Izvor: ZGRADOnačelnik.hr

Napisao: Jasmina Džanović
04.07.2025.

HOT-HOT

Madrid "gori" na 40 °C, a klima-uređaja nema na pročeljima

Nedavno sam se vratila iz kipućeg Madrida. I ne, neću vam pisati o njegovim atrakcijama, što vidjeti, gdje jesti i zabaviti se jer ovo nije takav portal - dovoljno je blogova i portala na kojima ćete naći takve informacije. Pisat ću vam o izgledu njegovih pročelja, ima li klima-uređaja i kakav je odnos stanara prema prenatrpanom centru i turistima. Ipak, rad na ZGRADOnačelnik.hr-u dodatno deformira, pa osim „standardnih turističkih zanimljivosti“ zanimaju me i takve stvari. Dok su drugi uživali u dodatnim (više ne tako dobrim) sangrijama, ja sam zavirivala u kutove zgrada. Što, nažalost ili na sreću, nije bilo tako kada sam bila u Madridu prije petnaestak godina. No tada sam bila i dosta mlađa i dosta „luđa“.

Naslovna fotografija ilustrira tipičnu madridsku zgradu u centru - povijesni komad gradske arhitekture s uskim balkonima. Vidite li tzv. split-klimu negdje na fasadi? Ne, je l' da? Uistinu, rijetko gdje ih ima. Unatoč 40 °C u hladu i suludoj vrućini, stanovnici Madrida, ali i ostatka Španjolske, odavno su odlučili skrivati ili ograničavati vanjske jedinice.

Koristeći moj „krnji“ španjolski u razgovoru s lokalcima i googlajući, naišla sam na par vrlo zanimljivih informacija. Naime, španjolski horizontalni zakon o vlasništvu (Ley de Propiedad Horizontal - LPH) koji je stupio na snagu još 1960-ih godina zahtijeva suglasnost zajednice suvlasnika za svaku promjenu na zajedničkim dijelovima zgrade, uključujući i fasade. Drugim riječima, ne možete kupiti klimu i “zakucati” je van na fasadu, jer uredba kaže da se fasada smatra zajedničkim dijelom zgrade i da svaka instalacija utječe na estetiku i strukturu zgrade pa za ugrađenu vanjsku jedinicu treba dozvola. Ako nemate tu dozvolu, susjedi mogu tražiti uklanjanje vanjske jedinice ili čak odštetu. Čak i kad suvlasnici pristanu, za “veliku intervenciju” poput probijanja otvora za klimu u zidu moraju dobiti suglasnost 60 posto vlasničkih udjela, a ponekad i 100 posto (u slučaju zaštićene, povijesne fasade).

Španjolski sustav dodatno dopunjuju gradski propisi i tehnički standardi. U Madridu, vrlo detaljno raspisani lokalni prostorni dokumenti - Ordenanza General de Protección del Medio Ambiente Urbano i Plan General Urbanístico (Opća uredba o zaštiti urbanog prostora i Opći urbanistički plan, skraćeno PGOUM) - jasno kažu da klima-uređaji ne smiju viriti više od 30 centimetara izvan fasade, odnosno najviše 45 centimetara pod uvjetom da su umetnuti u zaštitne rešetke, boxove i sl. koje štite estetsku vizuru pročelja. Isto tako, apsolutno je zabranjeno postavljati vidljive jedinice u povijesnim zonama središta (Zona 1) ili na zaštićenim zgradama. U tim slučajevima to je dopušteno u unutarnjem dvorištu ili na krovu. Doduše, viđala sam u "francuskim balkonima" instalirane jedinice što nisam saznala smije li se ili ne, a i vrlo zanimljive, zasigurno ilegalne, intervencije domišljatih suvlasnika koji su izbušili rupe u fasadi (pogledajte fotografije u galeriji, stvarno sam se trudila pronaći primjere klima na fasadama). Moram naglasiti da su ovakve intervencije uistinu rijetke. Svakako imaju još negdje poteškoća sa starim žicama i kabelima koji su nevezani s klima uređajima. Ali zato su satelitske i druge antene gotovo sve uklonili.

Nadalje, propis kaže da u slučaju instalacija klima uređaja, toplinsko zračenje koje oni stvaraju ne smije ni pod kojim uvjetima povisiti temperaturu zraka okolnih prostorija za više od 3ºC, mjereno na udaljenosti od 1,10 metara od prozora na koji instalacija najviše utječe, čak i ako je prozor otvoren. Osim toga, svaki uređaj mora imati ispravan odvod kondenzata, da ne kaplje niz zid. Kada se rade nove zgrade ili znatno obnavljaju postojeće, obvezna je da grad i investitor predvide “predinstalacije za klimu”. U tom slučaju kompresori se najčešće montiraju na krov ili u unutarnje dvorište, daleko od pogleda. Svaki instalater mora zadovoljiti tehničke norme (RITE, CTE) i energetske zahtjeve, a i klima se servira po definiranim pravilima (certificirani HAK instalater, energetska učinkovitost...).

