasnika odgovoriti na pitanje koja se opcija isplati
  • tko će donijeti odluku (znamo tko jedino može donijeti odluku, to su suvlasnici, no jesu li svjesni rizika)

Naime, ako upotrijebimo jednostavnu usporedbu i matematiku, to bi izgledalo ovako:

STARI POZIV

  • inicijalna cijena 1.000
    • subvencija 600 (60 posto), zgrada plaća 400
  • sadašnja cijena 1.300
    • subvencija 600 (subvencija 46 posto), zgrada plaća 700.

NOVI POZIV

  • cijena 1.300
    • subvencija 780 (60 posto), zgrada plaća 520.

Na panel raspravi otvorilo se pitanje - tko će suvlasnicima objasniti što odabrati? Odnosno tko će realno odvagnuti rizike, ulaganja i troškove i reći "želimo to"? Tko će "staviti glavu na panj" i donijeti ovu odluku. Jer odabir je jasan - ili provesti energetsku obnovu i platiti 75 posto više (ovo se odnosi na udio novca koji plaćaju suvlasnici) ili odustati te prijaviti se na novi javni poziv koji traje do početka lipnja i nakon kojega će se analizirati svi projekti i odabrati oni najbolji te riskirati ne prolazak.

Je li u ovome slučaju primjenjiva stara mudra izreka - bolje vrabac u ruci nego golub na grani? 

TIjekom ovog dijela rasprave počelo se govoriti o onim segmentima javnih poziva (i za zgrade i za kuće) koji su prihvatljivi troškovi. Tako je iz publike došlo pitanje - je li promjena krova (pokrova, crijepa) bio prihvatljiv trošak na javnome pozivu za energetsku obnovu kuća. Možda sada pitanje koje se prekasno postavilo, no iznjedrilo je novi problem - upućenost i znanje energetskih certifikatora i projektanata.  

Naime, u publici su sjedili izvođači radova, većinom krovopokrivači. Jedan od njih je govorio o primjeru zgrade s kosim krovom koja je energetski obnovljena, sve je napravljeno po pravilima struke, no krov se nije mijenjao jer nije bio prihvatljiv trošak. Krov je bio star, naravno da je procurio i skoro uništio kompletnu novo postavljenu izolaciju. 

Drugi izvođač je ispričao kako je morao odbiti nekoliko vlasnika kuća koji su pitali može li se sufinancirati promjena krova (pokrova), da su mu energetski certifikatori rekli da ne može. Treći je kazao kako je pročitao negdje na internetu da obnova krova ne može biti sufinancirana. 

Ova rasprava iznjedrila je, možda opasan, problem - tko je taj kome se u ovakvim postupcima može vjerovati? Tko će dati apsolutno točnu i nedvojbenu informaciju? Primjerice, moderator je postavio pitanje - mogu li se vrata stanova u zgradi sufinancirati na javnome pozivu za energetsku obnovu zgrada? Odgovor je - DA, ako projektant koji izrađuje projekt protupožarne sigurnosti pokaže da to treba napraviti. 

Tko tu koga?

Kako (su)vlasnici zgrada i kuća mogu znati da projektant, certifikator imaju sve informacije? Kako mogu biti sigurni da će njihov projekt odraditi kako treba (pri tome se ne misli da neće biti u skladu sa zakonom i pravilima struke, nego da ima znanja o u tom trenutku novim pravilima i mogućnostima). 

Kome se može vjerovati? Kome provjeriti stotine tisuća eura vrijedne projekte i vjerovati da će biti napravljeni u potpunosti u korist investitora (suvlasnika i vlasnika)? MPGI i FZOEU redovito održavaju radionice kada se objave ovakvi javni pozivi. No, problem je u tome što ne sudjeluju svi koji bi trebali. Primjerice, sigurno nisu sudjelovali oni certifikatori koji su rekli da se ne može sufinancirati promjena krova (pokrova) na kućama. 

Može netko reći da je to rizik koji općenito prihvaćamo u životu. Možemo reći da možemo izabrati pogrešnog majstora koji će "sfušati" popravak cijevi. Da, možemo to reći. Samo je razlika u tome što ćemo zbog "fuša" majstora u popravku cijevi izgubiti 500 eura, a zbog nečijeg neznanja i manjka informacija u ovom segmentu ćemo izgubiti nekoliko tisuća eura, a možda i više. 

Kome možemo vjerovati?

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije, pratite #energetska obnova i #obnovljivi izvori energije.

Kada vam je potreban savjet, informacija vezana uz vašu nekretninu, neka vam ZGRADOnačelnik.hr bude centralna točka.

Ako vam treba dnevni podsjetnik na prava i obveze suvlasnika u zgradi pratite nas na društvenim mrežama - Facebooku i LinkedInu. Također poslušajte i pogledajte zanimljivosti koje smo vam pripremili na našem YouTube kanalu i u emisiji ZGRADOnačelnik. A svakako se prijavite i na mjesečni newsletter.

Ako ste pak predstavnik suvlasnika ili želite znati kako vaš predstavnik suvlasnika treba raditi i što treba znati te postaviti upit i dobiti raznovrsne odgovore članova grupe, uključite se u Facebook grupu PREDSTAVNICI SUVLASNIKA.

A kada vam je uistinu potrebna pomoć i ne znate kako dalje, obratite nam se za SAVJET i proučite naše usluge.

ZGRADOnačelnik.hr od siječnja 2022. provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama. Pročitajte više o projektu i ne zaboravite pratiti rubriku Osunčajmo Hrvatsku.

Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO! podržavaju:

 

POD POKROVITELJSTVOM

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvojaMinistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

PARTNERI PROJEKTA

APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.DOOR - Društvo za oblikovanje održivog razvojaEnergetski institut Hrvoje PožarEko KvarnerPredstavništvo Europske komisije u HrvatskojGrad BjelovarGrad KarlovacGrad PazinGrad RijekaGrad SisakGrad Slavonski brodGrad ZadarHrvatska energetska tranzicijaHrvatska udruga za dizala (HUDIZ)HUPFAS_Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustavaHrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada (HUSiSZ)Hrvatski savjet za zelenu gradnjuHrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE)Hrvatska zajednica županijaInstitut za društvena istraživanja u ZagrebuInovacijsko-poduzetnički centar RijekaKonrad Adenauer Stiftung HrvatskaKLIK- Križevački Laboratorij Inovacija za KlimuUdruga ODRAZ – Održivi razvoj zajednicePOKRET OTOKARegionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)SIMORA - Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županijeUdruga gradovaUdruga suvlasnika - stanara Grada Karlovca (USSGK)Udruga_upraviteljZelena akcijaZelena energetska zadruga

Projekt je dobio i pismo podrške Ureda predsjednika Republike Hrvatske.


MEDIJI

Bauštela.hrEnergetika marketingegradnja.hrForum.hrgradimozadar.hrmonitor.hrMotus Media grupaPametni gradoviposlovni.fmPress ClippingProfitiraj.hrSavjeti.hrTočka na iZagrebonline.hr

Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.