Ukratko, evo što se odnosi na postavljanje vanjskih jedinica klima-uređaja:

U zoni centra (Zona 1) i na zaštićenim zgradama:

NE SMIJE: na pročeljima zgrada okrenutim prema ulicama/ulici (kao što i hrvatski Zakon sada propisuje). U zoni centra i zaštićenim zgradama ne dolaze u obzir vidljive vanjske jedinice, one smiju samo u dvorište ili na krov.

Zone koje nisu centar, niti su zaštićene zgrade:

SMIJE UZ UVJETE: do 30 cm (ili najviše 45 cm uz posebne rešetke/panele) na fasadi, odnosno pročelju, uz zadovoljenje pravilnih udaljenosti npr. od susjednog prozora (ovisno o protoku zraka) i bez ometanja susjeda toplinom ili bukom koju jedinica emitira.
SAMO UZ SUGLASNOST zajednice suvlasnika (3/5 vlasničkih udjela, a ponekad SVI) - bez toga susjedi mogu zahtijevati uklanjanje ili tužbu i to se navodno često dešavalo.
UREĐENJE I DOZVOLE: nadzorni uredi (urbanizam) mogu tražiti studiju “uklapanja” klima-uređaja u izgled fasade, građevinsku dozvolu i tehnički projekt prije radova.

Sankcije i kazne

Ako se pravila ne poštuju, sankcije su sigurne. Naime, gradske komunalne inspekcije mogu izricati kazne, pa i zaplijeniti jedinice koje nisu u skladu s propisima. U Španjolskoj se za neurednu tehničku inspekciju stanja zgrade ITE (Inspección Técnica de Edificios) mogu dobiti kazne od 1.000 do 6.000 eura (ovisno o kršenju), uz mogućnost uklanjanja uređaja koji su nelegalno montirani. U Hrvatskoj su Člankom 58. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada propisane i više kazne (od 2.000 do 10.000 eura), a vidjet ćemo još koliko će se provoditi. Susjed može i prijaviti buku, kapanje ili narušavanje estetike zgrade, na što grad može reagirati opomenom ili uklanjanjem.

Ukratko, u Madridu prije postavljanja vanjske klime prvo se gleda zona u kojoj se fasada nalazi te se potom traži adekvatna suglasnost i pribavljaju potrebne dozvole. Dakle, kada slušamo da se u vreloj Hrvatskoj novim Zakonom o upravljanju zgradama “zabranjuju” klime na pročeljima i da ćemo svi „pocrkati od vrućine“, valja se sjetiti da Madrid, koji se zasigurno "prži" više od nas, taj propis ima još odavno. I ne samo Madrid. I mnogi drugi europski gradovi štite arhitektonski izgled svog grada, bez obzira na to koliko im taj grad puni „kasicu prasicu“. A mi tek reagiramo na propisano.

Također, za razliku od nas, pravilo "fasade bez klima" ili one s uređenim načinom postavljanjem klima-uređaja se primjenjuje na sve vrste zgrada, višestambene, poslovne, javne, obiteljske kuće, stare ili nove, nebitno.

Da ne zaboravimo, Madrid (grad s oko 3,5 milijuna stanovnika, metropolitansko područje s oko 6,5 milijuna) godišnje posjeti na milijune turista (u sezoni i više od 1,3–1,5 milijuna mjesečno). A uz njih, u njemu boravi i oko 150 tisuća različitih studenata. Priuštivih stanova više nema. Lokalci su zbog toga osjetljivi na prenamjenu stambenih četvrti i masovni turizam. Kao i u većini poznatih turističkih destinacija. Zanimljivo je vidjeti sarkastične znakove na balkonima, npr. pločica s precrtanom devom (“prohibido camellos”), što je lokalni humor protiv “turističkih karavana” koje im se vuku ulicama - to je igra riječi i vizualni prosvjed protiv pretrpanosti Airbnb i sličnim gostima, hotelima, hostelima, velikim grupama. Ima i znakova poput SOS centro i drugih. Sačuvati autentičnost kvartova i uredne fasade očito im je važno, iako im turisti donose novac. No i oni su svjesni da preveliki broj gostiju znači problem.

Uređeni grad funkcionira

Kao što je ovaj primjer Madrida jasno pokazao, uređeni grad s očuvanim fasadama i pravilima usprkos vrućinama i turizmu itekako može funkcionirati. Lokalne vlasti financijski i inspekcijski prate i održavaju pročelja, i zbog identiteta i zbog estetike grada. Naravno, i oni imaju još problema za riješiti. No iz Madrida sam se ovaj put vratila kući s mislima - ako Madrid i Španjolska mogu obuzdati klima-uređaje na pročeljima, možemo i mi. Uz uredne fasade i kontrolu turizma, grad profitira na duže staze. I nije, dakle, pitanje možemo li mi to, nego hoćemo li željeti po uzoru na njih ili nekog drugog tko nam se više sviđa.

Prijavite se na newsletter ZGRADOnačelnik.hr-a kako biste na vrijeme saznali sve što je važno!

*U komentarima i mišljenjima izneseni su osobni stavovi autora i ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Zgradonačelnik.hr-a. Zgradonačelnik.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

#grijanje i hlađenje #Zakon o upravljanju i održavanju zgrada